U srijedu, 12. listopada u 18 sati u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održat će se razgovor povodom objavljivanja monografije Antifašizam kao samoobrambeni spomenik. Publikacija se iz nekoliko autorskih perspektiva bavi umjetničkom instalacijom Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik, od njene najave i realizacije u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, do pitanja koje je ovaj umjetnički projekt otvorio, a dotiču se primjerice statusa samog umjetničkog djela, antifašističkog naslijeđa i politika povijesnog revizionizma. U razgovoru će sudjelovati Branka Benčić, Katarina Peović, Mario Aničić, Srećko Pulig i Nemanja Cvijanović.
Dvojezičnu monografiju Antifašizam kao samoobrambeni spomenik uredili su Tevž Logar i Vladan Jeremić, grafički oblikovao Mario Aničić, a izdali Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Muzej moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke i Obalne galerije Piran iz Pirana. Autori i autorice tekstova su Ivana Bago, Gal Kirn, Michał Kozłowski, Dragan Markovina, Katarina Peović, Srećko Pulig i Stefano Taccone. S uvjerljivim rasponom priloga i raznolikošću autorskih perspektiva, uglavnom utemeljenih na njihovom odnosu prema antifašističkom, kulturnom i povijesnom teorijskom diskursu, cilj je ove publikacije prikazati narativ projekta Nemanje Cvijanovića Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik od njegove najave do realizacije te kako se kroz taj proces preispituje status umjetničkog djela i njegova uloga u hrvatskom, ali i u europskim društvima.
Efekti Cvijanovićeve intervencije, realizirane 2020. u Rijeci, analizirat će se i u razgovoru u riječkoj Gradskoj vijećnici. Ova umjetnička akcija mogla bi se shvatiti kao oštroumna i promišljena gesta koja potkopava trenutni uspon nacionalističkog nasilja u Europi. Rad predstavlja vrlo preciznu točku u kojoj se sučeljavaju fašističko i antifašističko naslijeđe i definira Cvijanovićev gest kao odnos između društva, politike i umjetnosti. Govornice i govornici će se kritički osvrnuti na sveprisutne politike povijesnog revizionizma u Hrvatskoj i u Europi, u situaciji nakon pandemijske krize, te razornih ratnih djelovanja u kojima se nalazi Europa danas.
