Ovogodišnji mjesec studeni u Splitu apsolutno je u znaku dizajna! Rezultat je to nezavisne inicijative Design Hub Split koja je, u suradnji s udrugom Culture Hub Croatia, tijekom ovog mjeseca organizirala i planira brojna događanja i izložbe, uključujući i prvo izdanje Cyan konferencije koja će se odvijati predstojećeg vikenda. Organizacija Design Hub Split je inicijativa mladih profesionalaca koji svojim djelovanjem žele ujediniti i osnažiti (lokalnu) zajednicu. Brojna događanja nadopunjuje i upravo održani festival vizualne kulture Kombo u svom petom izdanju, u organizaciji Udruge studenata DVK s Dizajna vizualnih komunikacija pri splitskoj Umjetničkoj akademiji. Čitajući popis izložbi, predavanja, gostiju i predstavljenih projekata koje ovih dana razgledava, sluša i prati splitska publika, koji broje neka od najvažnijih domaćih dizajnerskih imena, impresivna i značajna gostovanja inozemnih profesionalaca, ali jednakovrijedno zastupa i neke nadolazeće glasove, s pravom ćemo reći da je apsolutan i opravdan fokus čitave dizajnerske struke u ovom mjesecu prebačen upravo u Split! Voditelj inicijative pokrenute prije nekoliko godina, trenutno je mladi dizajner Alen Marić koji je, uz jednako mlade kolege Franu Baltu, Bruna Dubraveca i Hanu Malenicu, zaslužan za aktivnosti i projekte Design Huba Split. Velik dio organizacije baziran je upravo na entuzijazmu i osobnim angažmanima spomenutih dizajnera na čelu s Alenom, koji vjeruju kako su upravo suradnja i zajedničko djelovanje s ciljem poticanja edukacije i kreativnog stvaralaštva, alati kojima dizajneri/ce trebaju skupa stvarati. O samim početcima, projektima koje su realizirali te Cyan konferenciji koja će za vikend u Split, pred publiku Amfiteatra Doma mladih dovesti niz izuzetno atraktivnih imena, popričali smo s Alenom Marićem i Hanom Malenicom u razgovoru u nastavku.
► Za početak nam ispričajte kako je nastao projekt Design Hub Split?
Alen Marić: Inicijativu su pokrenule Marijana Solari, Marina Matijaca i Petra Leskovec. Razlog njihovog pokretanja ovog projekta bio je manjak aktivnosti što se tiče dizajna u Splitu. One dolaze iz UI/UX-a dizajnerske niše i tada je u IT-sektoru već postojalo niz događanja, a predavanja što se tiče dizajna bila su rijetkost, a htjele su se povezati s drugim dizajnerima koji nisu iz njihovog područja djelovanja. Prvo događanje bilo je u studenom 2017. godine kada su predavanje održali splitski dizajneri Karlo Kazinoti i Mišo Komenda. Ja se priključujem inicijativi 2019. i započinjem s organizacijom predavanja. Tako je sve krenulo, a kolegice Marijana, Marina i Petra zbog svojih obaveza prepuštaju inicijativu meni i kasnije nam se povremeno opet priključuju…
► Tko danas stoji iza cijele priče Design Huba Split, koje su vaše edukacijske i karijerne pozadine?
Alen Marić: Trenutno smo tu Frane Balta, Bruno Dubravec, Hana Malenica i ja. Frane Balta je završio grafički dizajn na Bucks New Universityu u Engleskoj, Bruno Dubravec je završio preddiplomski studij na Odsjeku Dizajna Vizualnih komunikacija na UMAS-u u Splitu, a Hana Malenica diplomski studij u Splitu također u Splitu. Ja sam trenutno na 1. godini diplomskog studija u splitskom DVK-u.
► Koje ste sve dosadašnje programe i događanja organizirali i proveli?
Alen Marić: U trenutku nakon mog preuzimanja Design Huba u prosincu 2019. organiziram prvo predavanje sa Nino Bodačem, splitskim dizajnerom i tipografom. Nakon toga su uslijedila četiri predavanja, ali ubrzo je krenula pandemija Covida i sve zaustavila. No to vrijeme pauze iskoristili smo kao dobar period za promisliti u kojem smjeru će se inicijativa razvijati.
2022. godine radimo promjenu vizualnog identiteta koju potpisuje Frane Balta, koji se tada uključuje u inicijativu i to je vjerojatno početak novog Design Huba. Do sada smo organizirali deset dizajn razgovora s različitim autorima i autoricama većinom iz Splita, koji do sada domaćoj publici nisu imali priliku pričati o svom radu. To su Nino Bodač, Glorija Lizde, Design Store Krug, Petar Reić, Luka Duplančić, Nikša Vukša, Duje Kozomara… Organizirali smo dvije dizajn kritike, program za koji se nadam da će oživjeti. Ideja svih naših predavanja nije pozvati goste da samo prezentiraju svoje radove, već da odaberu temu koja njih muči i(li) zanima i tome pristupe kritički, da analiziraju i pokušaju pokazati kako bi se određene stvari mogle promijeniti.
Ove godine smo u suradnji s Platformom 9,81 i Multimedijalnim kulturnim centrom organizirali veliko predavanje Borisa Ljubičića, koje se održalo u prepunom amfiteatru Doma mladih. Predavanje je snimljeno, što je nama bilo iznimno važno, da ostane zabilježeno i da to može poslušati bilo tko, za 10 ili 50 godina.
Tijekom ove godine smo postavili tri izložbe naših splitskih autora te jednu gostujuću iz Zagreba. Prva i trenutno možda najvažnija, koju smo organizirali u suradnji s Udrugom DVK u sklopu Kombo festivala, je izložba Nikše Vukše koji je jedan od najvažnijih dizajnera na alternativnoj i nezavisnoj klupskoj sceni u Splitu i regiji, bilo kao posjetitelj, organizator ili dizajner. Tu smo prezentirali presjek njegovih radova nastalih kroz 20 godina djelovanja.
Nakon toga smo organizirali dvije izložbe ilustracija mladih i iznimno talentiranih splitskih autora Filipa Čulića i Filipa Vlahova. Ideja je svake godine imamo barem jednu izložbu nekog mladog autora/ice. Upravo dok ovo pišem završava još jedna izložba u našoj organizaciji, a to je izložba plakata Kluba Močvara, gdje su po prvi put pokazali više od 80 plakata iz svog dugogodišnjeg programa. Mislim da o Močvari i njihovim plakatima i vizualnoj komunikaciji ne treba puno govoriti koliko su važni, jer su mnogo adekvatniji ljudi od mene to već napisali. Ovaj tjedan održavamo našu prvu radionicu za djecu u suradnji s Culture Hubom koju vode dizajnerice Karmen Ivančić i Eva Rezar. Sve ovo je tek početak aktivnosti koje planiramo provoditi.
► Koje su glavne odrednice vaše inicijative, radi li se o organizaciji/udruzi ili institucijski nedefiniranom tijelu i planirate li organizirati udrugu iza projekta? Tko su vaši najbliži suradnici, s kojima institucijama/udrugama surađujete?
Alen Marić: Za sada se radi o institucijskom nedefiniranom tijelu, jer nisam siguran je li treba postojati još jedna udruga u nizu i boriti se za određena sredstva o kojima ne želimo ovisiti. Ako želimo neku aktivnost provesti, onda je provodimo i bez tih sredstava. Naravno da sredstva mogu puno pomoći, ali što ako se dogodi da ne prođe neki projekt, to može značiti da onda tu godinu ne možemo provoditi tu aktivnost, a težimo da ne bude tako. S privatnim sredstvima smo provodili sve dosadašnje aktivnosti, kao što i provodimo cijeli Cyan festival. Trenutno sa splitskom udrugom Culture Hub Croatia surađujemo na projektu Dizajn mjeseca i to je prva suradnja na projektu koji je financiran od strane države.
Od organizacija i udruga najviše surađujemo s Multimedijalnim kulturnim centrom, koji nam ustupa prostor gdje organiziramo predavanja i to nam puno toga olakšava. Prostori poput Razreda i Amfiteatra su kvalitetno opremljeni i osigurani su nam odlični uvjeti. Uz njih smo surađivali s Platformom 9,81 i Hrvatskim dizajnerskim društvom, kada oni organiziraju izložbu u Multimedijalnom kulturnom centru to je super prilika da mi organiziramo i provedemo razgovor s autorima koji u tom trenutku izlažu.
► Što donosi Cyan festival, gdje se odvija i kako je strukturiran program? Za koga je sve program festivala, na koga računate kao ciljanu publiku?
Alen Marić: Ono što je sigurno, festival donosi priliku da lokalna publika posluša neke od predavača koji dolaze po prvi put u Split. Predavanja će se održati u prostoru amfiteatara u Domu mladih što je, po mom mišljenju, jedan od najboljih prostora u Splitu, koji nije doživio svoj puni potencijal. Jedino na Pričiginu festivalu pričanja taj prostor bude potpuno popunjen. Kapacitet Amfiteatara je preko 300 ljudi, tako da su ambicije velike i bilo bi sjajno da se to i ostvari. Inače je na našim predavanjima prosjek od 40-50 ljudi i ovo će biti veliki skok za sve nas. Ali ako bude i manje i to je uredu, jer dogodine nastavljamo. Program je strukturiran na način da pokrivamo širok spektar vizualne kulture, jer nam je dugoročno cilj otići još dalje, s više predavača iz različitih struka. Ciljana publika su profesionalci i student tih navedenih struka, ali naravno i svi koje zanima vizualna kultura.
► Tko su ovogodišnji gosti Cyan festivala?
Alen Marić: Predavači na ovogodišnjem festivalu su stručnjaci iz različitih struka, arhitekti, animatori, grafički dizajneri, fotografi, tipografi, i ostali koji bi trebali surađivati i zajedno podizati kvalitetu projekata.
Predavači koji će držati predavanja su Stan Haanappel i Sander Sturing (Studio Dumbar), Jug Cerović, Vic Lee, Mare Milin, Damir Bralić i Saša Begović iz 3LHD-a.
Studio Dumbar etablirana je dizajnerska agencija s više od dvadeset godina iskustva u korporativnom i brand identitetu, a radili su za mnoge klijente diljem svijeta na projektima koji zahtijevaju međunarodnu implementaciju. Portfolio im uključuje prestižne projekte i klijente kao što su Utah Jazz, Branding The Netherland, NS – Dutch Railways, Club Brugge KV, Van Gogh Museum, Aegon, Shell i drugi.
Jug Cerović je dizajnirao službene karte javnog prijevoza i putničke informacijske sustave za brojne gradove diljem svijeta uključujući Barcelonu, Ženevu, Luksemburg, Utrecht, Riyadh, Dubai. Osnivač je studija za mapiranje i pronalaženje puta Inat u Parizu te konzultant za platforme za digitalno kartiranje Apple Maps i Google Maps. Jug tvrdi da je pronalaženje puta “umjetnost utjecanja na tokove” i u stalnoj je potrazi za skrivenom strukturom i ljepotom mreža.
Vic Lee je umjetnik, ilustrator, kartograf sa sjedištem u svom studiju u Peckhamu, u jugoistočnom Londonu. Nakon uspješne karijere u grafičkom dizajnu, Vic je ponovno počeo ilustrirati i prelazio s digitalnog, ponovno uzimajući olovke u ruke. Njegova umjetnost je kombinacija tipografije, ilustracije i elaboracije. Njegov popis klijenata je od Nikea, Mercedesa, JLR-a, Virgin Atlantica do M&S-a, Sainsbury’sa, Adecca… Vic Lee kaže: “Ono što radim nije samo posao, to je stvaranje nečeg lijepog što nadahnjuje, uključuje i unapređuje. Ima malo mene u svemu što radim.”
Mare Milin radi kao fotografkinja u kazalištima, na raznim plesnim i kazališnim projektima, snima lifestyle, portretne i modne fotografije za (glossy) časopise te na području marketinga i oglašavanja. Radi i za knjižarske i diskografske kuće, režira i snima glazbene spotove.
Damir Bralić radi na projektima dizajna vizualnih komunikacija, sustava identiteta i brendiranja, samostalno ili kao suradnik ili konzultant. Neki od projekata na kojima je radio su sustav brendiranja i identiteta Zagrebačke županije, Varaždinske županije i Grada Osijeka; Prijava za Europsku prijestolnicu kulture za gradove Dubrovnik i Osijek; predstavljajući Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu i Olimpijskim igrama u Pekingu. Autor je i koautor identiteta izložbe Europa 2020, Izložbe hrvatskog dizajna 040506, 37. zagrebačkog salona, Zgrafa 11 itd.
Saša Begović jedan je od osnivača i partner arhitektonskog studia 3LHD. Studio razvija integraciju različitih disciplina; arhitektura, urbani i krajobrazni krajolik, dizajn, umjetnost te istražuju nove mogućnosti interakcije između arhitekture, društva i pojedinca. Begović je vodio mnoge građevinske projekte različitih tipologija: javne, kulturne, stambene, sportske i mješovite namjene.
► Smatrate li da Split ima dovoljnu publiku za niz dizajnerskih događanja kao što je Mjesec dizajna?
Alen Marić i Hana Malenica: Smatramo da Split ima dovoljno veliku publiku za različita događanja, a pogotovo za dizajnerska, s obzirom na to koliko raste zainteresiranost za dizajn. Za prvu godinu organizacije festivala primarno ciljamo za ljude iz Splita i okolice. Teško je za očekivati da će na prvo izdanje festivala odmah doći ljudi iz regije i šire, ali dugoročno to je cilj, da festival bude regionalno/europski. Zato i imamo jedan dan festivala predavanja isključivo na engleskom, a u budućnosti ćemo težiti da sve bude na engleskom jeziku.
► S obzirom na pokrenutu inicijativu, kako gledate na poziciju suvremenog dizajna u Splitu, na izložbe, događanja, vidljivost i uopće javnu poziciju dizajnerske struke?
Alen Marić: Odsjek dizajn vizualnih komunikacija ima sigurno najveći doprinos tome, jer je zbog edukacije na splitskom odsjeku proizašlo jako mnogo studenata koji danas rade na profesionalnoj razini u različitim domenama u dizajnu. Također, imamo Platformu 9,81 koja surađuje s Hrvatskim dizajnerskim društvom i zajedno organiziraju važne izložbe u Splitu i na taj način donose sadržaj koji je iznimno vrijedan i za profesionalce i studente. Udruga studenata DVK koja je prva pokrenula festival vizualne kulture KOMBO, danas već etablirani festival koji je ove godine došao do 5. godine, gdje dolaze studenti iz cijele regije, jako puno doprinosi približavanju dizajna mladima i studentima i daje priliku da se upoznaju kako izgleda svijet nakon fakulteta. Uz to su organizirali niz radionica i predavanja. Vidljivost raste, samo je pitanje iz koje perspektive se gleda. Imamo trenutne primjere gdje nakon dugo godina splitski HNK napokon vraća pažnju na identitet kazališta i angažiraju studio Kazinoti&Komenda. To je dobar pokazatelj da se neke stvari mijenjaju u toj ustanovi. Ima još primjera gdje javne ustanove počinju osvještavati važnost dizajna, ali to uvijek ovisi o ljudima koji vode ustanove, gdje imaju različite prioritete i dizajn jako često nije među njima. Ono što se meni čini da fali je stvaranje sadržaja u Splitu, u smislu više autorskih izložbi splitskih autora, publikacija, te, naravno, više javnih predavanja, radionica i druženja koja mogu samo poboljšati poziciju dizajnerske struke.
Hana Malenica: Dizajnerska struka u Splitu sigurno nije jednako popularna kao što je i u Zagrebu, no s osnivanjem DesignHuba i KOMBO festivala građani počinju uviđati njezino značenje.
► Jedan od vaših slogana je “suradnja ne rivalstvo” – iz čega je on proizašao, objasnite nam poantu toga?
Alen Marić: Slogan je tu od početka pokretanja Design Huba i ostavljen je iz razloga što bi zbilja tako trebalo biti. Mislim da bi trebali biti podrška jedni drugima, ne samo u organizaciji. Mladi dizajneri trebaju podršku, trebaju savjete starijih kolega, samo treba pitati no veći je problem što se ljudi često boje pitati. Naravno da ima i one druge strane, gdje ima i negativnih komentara i skeptičnosti, ali to je normalno, treba raditi i ne obazirati se puno.
Hana Malenica: Slogan je proizašao iz životnog iskustva (smijeh). Šalim se (ili možda ne), ali slogan promovira poruku ujedinjenja dizajnera i zaljubljenika u dizajn u jedan zajednički cilj, a to su edukacija i kreativno stvaralaštvo, a ne u sve suprotno tome.
► Kako iz današnje pozicije organizatora ove potrebne i hvalevrijedne inicijative za profiliranje dizajna gledate na dizajnersko obrazovanje, je li dovoljno u toku s vremenom i događanjima na sceni?
Alen Marić: Obrazovanje se ne dešava samo u fakultetskim ustanovama, po mom mišljenju iznimno su važne aktivnosti izvan fakulteta, volontiranje ili sudjelovanje na različitim projektima. Ako to znači da nekada fakultetsko obrazovanje nije na nivou na kojem se očekuje, mislim da je to ok. Malo tko je nakon faksa krenuo raditi i znao sve, prilagodio se odmah nekoj agenciji ili projektu. Iskustvo se dobije radom, a obrazovanje daje temelje i navike koje su jako važne. Obrazovanje je onoliko update koliko se ljudi koji su u poziciji da obrazuju nekoga aktivni na svom razvijanju.
Hana Malenica: Dizajnersko obrazovanje ima mnogo potencijala, kada kažem potencijala mislim na odlične mlade stručnjake. Nažalost taj potencijal još uvijek nije maksimalno dosegnut no vjerujem da ćemo i mi s godinama doći do neke poželjne razine. Na kraju krajeva, da ste nekome prije xy godina rekli da će postojati dizajnerski fakultet u Splitu, vjerojatno bi mislili da ste ludi.
► Mogu li konferencije, festivali, izložbe, kao i događanja koje radite u Splitu, proširiti doseg dizajna izvan uskog balona struke i koji bi po vama bio krajnji i idealni cilj ovakvih aktivnosti?
Alen Marić: Naravno da mogu, ali to je dugoročni proces. Naravno da će na ovakva događanja najčešće dolaziti ljudi iz struke, ali da bi došli ljudi koji će biti korisnici dizajna ili klijenti, za to treba vremena i strpljenja. Krajnji, idealni cilj, ja osobno još ne znam, za sada su druženja i upoznavanja uvijek najbolji dio ovakvih aktivnosti.
Hana Malenica: Svrha ovih događanja jest prvenstveno da približimo dizajn svima, od zainteresiranih učenika, zaljubljenika u dizajn i umjetnost do potencijalnih klijenata koji ne razumiju što znači zaposliti dizajnera. Idealni cilj bi bio stvaranje kulture odlaska na konferencije, festivale i izložbe u Splitu, stvaranje prostora za razmjenjivanje mišljenja i ideja između kolega iz struke te podizanje svijesti o dizajnerskoj branši.
Razgovarao: Ivan Dorotić / sve tekstove autora za Vizkulturu potražite na linku
