Danas se u Opatiji otvara izložba “Hungry Designers”, o kojoj smo pisali ovdje. Podsjećamo, riječ je o izložbi dizajnerskih projekata na temu gastronomije u turizmu na kojoj će svoje radove predstaviti dvadesetak hrvatskih dizajnera i dizajnerskih timova.
U nastavku možete pogledati više informacija o svim projektima i pročitati tekst Saše Poljanec-Borić o platformi Design Tourism, koja stoji iza izložbe i kustoskog koncepta Hungry Designers.
Dugo očekivana platforma (piše: Dr. Saša Poljanec-Borić)
Kreativno oblikovanje uporabnih predmeta u funkciji turizma dobro je promišljen i logičan potez koji su povukle Ivana Borovnjak i Roberta Bratović iz Hrvatskog dizajnerskog društva. Već prvi pogled na sadržaj platforme Dizajn turizam osmišljene 2011. godine, pokazuje da se radi o strukturiranom i višeslojnom promišljanju načina na koji se hrvatski dizajneri mogu uključiti u proizvodnju autentičnog turističkog doživljaja u Hrvatskoj i u Europi uvažavajući uvjete lokalnog turističkog habitata.
Višegodišnji projektni hod različitih tema utemeljenih u platformi Dizajn turizam koji uključuje projekte: Croatian Holiday, Hungry Designers i Dizajn pod suncem pokazuje da autorice platforme dobro razumiju razgranatu prirodu turističkih djelatnosti. Istovremeno, razvidno je da autorice platforme višeslojno razumiju i korisničke potrebe turista/domaćina i identitetska ishodišta na kojima temelje inspiraciju za projektne zadatke. Različiti predmeti proizvedeni u okviru izložbe Croatian Holiday kao odgovor na projektni zadatak već su u samom početku dobili u isti mah utemeljenje u obilježjima podneblja iz kojeg dolaze i međunarodnu afirmaciju na brojnim izložbama i festivalima. Ovaj visoko strukturirani pristup razradi platforme autorice su osigurale i u drugom projektu realiziranom 2013. godine pod nazivom Hungry Designers.
S obzirom da je gastronomija neraskidivo povezana sa svim oblicima i tipovima turizma, ali i sa suvremenim životnim stilovima općenito, nesumnjivo je da ova izložba predstavlja iskorak koji sinergizira lokalni turizam i kreativnost na novoj kvalitativnoj razini ravnoteže koja dosad nije viđena u Hrvatskoj. Zbog toga je opravdano očekivati da se za nju pokaže kako interes javnosti tako i interes nacionalnih institucija kojima je podrška inovativnim promišljanjima tekućih praksi temeljna zadaća.
U tom smislu, valja već sada naglasiti da autorice pripremaju novi projekt koji se razvija na temu Dizajn pod Suncem, a koji će početi raspisom natječaja već u jesen 2013. godine. Cilj će ovog, trećeg po redu, projekta utemeljenog u platformi Dizajn turizam biti kreirati nekonvencionalna rješenja posvećena sunčanju, zaštiti od sunca i korištenju sunčeve energije. Ovim se jasno pokazuje da autorice imaju imaginaciju koja nadmašuje stereotipne turističke koncepte ali i limite nacionalnog tržišta. Naime, otvaranjem ove teme autorice ulaze u široko projektno polje čiju protežnost u ovom trenutku nije moguće sagledati ali koja u eri globalnog zatopljenja ima doslovno bezgranične domete. Za nadati se da široka podrška izradi prototipova koji će proizaći iz ovog projektnog zadatka neće izostati.
U nastavku više o projektima s izložbe Hungry Designers:
Branimir Paškvan: Fogun
Fogun je pokretno ognjišće za pripremu toplih obroka na putovanju, neovisno o destinaciji i turističkoj ponudi. Kao gorivo fogunu može poslužiti bilo koji zapaljivi predmet. Izbor namirnica koje mogu poslužiti za pripremu obroka jednako je širok. Kao proizvod, Fogun se veže na tradiciju društvenog rituala u pripremi jela jadranskih ribara, a tehnologijom izrade za umijeće kvarnerskih obrtnika i radnika riječke industrije.
Fogun pretpostavlja da je njegov korisnik kulturno osviješten turist koji se slobodno kreće i traži nova iskustva, a autentičnost stvara sam.
Đurđa Prettyface i Vedran Klemens: Mirisulini
Mirisulini su domaći keksi punjeni mirišljavom kremom lipe, bazge, smilja, lavande i ruže. Ovako oplemenjeni, odišu specifičnim prepoznatljivim aromama hrvatskih prirodnih krajolika.
Filip Havranek i Kristina Lugonja: Bu
Marenda je kultni obrok naših prostora koji slikovito prenosi mentalitet stanovnika. Segment tog malog gastronomskog doživljaja ilustriran je kroz redizajn bukare – autohtone dalmatinske drvene čaše, koja sugerira specifičan način uživanja u vinu.
Luka Borčić i Ivan Dorotić: Rožonj
Rožonj je drveni pribor za pripremu manje plave ribe, uglavnom srdele. Idejno potječe s otoka Visa i rezultat je istraživanja već postojećeg tradicionalnog lokalnog načina pečenja ribe. Namjera je autora u budućnosti Rožonj promovirati kao autohtoni otočki suvenir.
Suradnici: Marina Andrijašević, Adriana Pavelić, Maja Bosnić i Stašenko Dorotić
Mirna Raduka i Karmen Kolombo: To si što jedeš
To si što jedeš je gastro test osobnosti koji kroz pitanja o hrani i piću otkriva pripadnost pojedinoj hrvatskoj regiji. Kviz na zabavan način predstavlja profile stanovnika regija (istrijana, dalmatinaca, ličana, zagoraca i slavonaca) i povezuje s njima turiste na osnovi prehrambenih navika. Interaktivna aplikacija ujedno je osobni vodič za turista sa preporukama pojedinih mjesta regije u odnosu na osobne preferencije.
Suradnici: Maxim Safioulline (programer), Ivan Vrban (enogastrobrutal, savjetnik za vina); Hvala: Ana Ugarković
Manufakturist: Zrno soli
Jadran obiluje suncem i morskom vodom. Spajanje ovih elemenata u posudici od kamena i stakla omogućuje proizvodnju vlastite zalihe soli na odmoru. Posudica se potopi i ostavi na suncu. Isparavanjem vode na staklenim stijenkama stvara se sloj soli. Tako ponovljen postupak čuva živim ritual proizvodnje soli u obalnom području Hrvatske.
Nina Bačun i Roberta Bratović: Kulenove bebe
Kulenove bebe su eksperimentalno proširenje asortimana već postojećih specifičnih proizvoda hrvatske kuhinje – Kulena i Kulenove seke. Bite-size format identičnog sastava nastao je u suradnji s proizvođačem Matom Bošnjakovićem iz Osijeka. Kulenove bebe mogu se ponjeti u torbici i konzumirati kao slani snack ili kombinirati u salatama ili catering aranžmanima.
Nikola Radeljković i Igor Zenzerović: brod = uljara
Na velikom broju nenastanjenih jadranskih otoka beru se masline, a svega njih dvadesetak naseljenih ima uljaru. Razvoj ploveće uljare koja obilazi otoke i prerađuje masline odmah iza berbe, popravio bi kvalitetu ulja, olakšao posao maslinarima i potaknuo razvoj novih rituala i potencijalnih inkluzivnih turističkih sadržaja. Adaptacija i aktivacija putničkih brodova koji van sezone propadaju na vezu rezultirala bi dvosezonskim, višenamjenskim plovilima, a proizvodne pogodnosti višestruko bi nadmašile sadašnje trajanje sezone, aktivirale zapuštene maslinike i uspostavom zajedničkog interesa posjetitelja i njihovih domaćina, izbrisale ograde između bodula i furešta.
Noel Šuran i Davorka Tumpić: Ovce autorice
Nadovezujući se izravno na tradicionalno imenovanje i raspoznavanje ovaca u Istri, autori predlažu sir s osobnim potpisom ovce od čijeg je mlijeka proizveden. Mlijeko se skuplja do dovoljne količine, siri i potom stavlja u kalup s otiskom papka pojedine vlasnice.
Oaza i Ana Rimac: Konzerviranje ljeta
Konzerviranje ljeta je istraživanje starinskih/tradiocionalnih metoda prezervacije (očuvanja vrijednosti i kvalitete) namirnica. Postojeći utilitarni predmeti, posude ili alati uglavnom su improvizirane priručne verzije, a njihovo korištenje tek nedostatak kvalitetnijeg rješenja. Namjera je kroz dizajn proizvoda za konzerviranje koji objedinjuju nekoliko funkcija (preradu hrane, njezino čuvanje i serviranje) popularizirati ove tradicionalne metode (te ih tako učiniti razumljivijim). Iz oblikovanja, izbora i obrade materijala čita se logika korištenja. Gotov proizvod afirmira lokalno specifične kombinacije namirnica te njihovu pripremu kao i recept za rekonstruiranje pojedinih procesa konzerviranja.
(Oaza su: N. Bačun, I. Borovnjak, R. Bratović, T. Ivezić, M. Kolar, A-M. Poljanec)
Oaza: Rogoz
Logožar (ceker) je dio materijalne kulture vezan uz umiruću tradiciju pletarstva Hrvatskog Zagorja. Izrađuje se na tkalačkom stanu iz traka vodene biljke rogoza, širine 0.5 cm, a koristi najčešće za nabavku hrane s tržnice.
Razrade i reinterpretacije logožara uključuju osuvremenjavanje postojeće forme i tehnike pletenja uz dodatak novih materijala, s ciljem približavanja proizvoda, a time i iskustva kupovine na otvorenom, mlađoj populaciji.
(Oaza su Roberta Bratović, Ivana Borovnjak, Tina Ivezić, Maša Poljanec, Maja Kolar i Nina Bačun)
Oaza: Rakija
Kolektivna fascinacija nacionalnim pićem produkt je mističnog djelovanja ove tekućine koja praktično liječi i popravlja sve. Staklena modifikacija aparature za dobivanje rakije u doslovnom smislu “izlaže” kemijske procese fermentacije i destilacije, inače skrivene unutar konteksta kuće i dvorišta, te tako nedostupne turistu. Projekt problematizira i ograničenje proizvodnje alkohola za kućne potrebe ulaskom u EU, referirajući se pritom na taj vrlo važan segment tradicije zemlje.
(Oaza su: N. Bačun, I. Borovnjak, R. Bratović, T. Ivezić, M. Kolar, A-M. Poljanec)
Oaza: Oil-on
Funkcionalan set ističe vrijednost kvalitete maslinovog ulja kao samostalne namirnice i istražuje utjecaj načina serviranja u odnosu na njegovo korištenje. Spremnik za maslinovo ulje sadrži aplikator u obliku kuglice za kontrolirano doziranje i razmazivanje ulja na kruh po principu roll on-a.
(Oaza su: N. Bačun, I. Borovnjak, R. Bratović, T. Ivezić, M. Kolar, A-M. Poljanec)
Sonda: Homage Supi
Istarska supa izvorno se spravlja od litre crnog vina, šećera, maslinova ulja, papra i prepečenog kruha, te poslužuje u bukaleti koja kruži od usta do usta. Obzirom da gotovo iščezava iz ponude, projekt reinterpretacije i rekontestualizacije nastoji je popularizirati, ne napuštajući njezine temeljne vrijednosti, a to su originalnost sastojaka, način posluživanja i dijeljenje.
(Autori – predstavnici kreativnog tima: Studio Sonda – Jelena Šimunović i Sean Poropat
Suradnici – članovi kreativnog tima: Ivona Orlić, etnologinja; Drago Orlić, književnik; Nevio Sirotić, kuhar i vlasnik restorana Toklarija Keramika: Massimo Jenkel; Video: Matija Debeljuh)
Superstudio 29: Hrvatska À la carte
Hrvatska à la carte je edukativna i zabavna kartaška igra koja se temelji na tipičnim hrvatskim namirnicama i autohtonim receptima (cilj: prikupiti sve potrebne namirnice za određeni recept). Uz karte, igra sadrži knjižicu sa detaljno opisanim receptima, vizualnim prikazom i informativnim sadržajem vezanim uz pojedino jelo.
Autori: Iva Hrvatin, Sanja Kuzmanović, Petar Mudnić Cerineo, Andro Giunio, Marina Jukić, Ivana Brajdić, Ira Payer
Konzultantica za recepte: Željka Klemenčić
Vlatka Leskovar: (De)materijalizirana uspomena: Mlinci
Mlinci, specifičnost hrvatske kuhinje, prilog su pečenoj peradi, a rade se od pšeničnog brašna, soli i vode. Valjaju se tanko i peku na vrućoj ploči. Aktivno sudjelovanje turista u procesu nastanka ovog autohtonog jela, uz sam gastronomski doživljaj, intenzivira stvaranje uspomene. Set za mlince osmišljen je kako bi se to iskustvo re-kreiralo i prenijelo.
Više vijesti i informacija o platformi Design Tourism možete pratiti ovdje
