U Muzeju Mimara do kraja ovog tjedna traje ovogodišnje, odnosno 52. izdanje Zagrebačkog salona, nacionalne izložbe suvremenog umjetničkog stvaralaštva u kojoj se u trogodišnjem ritmu izmjenjuju izložbe vizualnih umjetnosti, dizajna te arhitekture. Ovogodišnje izdanje posvećeno je primijenjenim umjetnostima i dizajnu, a održano je pod krovnom temom (Ne)primjenjivost primijenjene umjetnosti.
U predvorju Mimare je u sklopu Salona predstavljen interaktivni projekt “Mreža Zagrebačkog salona” koji prikazuje premreženu, bogatu i opsežnu mrežu svih dosadašnjih izlagača 52. izdanja Zagrebačkih salona.
Kako ističu autori projekta, od njegova osnutka 1965. godine do danas, Zagrebački salon etablirao se kao značajna izlagačka platforma kroz koju je svoj trag ostavilo više od 4000 umjetnika, dizajnera, arhitekata, kustosa, kritičara i kulturnih producenata u najrazličitijim angažmanima. Usprkos povijesnom značaju, cjeloviti trag Zagrebačkog salona ipak ostaje efemeran, raspršen u publikacijama, plakatima, arhivskim fragmentima, osobnim sjećanjima i pojedinim djelima koja pamti naša povijest umjetnosti.
Iz tog razloga je ovaj 52. Salon poslužio kao idealna prilika da se pokuša oslikati cjeloviti trag salona, pretačući njegovu povijesnu efemernost u efemernu prirodu digitalnog medija.
Kroz suradnju IT stručnjaka i dizajnera (Novena d.o.o.) i istraživača koji djeluju unutar projekta ART NET (Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu) povijesni trag Zagrebačkog salona postaje interaktivni medijski krajolik u koji posjetitelji kroz tri različite aplikacije mogu ući te ga istraživati.
Aplikacija proširene stvarnosti
Povijesni trag salona vizualiziran kroz društvenu mrežu svih 4000 sudionika koji gravitiraju oko 52 izložbe. Vizualizacija je otisnuta kao podna grafika većih dimenzija (5m x 6m), koja upotrebom AR (augmented reality) tehnologije omogućuje pristup dodatnom multimedijskom sadržaju. Naime, pogledom na otisnutu vizualizaciju kroz tablet ili pametni telefon, u prostoru se kronološki pojavljuju plakati koji su obilježili svaki pojedini salon. Umrežena, društvena povijest salona tako postaje i povijest našeg grafičkog dizajna koja uz salon veže. Uz vizualni dio, aplikacija nudi mogućnost i audio vođenja kroz postav 52. izložbe.
Aplikacija virtualne stvarnosti
Posredstvom VR (virtual reality) tehnologije, postojeća vizualizacija društvene mreže salona pretvara se u virtualni 3D prostor u kojeg je uz pomoć cardboard VR naočala moguće potpuno uroniti. Imena svih sudionika salona ovdje se pretvaraju u svemir točaka u kojem posjetitelji mogu letjeti u potrazi za dodatnim točkama interakcije. Naime, kontakt s odabranih osam sudionika (organizator, kustos, izlagači) unutar ovog društvenog svemira, posjetiteljima omogućuje pokretanje video razgovora s autorima ili panoramskog pregleda unutrašnjosti njihovih radnih prostora i ateljea.
Interaktivna dodirna aplikacija
Vizualizacija društvene mreže salona prikazana je i na interaktivnom ekranu koji posjetiteljima omogućuje filtriranje sadržaja te pretraživanje mreže po imenima autora. Ova aplikacija upotpunjuje složeni medijski krajolik koji uz virtualnu i proširenu stvarnost priču o Zagrebačkom salonu translatira u dinamičnu prostorno-vizualnu formu koju istovremeno određuje povijesno-kulturni tijek, suvremeni računalni algoritmi te sami posjetitelji.
U nastavku pogledajte kako izgleda pretraživanje Mreže Zagrebačkog salona kroz discipline, autore izlagače i godine.
* Podaci korišteni za vizualizaciju društvene mreže salona, pohranjeni su u bazi podataka CAN_IS (Croatian Artists Networks Information System), izrađenoj unutar projekta ART NET na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Projekt ART NET je financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ).
52. Zagrebački salon u Muzeju Mimara otvoren je do 27. listopada
Fotografije: Goran Kuprešanin
Mreža Zagrebačkog salona:
Ideja i koncept: Ervin Šilić / Unos podataka: Petra Šlosel, Tamara Jovetić, Davorka Horvat, Marko Prpić. Artur Šilić / Konstrukcija socijalne mreže i vođenje projekta: Artur Šilić / Multimedijalno programiranje (AR i VR aplikacije): Tomislav Štefan / Programiranje touchscreen aplikacije: Tin Široki / Dizajn aplikacija i popratne grafike: Ivana Brajdić i Andrea Biškupić / Prikupljanje plakata i kataloga: Tamara Jovetić i Artur Šilić / Snimanje plakata, video intervjua i 360 panorama: Goran Kuprešanin / Video asistent: Marko Prpić / Organizacija snimanja: Anamarija Pedišić / Cardboard produkcija: Nives Zupčić / PR aktivnosti: Zvonimir Rakijašić / Voditeljica ARTNET projekta: Ljiljana Kolešnik / Autor teksta osvrta: Nikola Bojić
