---
title: "2020. u retrospektivi"
url: "https://vizkultura.hr/2020-u-retrospektivi/"
type: "post"
published: "2021-01-15T13:35:16+01:00"
modified: "2021-01-15T13:50:12+01:00"
author: "autor: vizkultura"
description: "Bacamo pogled unatrag i izdvajamo teme koje smo pratili u protekloj godini"
language: "hr-HR"
site: "VIZKULTURA"
category:
  - "DIZAJN"
  - "FOTOGRAFIJA"
  - "ISTAKNUTI"
  - "UMJETNOST"
  - "VIJESTI"
post_tag:
  - "ekologija"
  - "koronavirus"
  - "nasljeđe"
  - "obnova"
  - "okoliš"
  - "potres"
  - "split"
  - "zagreb"
---

# 2020. u retrospektivi

![](https://media.vizkultura.hr/file/vizkultura-media/wp-content/uploads/2021/01/2020-1024x622.png)

Zakoračili smo u novu godinu, a u njezine prve dane protegnule su se teme koje su dominirale i proteklih 300-tinjak dana. Godinu 2020. pamtit ćemo po nemilim događajima: krizama, pandemiji, potresima. Sve je to radikalno izmijenilo načine na koje živimo svakodnevicu i utjecalo na osjećaj (ne)sigurnosti, ali i donijelo evidentnu potrebu da temeljitije i sveobuhvatnije razmišljamo o budućnosti. Gledajući unatrag u 2020., izdvojili smo ključne teme koje smo pratili protekle godine!

# Izazovno doba i izvanredno stanje

[![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/01/korona.png)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/01/korona.png)

Godina koju je obilježila pandemija koronavirusa ostavila je traga na našoj svakodnevici, zahtijevajući od nas neke nove modalitete ponašanja i življenja. Kroz godinu pratili smo kako su kreativci tematizirali ovo izvanredno stanje: pisali smo o plakatima koji su uz maštovito oblikovane poruke pozivali građane na odgovorno ponašanje (**[link](https://vizkultura.hr/plakati-s-vaznim-porukama/)**) i grafički interpretirali “novo normalno” (**[link](https://vizkultura.hr/kreativan-pristup-karanteni/)**), vidjeli smo kako su dobro poznati logotipovi doživjeli “pandemijsku” preobrazbu (**[link](https://vizkultura.hr/logotipovi-u-doba-pandemije/)**) i kako je izgledalo ljeto ([**link**](https://vizkultura.hr/vizualne-prognoze-za-lito-2020/)). Dizajner Dario Dević pokazao je što možemo (ne) činiti u osami (**[link](https://vizkultura.hr/sto-sa-sobom-u-osami/)**), umjetnica Hana Tintor ilustrirala je odgovore na pitanje što ćemo prvo učiniti kada prođe izolacija ([**link**](https://vizkultura.hr/zivot-nakon-izolacije/)), a s Teom Jurišić razgovarali smo o njezinim novim radovima na temu virusa i posljedica njegova širenja (**[link](https://vizkultura.hr/vizualni-komentari-na-danasnjicu/)**). U Galeriji Nova polaznici WHW Akademije izložili su radove o vlastitim iskustvima života u vremenu krize (**[link](https://vizkultura.hr/izloziti-krizu-pokazati-otpor/)**), fotograf Darije Petković u svojoj je fotoseriji zabilježio kako je izgledala njegova borba s virusom (**[link](https://vizkultura.hr/bolnicki-fotodnevnik/)**), dok se fotografkinja Duška Boban usmjerila na pitanje promjena u urbanom ponašanju i slobodi kretanja u vrijeme pandemije (**[link](https://vizkultura.hr/zrno-19/)**).

# Oblikovanje i obnova grada

[![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/01/zagreb.png)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/01/zagreb.png)

Snažan potres u ožujku je zadesio Zagreb i okolicu, a neposredno nakon toga street art umjetnik Nebitno Zagrebu i njegovim stanovnicima ostavio je važnu poruku (**[link](https://vizkultura.hr/zagrebe-glavu-gore/)**). Godinu je, nažalost, zaključio još razorniji potres na području Petrinje i Siska. Ostavivši brojne strašne posljedice, ovi su potresi u fokus postavili urgentno pitanje obnove, o čemu je pisala Sonja Leboš (**[link](https://vizkultura.hr/kako-promisljati-obnovu-grada/)**, **[link](https://vizkultura.hr/dignitet-svetog-trojstva-obnove/)**). O zagrebačkim temama razgovarali smo i s nizom stručnjaka različitih profila, a posljedice potresa u nekima od intervjua također su bile jedna od tema: intervjuirali smo krajobraznog arhitekta Marija Spajića (**[link](https://vizkultura.hr/intervju-marijo-spajic/)**), upraviteljicu Hrvatskog muzeja arhitekture Borku Bobovec ([**link**](https://vizkultura.hr/ideju-treba-razumjeti/)), povjesničarku umjetnosti Irenu Šimić ([**link**](https://vizkultura.hr/urbanizam-susreta-slobostina/)), kustosicu Mariju Kamber (**[link](https://vizkultura.hr/intervju-marija-kamber/)**), predsjednika Sindikata biciklista Janka Večerinu (**[link](https://vizkultura.hr/intervju-janko-vecerina/)**), arhitekta Krešimira Ivaniša (**[link](https://vizkultura.hr/intervju-kresimir-ivanis/)**) i povjesničarku arhitekture Tamaru Bjažić Klarin ([**link**](https://vizkultura.hr/intervju-tamara-bjazic-klarin/)).

# Zelena budućnost

[![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/01/ekologija1.png)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/01/ekologija1.png)

Ekologija je postala jedna od najalarmantnijih tema današnjice, a tijekom protekle godine neke njezine aspekte obuhvatili smo nizom tekstova. Krajobrazna arhitektica Sara Stojaković pisala je o zelenoj budućnosti u gradu (**[link](https://vizkultura.hr/koraci-prema-zelenoj-buducnosti-u-gradu/)**), predstavili smo seriju video performansa osječkog umjetnika Marija Matokovića o relaciji čovjeka i prirode ([**link**](https://vizkultura.hr/mogucnost-suocavanja-s-prirodom/)), s umjetnikom Vanjom Babićem razgovarali smo o ekologiji u umjetnosti i umjetnosti ekologije (**[link](https://vizkultura.hr/arheologija-smeca-i-paradoksi-svakodnevice/)**), a u radu umjetnika Antonija Kutleše vidjeli smo što može nastati kada umjetnost koketira s hibridizacijom povrća (**[link](https://vizkultura.hr/manipuliranje-prirodnim-procesima-touch-me-festival/)**). Predstavili smo projekt naselja nježno obavijenog šumom koji potpisuju arhitektice Irena Bakić, Mirna Udovčić i Iva Jelinčić (**[link](https://vizkultura.hr/sarolika-atmosfera-naselja/)**), kao i nekoliko realiziranih projekata koji arhitekturu isprepliću sa zelenim okolišem: turističko naselje na Krku studija SKROZ (**[link](https://vizkultura.hr/okolis-kao-element-oblikovanja-prostora/)**) i kuću za odmor studija metrocubo (**[link](https://vizkultura.hr/spajanje-arhitektonskog-volumena-i-krajolika/)**). Popratili smo i dva inspirativna projekta na otoku Mljetu: planinarski dom ([**link**](https://vizkultura.hr/hibridni-planiranski-dom-na-mljetu/)) i paviljon izgrađen po ekološkim principima (**[link](https://vizkultura.hr/hibridni-paviljon-na-otockom-vrhu/)**).

# Gradska scenografija i stvarne potrebe

[![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/01/split.png)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/01/split.png)

Split je grad na čijem se primjeru rastvara niz važnih tema: od turizma i njegovih destruktivnih posljedica za grad i stanovnike, preko urbanizma i gentrifikacije, pa do borbe za očuvanjem prirode te arhitektonskog i industrijskog nasljeđa. Splita smo se na ovaj ili onaj način često doticali protekle godine; predstavili smo, primjerice, rad umjetnice Lane Stojićević u kojem se turizmu pristupa kao predstavi – točnije, “neoantičkoj tragediji” ([**link**](https://vizkultura.hr/dekonstrukcija-turisticke-scenografije/)), a pisali smo i o ciklusu slika Josipe Krolo u kojem su omiljene splitske vizure portretirane u postsezoni ([**link**](https://vizkultura.hr/prolongirana-postsezona/)). Objavili smo dva opsežna razgovora o splitskom Domu mladih i perspektivama za njegovu budućnost ([**link**](https://vizkultura.hr/postojece-paradigme-treba-mijenjati/), **[link](https://vizkultura.hr/treba-ostaviti-mjesta-i-za-nesto-novo/)**), intervjuirali smo osnivačice splitskog NGO-a Culture Hub Croatia (**[link](https://vizkultura.hr/prostore-treba-prilagoditi-potrebama-zajednice/)**), splitske umjetnike Viktora Popovića (**[link](https://vizkultura.hr/intervju-viktor-popovic/)**) i Dušku Boban (**[link](https://vizkultura.hr/intervju-duska-boban/)**) te novu predsjednicu Društva arhitekata Splita, Dašu Gazde (**[link](https://vizkultura.hr/intervju-dasa-gazde/)**). Razgovarali smo i s umjetnikom Vicom Tomasovićem (**[link](https://vizkultura.hr/vice-tomasovic-intervju/)**) koji, kada nije Vice Guru, vodi HULU Split i Salon Galić, izložbeni prostor koji je protekle godine razradio vrlo elaborirani sustav online izložbi (**[link](https://vizkultura.hr/prva-godina-virtualnih-izlozbi/)**). U Salonu Galić ove je godine održana i izložba finalista Nagrade Radoslav Putar, a naše razgovore s finalistima možete pročitati **[ovdje](https://vizkultura.hr/o-slobodi-radu-i-govoru/)** i **[ovdje](https://vizkultura.hr/o-eksperimentu-tijelu-i-vrijednostima/)**.

# Dijalozi s poviješću

[![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/01/nasljede.png)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/01/nasljede.png)

Odnos prema kulturnom nasljeđu i tradiciji nedvojbeno je ključan za izgradnju temelja na kojima gradimo vlastitu sadašnjost i budućnost. Stoga smo se ovoj temi na različite načine posvetili u protekloj godini; pisali smo, primjerice, o važnoj knjizi povjesničarke umjetnosti Ane Ofak o jugoslavenskom modernizmu (**[link](https://vizkultura.hr/novi-interdisciplinarni-pogledi-na-modernizme/)**), dok smo s umjetnicom Majom Marković razgovarali o njezinom istraživačkom projektu korčulanskog dijela opusa Bernarda Bernardija (**[link](https://vizkultura.hr/savjet-pita-maja-markovic/)**). Predstavili smo projekt umjetnika i dizajnera Ognjena Rankovića, svojevrsni arhiv logotipova nastalih na prostoru bivše Jugoslavije (**[link](https://vizkultura.hr/arhiviranjem-protiv-zaborava/)**), kao i nekoliko arhitektonskih i dizajnerskih projekata koji na suvremen način isprepliću tradiciju i današnjicu: trg unutar povijesne osječke Tvrđe (**[link](https://vizkultura.hr/skladan-dijalog-starog-i-novog/)**), suvremenu farmu (**[link](https://vizkultura.hr/okolis-i-graditeljsko-nasljede-kao-inspiracija/)**) i posudu za sol inspiriranu Mediteranom (**[link](https://vizkultura.hr/mediteranska-tradicija-pretocena-u-dizajn/)**). Pisali smo i o nizu interpretacijskih centara i punktova koji slave lokalnu povijest, tradiciju i pejsaže kao što su Terra Panonica (**[link](https://vizkultura.hr/slavljenje-prirode-svim-culima/)**), Suhozidi otoka Hvara (**[link](https://vizkultura.hr/interaktivne-strategije-ucenje-o-bastini/)**), Kružna staza Hušnjakovo (**[link](https://vizkultura.hr/stilizacija-i-interpretacija-drevne-povijesti/)**), postav Gradskog muzeja Virovitica o “drvenom dobu” (**[link](https://vizkultura.hr/prociscena-grafika-za-interpretaciju-proslosti/)**), interpretativna signalistika arheološkog kompleksa Salona (**[link](https://vizkultura.hr/imaginacijom-do-interpretacije/)**) i Botanički vrt na Lokrumu (**[link](https://vizkultura.hr/integracija-s-okolisem/)**).