---
title: "Inventura kulturnih resursa"
url: "https://vizkultura.hr/inventura-kulturnih-resursa/"
type: "post"
published: "2015-12-09T12:00:56+01:00"
modified: "2016-01-10T23:06:11+01:00"
author: "autor: Filip Bojić"
description: "Predstavljamo gradove finaliste za kandidaturu Europske prijestolnice kulture 2020 ► Osijek"
language: "hr-HR"
site: "VIZKULTURA"
category:
  - "HYPE"
  - "ISTAKNUTI"
post_tag:
  - "EPK"
  - "epk 2020"
  - "grad kulture"
  - "kultura"
  - "osijek"
---

# Inventura kulturnih resursa

![](https://media.vizkultura.hr/file/vizkultura-media/wp-content/uploads/2015/12/d6007b63-8c90-4471-a5d7-0face9538c1a.jpg)

U prvom od **četiri najavljena teksta** u kojima ćemo pratiti projekte hrvatskih gradova kandidata za **Europsku prijestolnicu kultur**e, imali ste prilike saznati što krije dubrovački Aplikacijski dokument [**(link na članak)**](https://vizkultura.hr/grad-u-nastajanju/), koji su mu nedostaci i vrline, te kakve promjene njihov tim želi unijeti u grad. Sada ćemo otkriti što se krije unutar **osječkog Bid booka** i što **Osijek**, jedini kontinentalni grad – kandidat, želi postići kroz inicijativu kandidiranja za **Europsku prijestolnicu kulture 2020.**

Prolaskom u drugi selekcijski krug inicijative EPK, kandidirani gradovi dobili su priliku za doradu svojih **Aplikacijskih dokumenta** kojima bi kroz kulturni program, participaciju građana u projektima i novim načinima upravljanja kulturnim sektorom, trebali unijeti pozitivne promjene unutar svojih lokalnih zajednica. I dok dubrovački tim projektom EPK pokušava redefinirati grad obilježen kulturom turizma u grad integracije kulture i kreativnosti, u Osijeku svakako **žele privući turiste, odnosno međunarodnu publiku**, ali i još važnije, svojim građanima **približiti umjetnos**t.

[![02020](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/12/02020-1024x602.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/12/02020.jpg)

Na koje će sve načine to pokušati ostvariti osječki tim je razradio kroz četiri različite tematske cjeline sadržane unutar Bid booka pod naslovom **Oxygen 2020**. Tako bi projektima navedenim u aplikacijskoj knjizi nastavili doprinositi planovima napisanim u dokumentu [**Strategije kulturnog razvitk**](https://oskultura.files.wordpress.com/2014/04/strategija-kulturnog-razvitka-2014-2020.pdf)a, čija su tri strateška cilja **Raditi zajedno, Učiti zajedno i Živjeti zajedno**. Osnovne razloge zbog kojih je grad Osijek krenuo u borbu za titulu EPK objasnila je predsjednica kandidacijskog odbora u prvom krugu kandidature i direktorica **[Kinematografa Osijek](http://kinematografi-osijek.hr/),** **[Marijana Bošnjak](http://oskultura.com/scena/marijana-bosnjak/):***„Grad Osijek je kandidaturu prihvatio kao svojevrsnu inventuru svih resursa i potencijala kojima raspolaže, od onih ljudskih, preko kulturnih, znanstvenih i gospodarskih, te iskoristio priliku za pripremu strategije koja se nadovezuje na sve druge usvojene strateške dokumente, a u cilju razvoja boljeg i perspektivnijeg okruženja svim građanima. U toj promjeni, Osijek nije sam nego računa na regionalna, ali i transregionalna, odnosno transnacionalna partnerstva s gradovima i manjim mjestima. Samoj kandidaturi pristupili smo suočavajući se sa svojim najvećim problemima, od odlaska mladih, problema propale industrije i velike nezaposlenosti, rubne, granične geopolitičke pozicije i negativnim posljedicama rata na život građana i perspektive okruženja.“*

[![DCIM501GOPROG0010355.](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/12/d6007b63-8c90-4471-a5d7-0face9538c1a.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/12/d6007b63-8c90-4471-a5d7-0face9538c1a.jpg)

Za sam program, kojim će probati utjecati na trenutnu problematiku, bit će izdvojeno **27.5 milijuna eura** od ukupnog predviđenog budžeta koji iznosi **36,5 milijuna**, a kako su ga u osječkom timu osmisli objašnjava Bošnjak –*„Programska tema **The Culture Park – Living Fields** kulturna događanja izmješta u urbanu i ruralnu zelenu zonu i netaknutu prirodu regije poštujući načela samoodrživosti.* ***Hacking the Future** koristi digitalne i nove tehnologije i razvija kreativne industrije kao svojevrsni poligon za transformaciju industrijskog u postindustrijsko razdoblje. Smješta se u potentnu industrijsku baštinu grada, povezujući prošlost s budućnošću procesima razbijanja dominantnog infrastrukturnog koda.****Pannonian Challenges** svoje prostore pronalazi na postojećoj infrastrukturi, među gradskim ulicama, gdje se odvijaju performansi, glazbeni, sportski, scensko-umjetnički programi i druge forme street arta.*
 ***Bridges over Waters** razvija kulturu mira i dijaloga, a infrastrukturna rješenja pronalazi u regionalnim kapacitetima – u užem i širem smislu – te u nacionalnim i transnacionalnim partnerstvima. Održivost ponajviše vezuje uz privremene instalacije, turističke i ugostiteljske kapacitete, urbanu, ruralnu i prirodnu baštinu, sakralne objekte, dvorce, kurije i perivoje, kulturne domove, vinograde, vinske ceste i podrume.“*

[![25cf196c-11d1-4bd0-a549-2344b61787fb](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/12/25cf196c-11d1-4bd0-a549-2344b61787fb.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/12/25cf196c-11d1-4bd0-a549-2344b61787fb.jpg)

Iako su određeni segmenti kulturnog programa pohvaljeni od strane Povjerenstva, poput **Hacking the future,** koji inovativnim pristupom spaja digitalne tehnologije s industrijskim nasljeđem, unutar [**Izvješća**](http://ec.europa.eu/programmes/creative-europe/actions/documents/ecoc/2020/croatia-preselection_en.pdf) **uključivanje građana u projekte istaknuto je kao slabost**. Osim toga, osječkoj aplikaciji, isto kao i dubrovačkoj, spočitava se nedovoljno snažna**europska dimenzija**. Usprkos tome što je Osijek uspostavio suradnju s gradovima**Pecsom, Tuzlom i [Novim Sadom](http://www.glas-slavonije.hr/261999/3/Osijek-i-Novi-Sad-udruzuju-svoje-snage-u-kandidaturi-za-Europsku-prijestolnicu-kulture),** koji je i sam kandidiran za titulu EPK 2021. godine, Povjerenstvo je ocijenilo kako kulturni program vjerojatno neće imati dovoljno snage za privlačenje šire međunarodne publike, a uz to i potencijala da Osječanima približi europsku kulturnu raznolikost.

Također, pri izboru stručnjaka koji će biti dio kreativnog tima odgovornog za izradu Aplikacijskog dokumenta tijekom faze predodabira u Osijeku su se odlučili **isključivo za domaće kulturnjake**. Iako tako posložena struktura bez međunarodnih konzultanata ne mora nužno negativno utjecati na uspješnost projekta, čini se da je osječki tim ipak dobio savjetodavnu potporu izvana za doradu aplikacije u drugoj fazi odabira. No, neovisno o pomoći više ili manje uglednih stranih stručnjaka, činjenica je da bi negativan učinak pri konačnom ocjenjivanju mogla imati odabrana upravljačka struktura. Po riječima Povjerenstva,**nije poželjno da u radu kreativnog tima sudjeluju zaposlenici gradske kulturne administracije**, jer složenost izrade, a posebno izvedbe čitavog programa zahtijeva posebnu agenciju, odnosno ne zavisno tijelo koje će se isključivo baviti provedbom sadržaja razrađenog u Bid booku. Na pitanje jeli zbog svega navedenog u Izvješću došlo do promjena unutar tima, njegova Predsjednica u fazi predizbora odgovara: *“Prvu su fazu projekta iznijeli ljudi koju su potpuno izvan sustava gradske kulturne i druge administracije. U drugu fazu uključen je velik broj institucionalnih dionika koji nije sudjelovao u prvoj fazi zbog vremenskog ograničenja predaje projekta. Kako smo prijavu vrlo temeljito pripremali i odgovorili na veliki dio pitanja koja se odnose na fazu izbora, suradnici i interni tim Grada Osijeka kao nositelja kandidature, preuzeli su vođenje projekta, a uloga mene osobno i većeg dijela tima koji je pripremao kandidaturu u prvom krugu sada je više savjetodavna, nego li operativna.”*

[![352fb66c-7c57-4a74-b0c3-b9eae2438fed](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/12/352fb66c-7c57-4a74-b0c3-b9eae2438fed.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/12/352fb66c-7c57-4a74-b0c3-b9eae2438fed.jpg)

Kao pozitivan segment ocijenjena je **[suradnja](http://dubrovnik2020.hr/hr/dubrovnik-i-osijek-na-putu-do-epk-2020/) dvaju gradova kandidata, Dubrovnika i Osijeka**, koja će se razviti *„kroz svojevrsne Kulturne mostove koji simboliziraju suradnju od znanosti, preko kreativnih industrija do umjetničkih programa povezat će se krajnji hrvatski jug s krajnjim hrvatskim istokom, a posredno povezati i ostale europske zemlje u svome okruženju“,* objašnjava **Bošnjak**. Uspoređujući dva grada nastavlja *„Dubrovnik je danas razvijen turistički grad, a Osijek grad nedovoljno razvijene ekonomske snage, i oni umjesto na sebe fokusiranog programa, mogu razmijeniti svoje, za Europu najvažnije potencijale.“*

Po pitanju marketinga, odnosno**javne vidljivosti projekta,** preko koje bi se osim uključenja građana trebala privući i informirati potencijalna publika, za Osijek možemo reći da je **gotovo pa nevidljiv**. Osim [**Facebook stranice**](https://www.facebook.com/OSIJEK-GRAD-KULTURE-kandidat-za-Europsku-prijestolnicu-kulture-2020-1518229588424237/) i bloga **[Oskultura](http://oskultura.com/o-projektu/),** kojim se pokušavaju objediniti sve informacije o osječkoj kulturi, u funkciji je i stranica [**Osijek – grad kulture**](http://osijek-culture.eu/hr_HR/europska-prijestolnica-kulture-2020). Iako sve nabrojano možda i ne zvuči loše, činjenica je da se o samom projektu **Oxygen 2020** ne može pročitati puno, sadržaji nisu strukturirani u logičnu cjelinu, Facebook stranica nije povezana sa službenom stranicom, u rubrici novosti se ne prati direktan razvoj projekta, te da pozivi za sudjelovanje građana nisu najupečatljiviji, daje još dosta prostora za razradu.

[![a3289fdf-143d-46e4-b048-4744c6b2d201](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/12/a3289fdf-143d-46e4-b048-4744c6b2d201-1024x400.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/12/a3289fdf-143d-46e4-b048-4744c6b2d201.jpg)

I dok bi virtualnu, to jest, medijsku infrastrukturu trebalo dodatno graditi, onu **kulturnu**, unutar i u okolici samog grada, **Osijek je odlučio prenamijenit**i. Tako su u ovom kandidiranom gradu, kao i Dubrovniku, odlučili iskoristiti potencijale koji se nude i razviti ih u kulturne objekte pa samim tim uštedjeti novac. Bošnjak nam je iznijela kako su unutar osječkog tima osmisli ovaj važan segment: *„Programi i projekti u potpunosti aktiviraju i, kroz obnovu, razvijaju postojeću infrastrukturu. Zbog financijske održivosti neće se intervenirati u gradnju neodrživih kulturnih mastodonata, nego će se postojeća arhitektura i infrastruktura konceptualno transformirati, obnoviti i staviti u funkciju. U proteklom razdoblju započeti su projekti gradnje i obnove kulturnih kapaciteta poput muzeja, arhiva, kulturnog centra i kulturnog paviljona, a koji će se dovršiti do 2020. godine. U potpunosti je pripremljena dokumentacija za obnovu osječke [**Tvrđe**](http://oskultura.com/arhitektura/zeljko-andrasi/), koja se planira transformirati u kulturnu četvrt. U pripremi su i projekti obnove industrijske infrastrukture i napuštenih baštinskih objekata prepoznatljivih urbanih vizura, koji su ogledalo osječkog identiteta, a koji će se obnoviti i prenamijeniti u inkubatore, hubove i akceleratore kreativnih industrija i umjetničke rezidencije.*
 *Dio programa realizirat će se u privremenim, alternativnim infrastrukturnim rješenjima, kao što su zeleni paviljoni, privremene pozornice izgrađene od prirodnih i recikliranih materijala iz okruženja i industrijske i sportske hale rekoncipirane kao kulturni objekti.“*

[![2d4557b7-c4ea-48e8-87ed-ca16212ec754](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/12/2d4557b7-c4ea-48e8-87ed-ca16212ec754.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/12/2d4557b7-c4ea-48e8-87ed-ca16212ec754.jpg)

Osim u određenim programskim segmentima, veoma snažan potencijal osječke kandidacijske knjige se nalazi upravo u **kulturnoj raznolikosti grada** koji jedini broji **sve 22 manjinske zajednice priznate u Hrvatsko**j, a ideja je iskoristiti tu različitost za povezivanje svih građana i njihovih matičnih država kroz umjetnost. Uz postojeće festivale urbanog tipa poput **[Pannonian Challenge](http://2015.pannonian.hr/),** kojeg će od iduće godine [financijski podržati i Vlada RH](http://republika.eu/novost/45750/pannonian-challenge-od-iduce-godine-pod-pokroviteljstvom-vlade-rh), Osijek je u svoj projekt EPK odlučio uključiti i ostale kulturne resurse te kreirati nove.

Kakvo je trenutno stanje u kulturi Osijeka i što bi čitav proces kroz koji grad upravo prolazi trebao u konačnici donijeti građanima odgovorila je Marijana Bošnjak:*„U ovom trenutku kultura u Osijeku je svojim je većim dijelom centralizirana, institucionalizirana, elitistička i nepoduzetnička. Njezin je izvaninstitucionalni potencijal sastavljen od fraktala individualne kreativnosti. Samim tim, komunikacija dominantne kulture s publikom predstavlja problematičnu točku. Postojeći su programi često nezanimljivi potencijalnoj publici. Za stvaranje uspješnog i održivog kulturnog profila Osijeka potrebno je razvijati javne, civilne i privatne kapacitete kulturnog sektora.*
 *Potencijal razvoja kulturnog programa je u prirodi urbanog organizma, u kodu, DNK šifri urbaniteta, programiranog da se otvara kulturi i njoj zahvaljujući također raste, daleko preko svojih fizičkih dimenzija. Ovaj potencijal krv je i meso izraslo i izrođeno iz tog DNK. Najkraće rečeno, potencijal je šifriran, a na nama je rizik dekodiranja. Europska prijestolnica kulture je put, a ne destinacija u tom procesu.“*

[![04ef43df-3cdb-4255-8d4e-86452d7afe7a](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/12/04ef43df-3cdb-4255-8d4e-86452d7afe7a.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/12/04ef43df-3cdb-4255-8d4e-86452d7afe7a.jpg)

fotografije: **Mario Romulić**

*Tekst je dio Vizkulturinog projekta **“Vizkulturiranje društva”** i financiran je sredstvima **Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija** Agencije za elektroničke medije

[![Logo AEM](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/01/Logo-AEM.jpg)](http://www.e-mediji.hr/hr/)
