Srijedom i nedjeljom vam predstavljamo studentske projekte nastale na umjetničkim, dizajnerskim i arhitektonskim fakultetima, školama i akademijama, u Hrvatskoj, regiji i svijetu.
Studentska radionica s ciljem osmišljavanja urbane intervencije za pristupnu šetnicu rimskom vojnom logoru na Gračinama održana je u Ljubuškom, od 2. do 6. ožujka 2016. godine. Sudjelovalo je ukupno 20 studenata različitih usmjerenja – arhitekture, likovnih (vizualnih) umjetnosti i arheologije, s ALU Široki Brijeg, FGAG Split, UMAS Split, FF Mostar, AF Zagreb. Studenti iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine radili su u 4 grupe sastavljene od 5 članova. Podjela je izvršena po principu ravnomjernog raspoređivanja sudionika ovisno o partnerskoj državi iz koje dolaze, stručnom usmjerenju i stupnju dosadašnjeg obrazovanja (2. do 5. godina), a sve s ciljem međusobnog umrežavanja na navedenim dimenzijama. Svaka grupa na javnoj je prezentaciji, održanoj zadnjeg dana radionice u Vijećnici Općine Ljubuški, predstavila po jedan prostorno-konceptualni prijedlog koji bi na kreativan i inspirativan način mogao memorirati rimski vojni logor na Gračinama i privući lokalne i privremene posjetitelje (turiste). Zadatak je dakle bio da se na gotovo zaboravljenom i zapuštenom lokalitetu stvori dodana prostorna i društvena vrijednost. Posjetitelji javne prezentacije imali su priliku komentirati radove i glasovati za onaj koji smatraju najboljim, a tijekom rada studente su posjetili mnogobrojni stručnjaci i gosti kritičari, predstavnici Općine, ravnateljica obližnje osnovne škole…
Proces analize šireg i užeg konteksta, u kombinaciji s pripremljenim materijalima o povijesnom, kulturološkom i društvenom značaju same lokacije, ali i šireg okruženja u kojima su prezentirane geomorfološke, klimatološke i sociološke datosti, rezultirao je razvijanjem četiri različita koncepta od kojih svaki na specifičan način uspostavlja odnos prošlosti i sadašnjosti. Nadalje, uspostavljena korelacija adekvatno je popraćena inovativnim dizajnima pojedine urbane intervencije s jasnim prostornim aspektima i odgovorima na datostima lokacije.
Grupa SPOMENARH
participanti: Srećko Babić (ALU Široki Brijeg, 3. godina, smjer grafika), Marin Bodrožić (FGAG Split, 2. godina diplomskog studija arhitekture), Iva Džaja (UMAS, 4. godina, smjer slikarstvo), Zdravka Džajić (FGAG, 3. godina diplomskog studija, smjer arhitektura), Kristina Livančić (ALU Široki Brijeg, 4. godina, smjer kiparstvo)
Grupa je iščitala nedostatak emotivnog vezivanja lokalnog stanovništva s prostorom velikog značaja za početak razvoj mjesta. Najveća vrijednost intervencije leži u preusmjeravanju pažnje sa slojevitosti baštine na njezin specifičan i slojevit društveni kontekst. Arheološki lokalitet na Gračinama gotovo da i ne postoji na mentalnoj mapi građana, pa projekt predlaže značajan narativni zaokret – prelazi s teme arheologije (koja je danas predmet lokalnih prijepora) na zajednicu, odnosno arheologe amatere koji su bogatstvo lokaliteta i šire okolice otkrivali kroz čitavo stoljeće življenja na ovom prostoru. Potez je to kojim se projekt izmiče iz problematike javnog prostora u javnu domenu, a pitanje povijesti se translatira u sferu kolektivnog sjećanja. Na taj način otvara se realna mogućnost da se lokalitet nanovo upiše u mentalnu mapu lokalnog stanovništva, a potom dobije i širu prepoznatljivost i namjenu.
Prijedlog autora je slojevit, no u oblikovnom smislu polazi od jasnih prostornih datosti i jednostavnih formativnih karakteristika prilagođenih prirodnom okruženju. Projekt se nadovezuje na postojeću šetnicu te intervenira kao njen završetak, kao zaustavna točka, odnosno memorijalna finalizacija kroz koju se ulazi u lokalitet. Ulazak je artikuliran promišljenim lomom pogleda, ali i mogućeg kretanja prema nalazištu. Unutar kružnice autori stvaraju memorijalni dio sastavljen od uspravnih metalnih ploča na kojima se nalaze podaci o pronalascima i pronalazačima te godine koje upućuju na dinamiku otkrivanja artefakata. Dio spomeničke kružnice konfrontiran je s dijelom kružnice za sjedenje, tj. klupom, pa možemo reći da u prostoru dolazi do suočavanja dviju vertikala – arheologa amatera koji više nisu među živima i živih posjetitelja. Ova gesta poziva na odgovornost prema vlastitoj baštini, ali i dublji pogled u dinamičnu povijest zajednice formirane oko rimskog vojnog logora.
Grupa PORTAL
participanti: Marija Babić (FGAG Split, 2. godina diplomskog studija arhitekture), Ana Čolaković (ALU Široki Brijeg, 4. godina, smjer kiparstvo), Klara Krstičević (FF Mostar, 3. godina, smjer arheologija), Ivana Pavlović (ALU Široki Brijeg, 3. godina, smjer slikarstvo), Pino Šimićev (FGAG Split, 3. godina preddiplomskog studija arhitekture)
Autori lokalitet shvaćaju kao otvoreni javni prostor kojeg lokalno stanovništvo trenutačno i koristi, što možemo vidjeti u elementima kao što su ognjište, ljestve za penjanje po stablu, improvizirana ljuljačka od automobilske gume… Grupa svojom intervencijom nastoji održati i artikulirati upravo taj karakter. Ipak, svjesna važnosti arheoloških nalaza koji traže novo uređenje i adekvatnu prezentaciju te daljnja istraživanja, pristupa s dvojakim rješenjem. U užem dijelu parcele, koja se nalazi u zoni 2 zaštite i koja je predviđena za postav urbane intervencije, nizom različitih pravokutnih tuba nastoji se postići ceremonijal ulaza u sami lokalitet s kadriranjem trenutačno prezentiranog dijela rimskog vojnog logora, čije se potpuno arheološko istraživanje i prezentiranje tek očekuje. Širi dio ostavljaju za slobodno korištenje i opremaju ga pomičnom urbanom opremom. Ova pomična urbana oprema ujedno pruža mogućnost neinvazivnog okupiranja zone 1 arheološkog lokaliteta kroz organizaciju mobiljara u ovisnosti o pojedinim događanjima. Time je omogućen zanimljiv suživot budućih arheoloških iskapanja i javnog korištenja prostora koji vodi ka zajedničkom cilju, to je javni arheološki park.
Grupa VOX HISTORIAE
participanti: Bruno Bartulović (FGAG Split, 2. godina diplomskog studija arhitekture), Josip Ivešić (ALU Široki Brijeg, 3. godina, smjer kiparstvo), Ivana Kevo (UMAS, 5. godina, smjer slikarstvo), Tina Radnić (FGAG Split, 3. godina preddiplomskog studija arhitekture), Mila Boras (AF Zagreb, 3. godina, smjer arhitektura)
Grupa rješenje temelji na oživljavanju identiteta mjesta iskustvenim podražajem – zvukom. Birajući jedan od mnogih mogućih zvukova koji bi podsjećali na aktivnosti vezane uz rimski vojni logor, autori se fokusiraju na koračanje vojnika. Prethodno projektiranu nasutu šetnicu polažu dijagonalno preko parcele obuhvata, usmjeravajući je prema iskopinama logora. U formiranom nasipu prethodno projektirane šetnice, visine oko pola metra, studenti predviđaju izduženu kutiju od čeličnog lima čija je gornja ploha u ravnini sa šetnicom. Udar koraka bi uzrokovao zvonke odjeke, pri čemu bi kutija služila kao svojevrsni amplifikator. Mjestimičnim brušenjem čelične ploče sugerirana su mjesta, a time posredno i ritam koračanja. Interaktivnost rješenja bi zasigurno rezultirala i nepredvidivim, manje pravilnim, a jednako atraktivnim zvucima.
Jedinstveni pristup nema ambiciju educirati građane i posjetitelje, već prvenstveno zainteresirati, stvoriti mjesto s identitetom i javni prostor u kojem je zanimljivo boraviti. Pojavnost, dimenzije i proporcije metalne umjetničke instalacije posjetitelje sugestivno usmjeravaju na iskopine logora, a edukacija i informiranje se predviđaju kao naknadni, neovisni sloj. Ovo je dijelom opravdano činjenicom da veliki dio logora nije istražen niti prezentiran, te su i same znanstvene interpretacije do sada pronađenoga donekle kontradiktorne. Jednostavnost rješenja također implicira i jednostavno održavanje.
Grupa PUTOKAZI
participanti: Ante Anušić (ALU Široki Brijeg, 5. godina, smjer kiparstvo), Marin Petković (FGAG Split, 2. godina preddiplomskog studija, smjer arhitektura), Helena Udovičić (FGAG Split, 3. godina preddiplomskog studija arhitekture), Andrea Matea Vidović (FGAG Split, 2. godina diplomskog studija arhitekture), Mateja Vukelić (ALU Široki Brijeg, 5. godina, smjer slikarstvo)
Najveća vrijednost ovog prijedloga leži u slojevitosti. Na široj, teritorijalnoj razini rad se zasniva na simbolici pozicioniranja vojnog logora u kontekstu provincije Dalmacije. Intervencija ističe važnost logora kao obrambene točke Narone od obližnjih plemena te njegove veze s najvećim rimskim gradom na istočnoj obali Jadrana – Salonom. Postavljajući dva simbolička putokaza u vidu visokih čeličnih panela koji prikazuju smjer, udaljenost i geografsku poziciju dva spomenuta grada, lokalitet se ne samo pozicionira u širu mentalnu kartu, već se stvara međuprostor koji je drugi sloj ovog projekta. Referirajući se na specifičan klimatski i geografski kontekst, grupa stvara osjetilni „perivoj“ koristeći lokalno samoniklo bilje koje je i samim Rimljanima bilo razlog dolaska na ove prostore. Umjesto pravocrtnog puta, autori razbijanjem smjera kretanja u „cik-cak“ liniju usporavaju hod korisnika k lokalitetu te sadnjom mirisnog bilja stvaraju specifičan dojam i identitet mjesta koji je ujedno i direktna veza s prošlim vremenima. Materijal koji koriste je korten (hrđajući čelik) – logičan za referiranje na arheologiju te na jedan način i snažna simbolika vojnog logora koji se prezentira.
Jednoglasnom odlukom stručnog žirija, sastavljenog od mentora radionice, ali i prebrojavanjem glasova publike, za izvedbu je odabran prijedlog grupe SPOMENARH. Oblikovanje ovog rada u svojoj je formi tradicionalno, no u pristupu se radi o vrlo suvremenom rješenju. S jedne strane, materijalni dio spomenika temelji se arhivi pronalazaka – knjizi Spomenik koja prikazuje sve podatke o stoljetnim pronalascima i pronalazačima. S druge strane, ova povijesna linija ima svoj kontinuitet i perspektivu u digitalnom mediju te se temelji na logici društvenih mreža. Naposljetku, upravo je mogućnost kreiranja lokalizirane društvene mreže, odnosno aktivne zajednice potaknute zajedničko baštinom najveći potencijal ovog projekta.
U daljnjoj doradi projekt će proći kroz studiozan odabir materijala te informacijsko i oblikovno formatiranje ploča, kao i njihovu artikulaciju u prostoru koja je izrazito vezana uz otvaranje / zatvaranje pogleda na okolni krajolik.
Intervencija će se realizirati zajedno s pristupnom šetnicom arheološkom lokalitetu na Gračinama do kraja lipnja 2016. godine. Radionica je dio projekta CONNECTING SEPARATED (Povezivanje razdvojenog) koji polazi od rimske ceste koja je spajala Salonu (Solin) i Bigeste (Ljubuški), te završavala u Naroni (Vid kod Metkovića). Sam naziv označava mapiranje i povezivanje razasute kulturne i prirodne baštine, gradova i ljudi u koherentan narativ tematske rute, koja ima ulogu materijalne i simboličke poveznice Solina i Ljubuškog, ali i čitavog pograničnog područja. U sklopu projekta financira se i izvedba intervencije i uređenje pristupne šetnice.
Mentori i voditelji radionice:
mr.sc. Radoslav Dodig, dipl. archeol., Ivana Barišić, prof., dr.sc. Hrvoje Bartulović, dipl. ing. arh., Silvana Bilić, dipl. ing. hort., PARABUREAU, dr. sc. Dujmo Žižić, dipl. ing. arh., Antonija Eremut Erceg, mag.art.hist.
*Svi sudionici radionice (fotografija via jabuka.tv)
Projekt CONNECTING SEPARATED traje 24 mjeseca i provodi se kroz 3. poziv za dostavu projektnih prijedloga IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska-BiH 2007.-2013. Ukupne je vrijednosti 455.737,53 EUR, od čega 82,83% iznosi financiranje EU. Nositelji projekta su Grad Solin i Općina Ljubuški, dok su partneri Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije i Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke – HERAG.
Imaš odličan studentski projekt i misliš da ga konačno trebaju vidjeti i ljudi izvan tvog fakulteta ? Saznaj kako, klikni na tirkiznu sliku iznad ovog teksta!
