---
title: "Majstor ‘lagane’ arhitekture"
url: "https://vizkultura.hr/majstor-lagane-arhitekture/"
type: "post"
published: "2015-07-12T17:17:41+01:00"
modified: "2015-11-28T09:16:43+01:00"
author: "autor: Ivan Dorotić"
description: "In Memoriam: Frei Otto, njemački arhitekt koji navjeće priznanje za svoju arhitekturu dobiva posthumno"
language: "hr-HR"
site: "VIZKULTURA"
category:
  - "ARHITEKTURA"
  - "ISTAKNUTI"
post_tag:
  - "arhitektura"
  - "frei otto"
  - "nagrada"
  - "priznanje"
  - "priztker"
---

# Majstor ‘lagane’ arhitekture

![](https://media.vizkultura.hr/file/vizkultura-media/wp-content/uploads/2015/11/54ff5998e58ece05b4000170_frei-otto-named-2015-pritzker-laureate_11.jpg)

Dobitnik ovogodišnje Pritzker nagrade, najvažnijeg priznanja u arhitekturi, je njemački arhitekt **Frei Otto**. Otto je, neposredno prije nego je objavljeno da će upravo on biti laureat ovog važnog priznanja, preminuo u 89. godini u rodnoj Njemačkoj te mu je priznanje dodijeljeno posthumno.

Za Otta uvijek ističu kako nije bio samo arhitekt, već vizionar, utopist, ekolog, a epiteti kojim ga obasipaju su i pionir laganih materijala, zaštitnik prirodnih resursa i velikodušan suradnik, u prvom redu s arhitektima, inženjerima i biolozima.

[![54ff5998e58ece05b4000170_frei-otto-named-2015-pritzker-laureate_1](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/11/54ff5998e58ece05b4000170_frei-otto-named-2015-pritzker-laureate_11.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/11/54ff5998e58ece05b4000170_frei-otto-named-2015-pritzker-laureate_11.jpg)

Dodjelu ovogodišnje nagrade pri objavi laureata značajnog priznanja za 2015. godinu, komentirao je gospodin **Tom Pritzker** – predsjednik upravnog odbora Pritzkera te predsjednik **Hyatt fondacije** koja sponzorira nagradu, naglašavajući kako je žiriju pri donošenju odluke bilo jasno kako je čitava karijera Otta model za generacije arhitekata i kako će njegov utjecaj na arhitekte koji su od njega učili, i nove generacije arhitekata, neosporno dugo trajati.

Gospodin Otto bio je upoznat s činjenicom da je osvojio nagradu, no nažalost njezinu javnu dodjelu nije dočekao. Nikada do sada se nije dogodilo da fondacija odluči o dobitniku pa da isti između odluke i službene objave odnosno dodjele premine, što je same organizatore, javnost, ali i njegovu obitelj, ostavilo pomalo ražalošćene što mu se nagrada službeno predaja posthumno.

[![1-Frei-Otto-Roofing-for-main-sports-facilities-in-the-Munich-Olympic-Park](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/11/1-Frei-Otto-Roofing-for-main-sports-facilities-in-the-Munich-Olympic-Park.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/11/1-Frei-Otto-Roofing-for-main-sports-facilities-in-the-Munich-Olympic-Park.jpg)

Otto je ‘jubilarni’ četrdeseti laureat nagrade Pritzker, i drugi osvajač nagrade iz Njemačke. U ove 4 dekade Pritzkera su osvajali svi najvažniji arhitekti iz druge polovice 20. stoljeća i vodeća imena novo milenijskog arhitektonskog doba.

Kada je saznao da je osvojio nagradu Otto je ovu vijest komentirao riječima kako u svom životu nije ništa napravio da zasluži ovu nagradu. Istaknuo je kako je bez obzira na to izuzetno sretan te poručio: *“Moj arhitektonski ‘drive’ bio je da projektiram objekte novih tipologija, koje pomažu siromašnijim ljudima, osobito u kontekstima i (ne)prilikama prirodnih katastrofa. Zato, postoji li nešto bolje za mene nego da osvojim ovu nagradu?”*.

Otto je čitavu svoju karijeru prakticirao holistički pristup arhitekturi te kolaborativnost, radeći na svakom svom projektu s ljudima iz sfere ekologije, biologije, inženjerima, filozofima, povjesničarima, prirodnjacima, umjetnicima i ostalim arhitektima. Kao izvanrednom profesoru i autoru, Ottu se pripisuje pionirstvo u upotrebi suvremenih i modernih šatorastih struktura u arhitekturi i njihovoj širokoj upotrebi u izgradnji. Naravno, vođen svojim skromnim pristupom, ovakvom se obliku arhitekture ponajprije približio zbog njihovih ekoloških, ali i ekonomskih karakteristika. U svom je radu iskreno vjerovao u učinkovitost i odgovornost pri upotrebi materijala, ciljajući na stav kako arhitektura mora imati minimalni mogući utjecaj na okruženje unutar kojeg nastaje. Za njega će mnogi kolege arhitekti, stručnjaci i kroničari reći kako je bio jedan od onih arhitekata utopista, koji su vjerovali da arhitektura može stvoriti bolji svijet za svih.

[![7](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/11/7-1024x653.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/11/7.jpg)

Premda je odrastao u Njemačkoj, u vremenu kada je njezinu arhitekturu karakterizirala masivnost, “teška” arhitektura, stupovi, kamen i mramor – forma i estetika koju su njegovali Nacionalni socijalisti Njemačke, Ottov rad karakterizirali su lakoća, otvorenost prirodi i prirodnom svjetlu, ne-hijerarhijska, demokratska, jeftina, energetski učinkovita arhitektura, a često se bavio i projektima baziranim na privremenom postavljanju.

Neka od njegovih najvažnijih izvedenih djela, po kojima će ostati zapamćen u širom kontekstu, za početak su krovne structure za objekte na minhenskoj ljetnoj Olimpijadi (1972.), zatim njegov dizajn paviljona za nastup Njemačke na legendarnom EXPO-u 1967., Japanski paviljon na EXPO-u 2000. nastao u suradnji s japanskim arhitektom **Shigeru Banom** s krovnom konstrukcijom u cijelosti izrađenom od papira, serija šatorastih struktura za njemačku izložbu 1950-i, te za svoj rad na Bliskom istoku.

[![Frei-Otto-Shigeru-Ban-Japan-Pavilion-Expo-2000-Hannover](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/11/Frei-Otto-Shigeru-Ban-Japan-Pavilion-Expo-2000-Hannover.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/11/Frei-Otto-Shigeru-Ban-Japan-Pavilion-Expo-2000-Hannover.jpg)

Privatno praksu Otto je započeo u Njemačkoj, 1952. Doktorirao je upravo na temi napetih konstrukcija, a u svojoj se praksi specijalizirao s takvim konstrukcijama i membranskim strukturama. Godine. Njegov projekt neobičnog paviljona na Bundesgartenschau (Federal Garden Exposition) u Kasselu donio mu je njegov prvi zapaženiji arhitektonski uspjeh.

Kao arhitekt i inženjer bio je aktivan do svoje smrti, u posljednje vrijeme najviše kao konzultant svom štićeniku Mahmudu Bodo Raschu, za niz projekata na Bliskom istoku.

U nastojanju da ponudi svoje viđenje napadana WTC 11. rujna i njegove žrtve 2002. godine osmislio je projekt dvaju otisaka zgrada World Trade Centera prekrivenih vodom i okruženih drvećem; njegov plan za ovaj memorijalni centar uključivao je i kartu svijeta ugrađenu u parku, sa zemljama u ratu, označenim sa svjetlima i kontinuirano ažuriranim segmentom koji objavljuje broj poginulih u ratu od 11. rujna 2001. godine, pa nadalje.

[![4-Frei-Otto-Diplomatic-Club-Heart-Tent](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/11/4-Frei-Otto-Diplomatic-Club-Heart-Tent.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/11/4-Frei-Otto-Diplomatic-Club-Heart-Tent.jpg)

Pritzker Architecture Prize utemeljena je 1979. Godine. Utemeljio ju je pokojni **Jay A. Pritzker** i njegova supruga Cindy. Svrha nagrade je da jednom godišnje odaje čast živućem arhitektu čiji opus pokazuje kombinaciju kvaliteta talenta, vizije i izvrsnosti, koji je u svojem arhitektonskom opusu ostavio dosljedan i značajan doprinos čovječanstvu i izgrađenom okolišu kroz umjetnost arhitekture. Laureati nagrade dobivaju nagradu od 100,000 dolara te brončanu plaketu. Prvi dobitnik nagrade davne 1979. bio je **Philip Johnson**, uslijedili su **Luis Barragan i James Stirling**, a posljednjih pet godina nagradu su dobili **Shigeru Ban, Toyo Ito, Wang Shu, Eduardo Souto de Moura te SANAA (Kazuyo Sejima i Ryue Nishizawa)**. Osim Sejime jedina arhitektica koja je u 40-godišnjoj povijesti nagrade zaslužila najveće arhitektonsko priznanje jest Zaha Hadid.

Fotografije via [**Archdaily**](http://www.archdaily.com/608445/2015-pritzker-prize-winner-frei-otto-s-work-in-10-images)

*Tekst je dio Vizkulturinog projekta **“Vizualne umjetnosti u medijima”** i financiran je sredstvima **Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija** Agencije za elektroničke medije

[![Logo AEM](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/01/Logo-AEM.jpg)](http://www.e-mediji.hr/hr/)
