---
title: "Imaginacijom prema transformaciji"
url: "https://vizkultura.hr/imaginacijom-prema-transformaciji/"
type: "post"
published: "2023-09-07T12:46:05+01:00"
modified: "2024-11-01T11:41:31+01:00"
author: "autor: vizkultura"
description: "Grupna izložba \"Planet, ljudi, skrb\" kustosice Ane Dević / WHW otvorena je do 10. rujna"
language: "hr-HR"
site: "VIZKULTURA"
category:
  - "ISTAKNUTI"
  - "UMJETNOST"
  - "VIJESTI"
post_tag:
  - "dan perjovschi"
  - "Galerija Bačva"
  - "marko tadić"
  - "selma selman"
  - "whw"
  - "željko beljan"
---

# Imaginacijom prema transformaciji

![](https://media.vizkultura.hr/file/vizkultura-media/wp-content/uploads/2023/06/Otvorenje-izlozbe-Planet-ljudi-skrb-%E2%80%93-to-se-zove-odrast-1024x682-1.jpg)

Prošlog tjedna u Zagrebu je održana **9. Međunarodna konferencija o odrastu**u okviru koje se u Galeriji Bačva u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika (HDLU) otvorila grupna izložba ***Planet, ljudi, skrb-to se zove odrast!*** kustosice **Ane Dević / WHW**s radovima umjetnik_ca **Marwe Arsanios, Željka Beljana, Marine Naprushkine, Rupali Patil, Dana Perjovschog, Selme Selman, Marka Tadića i Cecilie Vicuñe**. Izložba je otvorena do nedjelje, 10. rujna i može se pogledati u radno vrijeme HDLU-a: srijeda– petak: 11–19 h; subotom i nedjeljom 10–18h.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Otvorenje-izlozbe-Planet-ljudi-skrb-–-to-se-zove-odrast-1024x682.jpg)

***Otvorenje izložbe “Planet, ljudi, skrb – to se zove odrast!” / foto: Sanja Bistričić Srića**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Planet-ljudi-skrb-–-to-se-zove-odrast-_02-1024x682.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Planet-ljudi-skrb-–-to-se-zove-odrast-_03-1024x682.jpg)

**Odrast** je pokret koji sve više jača kako se svijet suočava sa sve težim i vidljivijim posljedicama klimatskih promjena te poziva na napuštanje ekonomskog rasta kao primarnog društvenog cilja i promišljanje novih oblika življenja, proizvodnje i potrošnje koji će svima osigurati dobar život u granicama ekološke održivosti Zemlje. U skladu s tim, radovi na izložbi promišljaju eko-društvene umjetničke prakse iz perspektive političkih ekologija, eko-feminističkih i dekolonijalnih pozicija istražujući kako umjetničko djelovanje i imaginacija mogu doprinijeti transformaciji nepravedne i ekstraktivističke logike neoliberalnog poretka.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Dan-Perjovschi-Grow-Up-_Degrowth-2023-1024x682.jpg)

***Dan Perjovschi, “Grow Up! Degrowth!”, 2023**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Dan-Perjovshi-na-izlozbi-Planet-ljudi-skrb-–-to-se-zove-odrast-1024x682.jpg)

***Radovi Dana Perjovshog / foto: Sanja Bistričić Srića**

**Dan Perjovschi** tako postavlja pitanja o politici, religiji, ulozi pojedinca u kolektivu i odnosu globalnog i lokalnog. Skicirani s nekoliko poteza, njegovi crteži i tekstovi na zidovima u umjetničkim institucijama funkcioniraju kao vizualni dnevnik kojima oštrom ironijom komentira apsurde i cinizam društva. Na izložbi *Planet, ljudi, skrb – to se zove odrast!* Perjovschi izlaže seriju crteža koji promišljaju globalne eko-društvene krize i mogućnosti umjetnosti i kulture kao pedagoškog prostora koji svoju odgovornost poima unutar kompleksnih geopolitičkih uvjeta trenutne ekološke krize.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Selma-Selma-Sleeping-Guards-2023-1024x682.jpg)

***Selma Selma, “Sleeping Guards”, 2023 / foto: Sanja Bistričić Srića**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Selma-Selma-Sleeping-Guards-2023-_02-1024x682.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Selma-Selman-Autoportret-II-2017-1024x682.jpg)

***Selma Selman, “Autoportret II”, 2017 / foto: Sanja Bistričić Srića**

Radovi romske umjetnice **Selme Selman** alteriraju između senzitivnih, grubih i ironičnih gesti koje otkrivaju diskriminatorne atribucije identiteta, očekivanja od rodnih uloga i stereotipe. Svoje tijelo i identitet koristi kaomedij za prikaz građanskih i osobnih tema koje artikuliraju politički otpor i feminističko osnaženje. U seriji crteža ***Sleeping Guards*** vizualizacijom vlastite unutarnje boli Selman mapira svoj doživljaj sebe crtanjem različitih samoreprezentacija. Umjetničin krajnji cilj je vizualizirati idealnu samoreprezentaciju koja nema nikakve traume, borbe i boli s kojima se trenutno nosi. U video radu ***Autoportret II***predstavljeni superformansi u kojima umjetnica uništava brojne usisavače i perilice rublja, te razvrstava vrijedne od manje vrijednih dijelova. Svakodnevno preživljavanje Selmine romske obitelji ovisi o istom takvom radu, a metal i motori prodaju se u centrima za reciklažu. Njihovo uništavanje za umjetnicu predstavlja trenutak katarze u kojem si olakšava unutarnju napetost koja je istovremeno uništava i gradi.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Rupali-Patil-Fluid-Ground-Above-and-Below-2023-1024x682.jpg)

***Rupali Patil, “Fluid Ground Above and Below”, 2023 / foto: Sanja Bistričić Srića**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Rupali-Patil-Fluid-Ground-Above-and-Below-2023-_02-1024x682.jpg)

Umjetnička praksa **Rupali Patil** kombinira slikarstvo, crteže i instalacije. Bavi se društvenim pitanjima, eko-feminizmom, naročito pitanjem vode, ekološkom krizom i posljedicama ekstrakcije prirodnih minerala. Patil doživljava eko-feminizam kao okvir kroz koji u svom radu istražuje kako žensko tijelo odgovara na tešku industrijalizaciju. Za izložbu u Zagrebu naslikala je seriju slika *Fluid Ground Above and Below* koje tematiziraju beračice šećerne trske u regiji Beed Maharashtra u Indiji. Kako bi nastavile raditi u teškim zdravstvenim uvjetima na radnom mjestu, menstruiranje je nešto što si radnice ne mogu priuštiti. Zbog takvih uvjeta rada prisiljene su odstraniti svoje maternice. Radnice koje su postale vizualne metafore u njezinim crtežima nastanjuju imaginarni, geografski neodređen svijet. U svojim crtežima i slikama, koji se čine zastrašujuće potpunim bez postojanja ljudi, koristi se heterotopskim krajolicima i arhitekturom.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Marina-Naprushkina-Birds-with-the-People-2022.-jpg-1024x682.jpg)

***Marina Naprushkina, “Birds with the People”, 2022 / foto: Sanja Bistričić Srića**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Marina-Naprushkina-Birds-with-the-People-2022.-_02-1024x682.jpg)

**Marina Naprushkina** uglavnom radi izvan institucionalnih prostora u suradnji sa zajednicama i aktivističkim organizacijama. Izložba uključuje jednu od njezinih velikih šarenih slika ***Birds with the People*** koje su inspirirane maljavankama, tradicionalnim amaterskim slikama koje su slikale zajednice žena iz Bjelorusije, Ukrajine i Poljske a čija je namjena bila ukrašavanje doma. Reinterpretacijom ovog formata Naprushkina spaja motive tradicionalnog folklora s referencama na val antirežimskih prosvjeda u Bjelorusiji iz 2020. i 2021. godine. U svojoj umjetničkoj i aktivističkoj praksi Naprushkina postavlja pitanje mogućnosti kolektivne akcije kroz stvaranje samoorganiziranih struktura i suradničkih modela poput Office For Anti-Propaganda, Neue Nachbarschaft/Moabit ili Moabit Mountain College s kojima radi.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Marwa-Arsanios-Who-Is-Afraid-of-Ideology_-1024x682.jpg)

***Marwa Arsanios, “Who Is Afraid of Ideology?” / foto: Sanja Bistričić Srića**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Marwa-Arsanios-Who-Is-Afraid-of-Ideology_-_02-1024x682.jpg)

Umjetnica, filmašica i istraživačica **Marwa Arsanios** na izložbi se predstavlja filmskom kvadrilogijom ***Who Is Afraid of Ideology? / Tko se boji ideologije?.*** Koristeći suradnički i interdisciplinarni pristup istraživanju i snimanju filmova, Arsanios se bavi s dugo uspostavljanim političkim i socioekonomskim sustavima ugnjetavanja i izrabljivanja prikazujući alternativne načine eko-društveno-političkih praksi koje poštuju prirodu. Ženska proživljena iskustva i antikolonijalne borbe obilježene kolektivizmom, brigom i samoobranom postaju primjer za šire društvene i političke promjene.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Cecila-Vicuna-Sol-y-Dar-y-Dad-Una-palabra-bailada-1980-1024x682.jpg)

***Cecilia Vicuña, “Sol y Dar y Dad, Una palabra bailada”, 1980 / foto: Sanja Bistričić Srića**

Na izložbi je i video rad dobitnice venecijanskog Zlatnog lava za životno djelo, pjesnikinje, umjetnice i aktivistkinje **Cecilie Vicuña** ***Sol y Dar y Dad, Una palabra bailada***. U ovom performansu, snimljenom u ožujku 1980., *Sol y Dar y Dad* (*Solidarnost: davati i davati sunce*), jednoj od razdvojujućih, dekonstruktivnih pjesama koje Vicuña naziva *palabrarmas*, plešu Sofía Torres, mladi glumci, volonteri iz Corporación Colombiana de Teatro i djeca iz Parque Nacionala.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Zeljko-Beljan-Borovo-_Restlovi-2023.-_02-1024x682.jpg)

***Željko Beljan, “Borovo: Restlovi”, 2023 / foto: Sanja Bistričić Srića**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Zeljko-Beljan-Borovo-_Restlovi-2023-1024x682.jpg)

Umjetnički radovi **Željka Beljana** istraživačkog su i eksperimentalnog karaktera, nastaju paralelno s ispitivanjem i prakticiranjem novih tehnika ručnog rada kojekombinira te im daje nekonvencionalni, netradicionalni karakter. U HDLU-u je izložena instalacija ***Borovo: Restlovi***izrađena makrame tehnikom te radovi nastali kao rezultat istraživanja vezanog uz tvornicu Borovo u okviru kojeg umjetnik reinterpretira ostatke materijala iz proizvodnog procesa. Dominantni motiv mreže nadilazi isključivo sportske konotacije, metaforički ističući srodnost, interkonekciju i komplementarnost, s naglaskom na nužnost ekologije materijala.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Marko-Tadic-Funga-Robo-2023-_02-1024x762.jpeg)

***Marko Tadić, “Funga Robo”, 2023**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Marko-Tadic-Funga-Robo-2023-_03-1024x731.jpeg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Marko-Tadic-Funga-Robo-2023-_04-1024x728.jpeg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Marko-Tadic-Funga-Robo-2023-_05-1024x790.jpeg)

Radovi **Marka Tadića** bave se temom odnosa odrasta i politika municipalizma te urbane (re)organizacije i (pre)raspodjele. Gledajući u prošlost i budućnost grada Zagreba, Tadićeva serija radova ***Funga Robo*** koristi dokumentarne modernističke fotografije Zagreba pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća obilježenih socijalističkim progresom i internacionalizmom koji je ponudio nove, urbane vizije grada. Tadić koristi dokumentarne fotografije kao pozadinu za propitivanje sadašnjeg trenutka obilježenog post-socijalističkim i post-socijalnim stanjem koje je u urbanom tkivu rapidno devastiralo prostore društvenosti i zajedničkih dobara u korist bespoštednog kapitalističkog rasta te čiji su efekti recentno praćeni devastirajućim pojavama poput potresa i oluja uvelike prouzročenim nebrigom za okoliš. Ova Tadićeva serija, koja se sastoji od kolaža i animacije, bavi se spekulativnim urbanizmom onkraj nostalgije kroz pojavu dva neljudska lika otjelotvorena oblicima vanzemaljskih micelija koji se protežu površinom naše planete. Poput stranih arhitekata, oni su „vanjski suradnici“ – pomoćnici čiji pogled na grad uključuje trans-humane, žive i nežive perspektive koje spajaju progresivne dosege prošlosti s novim vizijama urbanističkih sistema u otkrivanju. Konstruirajući nove narative, Tadić kroz imaginaciju otvara alternativne vizije, ne samo potrebne već i zamislive pravednije i održive budućnosti.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/09/Marko-Tadic-Funga-Robo-2023-1024x682.jpg)

***Marko Tadić, “Funga Robo”, 2023 / foto: Sanja Bistričić Srića**
