Operacija:grad slavi 20 godina postojanja, što je izvrsna prilika da se prisjetimo kako je sve počelo. Savez udruga Operacija Grad (bivši Savez za centar za nezavisnu kulturu i mlade – SZC) osnovan je s ciljem poticanja razvoja nezavisne kulture te samoorganiziranog djelovanja mladih.
Aktivnosti vezane za kulturnu politiku i politiku prema mladima u Zagrebu, a koje su rezultirale pokretanjem ovog Saveza, započele su kroz suradničku platformu organizacija nezavisne kulture Zagreb – Kulturni kapital Evrope 3000. Platforma je pokrenuta 2003. godine od strane četiri organizacije nezavisne kulture: Platforme 9.81, Centra za dramsku umjetnost, Multimedijalnog instituta i Što, kako i za koga (WHW). Kasnije su se Platformi priključile još četiri organizacije: [BLOK], Bacači sjenki, Community Art i Kontejner.
Sljedeće dvije godine, odnosno do 2005., platforma se primarno orijentirala na programsku suradnju, a nakon toga se fokusirala na efekte gradske politike na kulturnu proizvodnju i položaj organizacija mladih u Zagrebu. Podsjetimo se također: to je vrijeme uspona “gradonačelnika” Milana Bandića koji je gradski proračun tijekom svog “gradonačelnikovanja” transformirao u kasicu-prasicu za sumnjive poslove.
Većina nezavisnih aktera u nezavisnoj kulturi bila je ozlojeđena lošim i štetnim gradskim politikama, a članovi spomenute platforme su u proljeće 2005., zajedno s klubovima MaMa, Močvara i Attack, i dvjema nacionalnim mrežama, Savezom udruga Klubtura (Clubture) i Mrežom mladih Hrvatske, pokrenuli javnu raspravu o ključnim pitanjima kulturnog sektora. Javna rasprava rezultirala je Deklaracijom koju je među ostalima potpisao i tadašnji već spomenuti “gradonačelnik”, čime se obavezao provesti devet mjera koje se odnose na problem prostora, provedbu Gradskog programa djelovanja za mlade te održivost nezavisne kulture i organizacija mladih. Međutim, kako od dogovorenih mjera gotovo ništa nije provedeno, u srpnju 2006. izvedena je hrabra akcija preljepljivanja jumbo-plakata s likom gradonačelnika, a s ciljem upozoravanja na neodrživ položaj nezavisne kulture i mladih u Zagrebu. Nakon ove akcije, uslijedilo je širenje spomenute zagovaračke inicijative i razdvajanje aktivnosti u dva smjera: (1) aktivnosti vezane za urbani razvoj i prostornu politiku (Pravo na grad); (2) aktivnosti vezane za potrebe nezavisne kulture i sektora mladih.
U okviru aktivnosti vezanih za potrebe nezavisne kulture i sektora mladih suradnja je formalizirana osnivanjem saveza udruga pod nazivom Savez za Centar za nezavisnu kulturu i mlade, kasnije Savez udruga Operacija:grad.
Međutim, toj pravnoj i političkoj formalizaciji prethodila je prva manifestacija pod nazivom Operacija:grad, održana u rujnu 2005. godine u napuštenom kompleksu bivše tvornice Badel, u organizaciji 26 organizacija iz područja kulture i mladih. S obzirom na tadašnje lokalne kulturno-političke prilike projekt je imao snažnu dimenziju povećavanja vidljivosti nezavisne produkcije, proboj u širu javnost te zagovaranje potreba lokalnog kulturnog sektora i sektora mladih. (više na operacijagrad.net/info/operacija-grad). Manifestacija je imala za cilj tematizirati nedostatak prostora za kulturu i mlade u Zagrebu u to vrijeme te tražiti od tadašnje uprave Grada Zagreba da se politički investira u razvoj novih prostora za nezavisnu kulturu te principe sudioničkog upravljanja tom kulturnom infrastrukturom. Tako je započela kampanja kojom je 2006. osnovan Savez za centar za nezavisnu kulturu i mlade (današnja udruga Operacija: grad) koji okuplja organizacije iz inicijative, a 2008. je kao rezultat kampanje osnovan Pogon – zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, kao ustanova čiji su suosnivači i su-upravljači Savez za centar/Operacija:grad i Grad Zagreb, odnosno kao primjer javno-civilnog partnerstva koji je u to vrijeme zaista zasvijetlio kao svjetionik u mrklom mraku.
Meni osobno, odnosno u moj osobno-politički i društveno-politički razvoj, Operacija:grad upisana je velikim slovima knjigom istoimenog naziva Operacija:Grad. Priručnik za život u neoliberalnoj stvarnosti, koja je proizašla iz niza događanja koja su se odvijala tijekom tri tjedna 2008. godine. Taj niz događanja na neki način je sažeo dotadašnje, ali i programirao buduće zajedničko djelovanje zagrebačke nezavisne kulturne scene na poljima kulturne produkcije, urbanog razvoja, prostorne politike, kulturne politike i građanske participacije. Program Operacije:Grad 2008. bio je sastavljen od tri glavna dijela: međunarodne konferencije Poprišta neoliberalizma: Urbani sukobi u postsocijalističkim društvima, dokumentacijske izložbe Grad gradi grad te umjetničkih intervencija u javnom prostoru naslovljenih Ako ih sretnete na cesti, pridružite im se. Taj program se o/čit/ov/ao, doslovce, i u samoj knjizi, u poglavljima pod istim nazivom, pa smo tako, po prvi put u “novoj”, navodno slobodnoj Republici Hrvatskoj, dobili kvalitetne prijevode tekstova Keller Easterling, Neil Smitha, pa i Davida Harveyja, a nastavila se i dobra tradicija prijevoda Henrija Lefebvrea (koji je, usput budi rečeno, u Jugoslaviji prevođen često i obilno, i to dok u anglo-svijetu još nije bio nikako prevođen). U okviru poglavlja Grad gradi grad, temeljenog dakle na istoimenoj izložbu, Marko Sančanin je sažeo boljke urbanizma u nestajanju u tekstu pod nazivom Kapitulacija zagrebačkog urbanizma, a predstavljeni su i navijeke korisni Organigrami planiranja Zagreba. Ta knjiga, iz moje perspektive, bila je znak da je u nezavisnom sektoru moguće proizvoditi vrlo ozbiljno znanje o gradu i kulturama koje ga grade, te sam odista vječno zahvalna urednicima knjige: nedavno preminulom i neprežaljenom drugu Leonardu Kovačeviću, Tomislavu Medaku, Petru Milatu, Marku Sančaninu, Tončiju Valentiću, i jedinoj ženi u uredničkoj ekipi – Vesni Vuković, koja je i kurirala umjetničke intervencije niza onda i danas značajnih umjetnika političkog poput Sanje Iveković, Siniše Labrovića, Kristine Leko, Slavena Tolja, Mladena Stilinovića, kolektiva Škart i drugih, a bio je tu i Zagrebački zbor pritužbi.
Ono što piše Petar Milat u uvodu te knjige odredilo je anti- ali, donekle, i post-bandićevske politike: Za ogledni primjer uzeli smo gradski prostor kao paradigmatski slučaj neoliberalnih strategija i otpora istima. To nije jedini mogući način da se praksa neoliberalizma dovede u pitanje, no – nama se barem čini – to je vjerojatno najbrži put da se u cjelini sagledaju divergentne strategije neoliberalizma. Strategije neoliberalizma su u međuvremenu konvergirale u proizvodnju hobbesovskog univerzuma općeg i globalnog ratnog stanja s rijetkim (bijelim suprematizmom određenim) poljima blagostanja, ali to je neka druga tema koju ćemo ostaviti za neke buduće proizvodnje znanja na platformi Operacija:grad.
Recentni projekti Operacije:grad, koja i dan-danas s Gradom Zagrebom upravlja Pogonom, pokazuju taktike otpornosti te platforme na divergencije i konvergencije neoliberalnih strategija. Organizacija trenutno ima 27 članica, a svoju misiju i dalje vidi u okupljanju različitih aktera u inicijativama zagovaranja i razvoja inovacija u sudioničkom upravljanju u kulturi i urbanoj transformaciji, promicanju vrijednosti jednakog pristupa kulturi te radu na poboljšanju uvjeta djelovanja organizacija nezavisne kulture i mladih.
Tako su institucionalna inovacija te pitanja kulturne politike teme kojom se Operacije:grad (od 2021. službeno Operacija grad) kontinuirano bavi od svog osnutka. S jedne je strane Operacija grad pokrenula procese koji trebaju unaprijediti i inovirati polje kulturne politike u onom segmentu koji obuhvaća kvalitetno upravljanje prostorima nezavisne kulture i mladih, a s druge se strane afirmirala kao resursna organizacija za pitanja sudioničkog upravljanja i javno-civilnog partnerstva. U okviru tih tema Operacija grad provodi ili je provela nekoliko projekata koje ko-financira Europska Unija. Projekt Operation Nova: Re-imagining Cultural Spaces in a New European Context okuplja organizacije iz tri zemlje (Hrvatske, Slovenije i Kosova), a koje su vođene zajedničkim interesom za rješavanje pitanja nedostatka odgovarajuće podrške nezavisnom kulturnom sektoru, ponajviše u pogledu izostanka javne infrastrukture namijenjene proizvodnji i predstavljanju kulturno-umjetničkog sadržaja široj publici. Istom je prethodio projekt Nova javna kultura i prostori društvenosti (nositelj projekta bila je organizacija Clubture), koji se bavio unapređenjem lokalne infrastrukture za kulturne i društvene aktivnosti te promovirao decentralizaciju, veću inkluzivnost, povećanje dostupnosti i razvoj sudioničkog upravljanja. Projekt je povezao organizacije civilnog društva uključene u procese osnivanja društveno-kulturnih centara, akademsku zajednicu i lokalne kulturne institucije kroz provedbu znanstvenih istraživanja i izradu smjernica za unapređenje kulturnih politika. Njemu je pak prethodio projekt koji se provodio na republičkom (odnosno službeno: nacionalnom) nivou, pod nazivom Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje.
Sven Janovski, koordinator organizacije Operacija grad, predstavit će nam događanja koja nas očekuju povodom proslave 20. obljetnice postojanja, te planove organizacije za budućnost: Program povodom 20 godina od prve Operacije:grad, iako malen i skroman, našao se nekako na među između gledanja u prošlost i u sadašnjost, tj. budućnost. Paralelno želimo gledati u prošlost i vidjeti gdje su nam korijeni, koje su bile vrijednosti i motivacije kojima su organizacije i pojedinci pokretači inicijative krenuli u bitku za nove i kvalitetnije prostora za nezavisnu kulturu i mlade, ali i gledati gdje se trenutno nalazimo. Tako ćemo se na prvoj tribini “20 godina od Operacije:grad i gdje su prostori za kulturu u Zagrebu danas” pozabaviti upravo tom usporedbom, naročito u kontekstu stanja kulturne infrastrukture u Zagrebu danas, kroz razgovor s nekim od pojedinaca koji su sudjelovali u Operaciji:grad. U isto vrijeme, kao aktivistička organizacija od samih početaka, ne možemo ignorirati aktualna događanja, napade i pritiske koji se vrše na kulturne organizacije, djelatnike, novinare, aktiviste, ukratko sve koji žele kroz svoj rad promicati drugačije i progresivnije perspektive na hrvatsko društvo. Tako ćemo se u sklopu druge tribine “Povratak otkazanih” baviti razgovorima upravo o tim događajima, ali u kontekstu trenda sličnih napada na slobodu govora kojima svjedočimo već duže vrijeme od strane niza aktera na konzervativnoj desnici. Razgovorne programe će na tragu toga obogatiti aktivistički angažirani performans Marije Bajo “In Memoriam Actualis” te izvedba predstave “Bitka na Neretvi” udruge Bacači sjenki, koja je prvi put izvedena 2016. te je tada, usred svima nam dobro poznati političkih pritisaka desne vlasti u resoru kulture, korektno tematizirala ideološke prijepore u kulturi. Cijeli program će 18. 10. startati uz performans “Zastave svih zemalja, ujedinite se” Siniše Labrovića na temu našeg tretmana migrantskih radnika, koji je trebao biti izvedben na otkazanom Oglede festivalu u Velikoj Gorici te ga je Operacija grad nakon toga “udomila” u našem programu. Želimo da program poveže, a potencijalno i sučeli perspektive prošlosti i današnjice te se nadamo da će svim posjetiteljima ponuditi nove perspektive, a možda i malo nade usred trenutne društvene klime.
Autorica: Sonja Leboš / tekstove ove autorice za Vizkulturu potražite na linku
Portreti: Ivan Buvinić
Zahvaljujemo Operaciji grad na ustupljenim vizualnim materijalima.
Rad Operacije grad možete pratiti na web stranici i Facebooku.
