---
title: "Kompleksne i konfliktne povijesti"
url: "https://vizkultura.hr/kompleksne-i-konfliktne-povijesti/"
type: "post"
published: "2020-11-04T15:10:24+01:00"
modified: "2020-11-16T15:32:28+01:00"
author: "autor: vizkultura"
description: "Izložba u Galeriji Nova inspirirana je burnom poviješću Brijuna i začudnom transformacijom ekosustava"
language: "hr-HR"
site: "VIZKULTURA"
category:
  - "ISTAKNUTI"
  - "naslovnica-desno-istaknuti-jedan"
  - "UMJETNOST"
  - "VIJESTI"
post_tag:
  - "ana kovačić"
  - "Behzad Khosravi Noori"
  - "galerija nova"
  - "izložba"
  - "lea vene"
  - "Magnus Bärtås"
---

# Kompleksne i konfliktne povijesti

![](https://media.vizkultura.hr/file/vizkultura-media/wp-content/uploads/2020/11/Brioni-–-pokušaj-prizivanja-mrtvih-Behzad-Khosravi-Noori-i-Magnus-Bärtås-s-Paulom-Kupelwieserom-i-Josipom-Brozom-Titom-_07-1024x768.jpg)

U petak, 6. studenog u 19 sati u zagrebačkoj **Galeriji Nova** otvara se izložba ***Brioni – pokušaj prizivanja mrtvih: Behzad Khosravi Noori i Magnus Bärtås s Paulom Kupelwieserom i Josipom Brozom Titom***. Izložba je nastavak dugotrajne suradnje kustosica **Ane Kovačić**i **Lee Vene** s umjetnicima Behzadom Khosravijem Noorijem i Magnusom Bärtåsom, koji su se u svojem radu često bavili istraživanjima povezanima s (post)jugoslavenskim kontekstom. Ova izložba, nastala u koprodukciji kustoskog i umjetničkog tima izložbe i WHW-a, predstavlja novonastalu umjetničku instalaciju koja je inspirirana burnom poviješću Brijuna. Autori izložbe, Behzad Khosravi Noori i Magnus Bärtås, pozivaju nas da iznova razmotrimo kompleksnu i konfliktnu povijest Brijuna, neočekivano isprepletene suživote Kupelwiesera i Tita te ljudsku potrebu za dominacijom nad prirodom koja rezultira začudnom transformacijom ekosustava.

[![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Brioni-–-pokušaj-prizivanja-mrtvih-Behzad-Khosravi-Noori-i-Magnus-Bärtås-s-Paulom-Kupelwieserom-i-Josipom-Brozom-Titom-1024x576.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Brioni-–-pokušaj-prizivanja-mrtvih-Behzad-Khosravi-Noori-i-Magnus-Bärtås-s-Paulom-Kupelwieserom-i-Josipom-Brozom-Titom.jpg)

[![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Brioni-–-pokušaj-prizivanja-mrtvih-Behzad-Khosravi-Noori-i-Magnus-Bärtås-s-Paulom-Kupelwieserom-i-Josipom-Brozom-Titom-_02-300x169.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Brioni-–-pokušaj-prizivanja-mrtvih-Behzad-Khosravi-Noori-i-Magnus-Bärtås-s-Paulom-Kupelwieserom-i-Josipom-Brozom-Titom-_02.jpg) [![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Brioni-–-pokušaj-prizivanja-mrtvih-Behzad-Khosravi-Noori-i-Magnus-Bärtås-s-Paulom-Kupelwieserom-i-Josipom-Brozom-Titom-_03-300x169.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Brioni-–-pokušaj-prizivanja-mrtvih-Behzad-Khosravi-Noori-i-Magnus-Bärtås-s-Paulom-Kupelwieserom-i-Josipom-Brozom-Titom-_03.jpg)

U filmu, koji čini centralnu točku ovog rada i prostorne instalacije, Behzad Khosravi Noori i Magnus Bärtås sučeljavaju dvije povijesne ličnosti koje su dijelile opsesiju Brijunima: **Paula Kupelwiesera** i **Josipa Broza Tita**. Obojica su proveli velik dio svojih života na Brijunima, drastično transformirajući krajolik otoka, ali i njegovu faunu. Paul Kupelwieser, austrijski industrijalac kojeg je u filmu utjelovio glumac **Günter Franzmeier**, kupuje malarično otočje Brijuni 1893. s idejom razvijanja elitnog turističkog *resorta* i lječilišta te uz pomoć znanstvenika Roberta Kocha iskorjenjuje malariju, potpuno mijenjajući krajobraz Brijuna. S druge strane, Josip Broz Tito – tumači ga glumac **Vilim Matula**, koji na Brijune dolazi nekih pola stoljeća kasnije, ovo otočje tretira kao geopolitičku realizaciju Pokreta nesvrstanih te ono dobiva važnu ulogu u formiranju međunarodnih kulturnih i političkih veza i postaje pozornica za brojna društvena i politička događanja, koja su u fokusu kolaža koji također čine širu izložbenu cjelinu.

[![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Brioni-–-pokušaj-prizivanja-mrtvih-Behzad-Khosravi-Noori-i-Magnus-Bärtås-s-Paulom-Kupelwieserom-i-Josipom-Brozom-Titom-_05-1024x576.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Brioni-–-pokušaj-prizivanja-mrtvih-Behzad-Khosravi-Noori-i-Magnus-Bärtås-s-Paulom-Kupelwieserom-i-Josipom-Brozom-Titom-_05.jpg)

Prema popisu sastavljenom u srpnju 1977., na Brijunima je bilo više od tisuću životinja, među kojima su bili tigrovi, orangutani, nojevi, žirafe, zebre, slonovi, deve, kozorozi, antilope, gazele, ljame, tuljani, plamenci, grizliji, tibetanski medvjedi i činčile. Prostor Brijuna od početka 20. stoljeća pomno je kultiviran i kolonijaliziran kao mjesto egzotične oaze i elitnog turizma te kasnije i kao politički projekt koji utopijski oživljava ideje Pokreta nesvrstanih. Umjetnici odlučuju, kao u metodi nekromancije, prizvati duhove Kupelwiesera i Tita kako bi se suočila dva refleksivna pogleda na Brijune. Za obojicu su Brijuni bili životni projekt pun taštine i grandioznih ideja. Njihova naracija i reminiscencija upotpunjene su arhivskim materijalom koji demonstrira povijest Brijuna, ali i aktualnim snimkama prirodnog okoliša Brijuna u kojem se još uvijek nalazi mnoštvo egzotičnih životinja, iako u znatno manjem broju nego u “zlatno doba” Brijuna. Ukroćene životinje koje dijele stanište koje zasigurno ne bi dijelile u svijetu izvan otoka te kontroliran i modificiran krajolik promatraju se kao oblici iskazivanja kolonijalne moći. Menažerije, kavezi, hotelski kompleksi i tereni za golf samo su neki od primjera komodifikacije i upravljanja otokom. Obojica aktera istodobno se veoma intimno i gotovo ranjivo identificiraju s otočjem i reflektiraju vlastitu opsesiju prirodom i živim bićima koja ga nastanjuju.

Izložba će biti otvorena do 23. prosinca, a u utorak, 24. studenog od 18 do 20 sati održat će se ***online screening* i razgovor** tijekom kojeg će se predstaviti rad umjetnika Behzada Khosravija Noorija i Magnusa Bärtåsa.

[![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Brioni-–-pokušaj-prizivanja-mrtvih-Behzad-Khosravi-Noori-i-Magnus-Bärtås-s-Paulom-Kupelwieserom-i-Josipom-Brozom-Titom-_06-768x1024.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Brioni-–-pokušaj-prizivanja-mrtvih-Behzad-Khosravi-Noori-i-Magnus-Bärtås-s-Paulom-Kupelwieserom-i-Josipom-Brozom-Titom-_06.jpg) [![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Brioni-–-pokušaj-prizivanja-mrtvih-Behzad-Khosravi-Noori-i-Magnus-Bärtås-s-Paulom-Kupelwieserom-i-Josipom-Brozom-Titom-_07-1024x768.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Brioni-–-pokušaj-prizivanja-mrtvih-Behzad-Khosravi-Noori-i-Magnus-Bärtås-s-Paulom-Kupelwieserom-i-Josipom-Brozom-Titom-_07.jpg)

**Magnus Bärtås** umjetnik je, književnik i profesor na Sveučilištu za umjetnost, obrt i dizajn u Stockholmu. Stockholmu. Njegov je rad zastupljen u privatnim i javnim kolekcijama kao što su Moderna Museet, Norrköpings Konstmuseum i Statens Konstråd. Veća retrospektivna izložba upriličena je u Göteborgs Konsthallu 2016. S Fredrikom Ekmanom je objavio pet knjiga eseja. Njegov videoesej *Madame i mali dječak*nagrađen je na Međunarodnom festivalu kratkog filma u Oberhausenu 2010., a najnoviji film *Najčudniji stranac*nominiran je za najbolji nordijski dokumentarac na festivalu CPH: DOX u Kopenhagenu 2017.

**Behzad Khosravi Noori** studirao je film na Sveučilištu Tarbiat Modaress u Teheranu i umjetnost u javnom prostoru na Konstfacku u Stockholmu. U svojoj umjetničkoj praksi naglašava ulogu mikro povijest i narativnih strategija u hiperpolitiziranim društveno-političkim miljeima u filmu. Izlagao je u Tensta Konsthall, Botkyrka Konsthall i Multicultural Center u Stockholmu; Khalil Sakakini Cultural Center u Ramallahu, Palestina; Galeriji Aaran u Teheranu, Istraživačkom paviljonu na 57. Venecijanskom Bijenalu i 12.0 Contemporary u Islamabadu. Trenutno završava doktorat na Konstfacku.
