---
title: "Mjesto susreta umjetnosti i svakodnevice"
url: "https://vizkultura.hr/mjesto-susreta-umjetnosti-i-svakodnevice/"
type: "post"
published: "2025-12-11T09:11:58+01:00"
modified: "2026-09-22T11:45:07+01:00"
author: "autorica: Tena Starčević"
description: "Pišemo o povijesti i sadašnjosti Galerije VN i njezinom mjestu na kulturnoj mapi Zagreba"
language: "hr-HR"
site: "VIZKULTURA"
category:
  - "ISTAKNUTI"
  - "SLIDER"
  - "UMJETNOST"
post_tag:
  - "Črnomerec"
  - "galerija VN"
  - "introspekcije galerijskog"
  - "kvartovski objektiv"
  - "Olga Majcen-Linn"
---

# Mjesto susreta umjetnosti i svakodnevice

![](https://media.vizkultura.hr/file/vizkultura-media/wp-content/uploads/2025/12/Naslovna-GALERIJA-VN-WEB-1024x596.gif)

Većinu zagrebačkih kvartova određuje jedinstven povijesni identitet koji se, pod utjecajem različitih socioekonomskih čimbenika, mijenja tijekom vremena. Još je šezdesetih godina prošlog stoljeća američki povjesničar, filozof i kulturni kritičar **Lewis Mumford** u knjizi *Grad u povijesti* iznio tezu o gradu kao živom organizmu koji se neprestano preobražava kao odgovor na političke, društvene i kulturne okolnosti. Na tragu istaknute teze promatram **Črnomerec** kao kvart na zapadnom dijelu Zagreba, a koji je tijekom posljednjih desetljeća doživio izrazite urbanističke transformacije. Osim po svojoj industrijskoj prošlosti, Črnomerec je prepoznatljiv i po vojnim objektima te željezničkoj pruzi koja ga omeđuje s juga, no u kulturno-umjetničkom kontekstu nezaobilazno je istaknuti **Galeriju VN**, koja već više od pedeset godina djeluje na adresi Ilica 163a. Hibridnost VN-a predstavlja njezinu ključnu specifičnost – riječ je o prostoru dvostruke namjene, koji istovremeno funkcionira kao galerija i čitaonica Knjižnice Vladimira Nazora. Iako je Galerija VN službeno utemeljena 1971. godine, izložbene aktivnosti mogu se pratiti još od 1966., kada su u prostoru održane prve likovne izložbe. Danas, kao dio mreže **Knjižnica grada Zagreba**, VN istodobno održava profesionalne standarde institucionalnog sustava i blisku suradnju s nezavisnom scenom, što joj omogućuje fleksibilnost i otvorenost suvremenim praksama.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Ana-Elizabet-StaniAte-za-skulpture-2025.-Ana-OpaliU1-1024x683.jpg)

***Ana Elizabet: Stanište za skulpture, 2025. / foto: Ana Opalić**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Ana-Elizabet-StaniAte-za-skulpture-2025.-Ana-OpaliU2-1024x683.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Ana-Elizabet-StaniAte-za-skulpture-2025.-MiAo-VojnoviU3-1024x683.jpg)

***Ana Elizabet: Stanište za skulpture, 2025. / foto: Mišo Vojnović**

Predstaviti galerijski prostor, koji kontinuirano djeluje više od pet desetljeća, poprilično je zahtjevan pothvat, stoga valja odmah na početku teksta uputiti svojevrsni *disclaimer*! Povodom pedeset godina djelovanja objavljena je iznimno vrijedna publikacija ***[Galerija VN – prvih pedeset godina](https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/galerija-vn-prvih-pedeset-godina/61425)***, pod uredničkom palicom sadašnje voditeljice **Olge Majcen Linn**, koja je galeriju preuzela nakon **Vesne Čabrić** i **Danijela Kovača**. Publikacija donosi niz uvida u povijest galerije, kao i razgovore s njezinim nekadašnjim djelatnicama i djelatnicima, te je poslužila kao vrijedan izvor informacija i referentni okvir za ovaj tekst. Prema riječima Majcen Linn, upravo duga povijest i arhiv galerije predstavljaju stalni izvor materijala, ali i odgovornosti – jer svaka nova sezona programa ulazi u dijalog s pedeset godina nasljeđa.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/VN-1-682x1024.jpg)

***Galerija VN / foto: Sanja Merćep**

**Kratki povijesni pregled djelovanja Galerije VN**

Počeci Galerije VN neraskidivo su povezani s razvojem knjižničarstva na Črnomercu. U kontekstu šire urbanističke i društvene transformacije zapadnog dijela Zagreba, knjižnica i čitaonica “Črnomerec” osnovana je 1954. godine kao prvi organizirani kulturni prostor u tadašnjem industrijskom predgrađu. Riječ je bila o maloj, ali izuzetno aktivnoj čitaonici koja je, osim posudbe knjiga, organizirala javna čitanja, predavanja, tribine i gostovanja pisaca. Upravo iz te inicijative izrastao je prostor koji će nekoliko godina kasnije, točnije 1966., započeti s kontinuiranim postavljanjem likovnih izložbi.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Dina-RonueviU-Nezgodna-2025.-Sanja-Meruep1-1024x683.jpg)

***Dina Rončević: Nezgodna, 2025. / foto: Sanja Merćep**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Tin-DosiU-Andro-Giunio-Luana-LojiU-Zvuuna-fotka-¨rnomerca-2025.MiAo-VojnoviU1-1024x683.jpg)

***Tin Dožić, Andro Giunio, Luana Lojić: Zvučna fotka Črnomerca, 2025. / foto: Mišo Vojnović**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Kristina-Novosel-Obdukcija-II-2025.-Sanja-BistriuiU-SriUa1-1024x682.jpg)

***Kristina Novosel: Obdukcija II, 2025. / foto: Sanja Bistričić Srića**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Kristina-Novosel-Obdukcija-II-2025.-Sanja-BistriuiU-SriUa2-1024x682.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Tomislav-HrAak-8-2025.-Eimun-BuUan-1024x683.jpg)

***Tomislav Hršak: 8, 2025. / foto: Šimun Bučan**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Mihael-Giba-Prisutnost-2025.-MiAo-VojnoviU-1024x727.jpg)

***Mihael Giba: Prisutnost, 2025. / foto: Mišo Vojnović**

Kulturni radnici i knjižničari koji su tada vodili Knjižnicu Vladimir Nazor preuzimali su aktivnu, emancipacijsku društvenu ulogu. U skladu s tadašnjim socijalističkim konceptom kulture, nisu se ograničili na prostor knjižnice, nego su odlazili među radnike, u pogone tvornica poput Montera, Ciglane, Zagrebačke pivovare i Francka, nastojeći kulturu i čitanje približiti onima koji možda nikada ne bi zakoračili u knjižnicu.

*Knjižnica »Vladimir Nazor« nije se zadržala samo u svoje četiri prostorije, već je krenula među svoje potencijalne čitaoce (…). Ponudila je radnicima kolektivne upise u knjižnicu, izložbe knjiga u njihovim prostorijama, sudjelovanje radnika u programima tribinama i u galeriji slika*.
— iz arhivskog priloga *Knjiga u radnim kolektivima*

Takav pristup – utemeljen na ideji da kultura mora dolaziti ljudima, a ne čekati ih iza institucionalnih vrata – bio je više od organizacijskog modela. Riječ je o obliku kulturne pedagogije i društvene solidarnosti, a upravo su ti ljudi, svojim terenskim entuzijazmom i vjerom u javnost kulture, oblikovali vrijednosni okvir iz kojeg je kasnije izrasla **Galerija VN** – prostor koji i danas spaja umjetnost, zajednicu i svakodnevni život.

Formalno utemeljenje Galerije VN vežemo za 1971. godinu, kada knjižnica dobiva status galerije i time institucionalno priznanje njezine likovne djelatnosti. Galerija je tada smještena u prizemlje zgrade na uglu Ilice i Vodovodne ulice, na adresi na kojoj se i danas nalazi. Kako saznajemo u tekstu *Literarno i likovno na zagrebačkom zapadu***Svjetlane Ciglar**, VN se od samih početaka pozicionirala kao mjesto susreta umjetnosti i svakodnevice – prostor koji istodobno djeluje kao čitaonica i galerija, okupljajući lokalno stanovništvo, umirovljenike i radnike, ali i mlade umjetnike i kustose u potrazi za izlagačkim prostorom. Taj se model do danas nije bitno promijenio – VN i dalje ostaje prostor u kojem umjetnost ne postoji izolirano od svakodnevnog života, nego kao njegova sastavnica.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/VN-2-1024x683.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/VN-4-1024x683.jpg)

***Galerija VN / foto: Sanja Merćep**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/VN-8-1024x683.jpg)

Između 1970-ih i 1980-ih Galerija VN se profilira kao ključna točka likovnog života zapadnog Zagreba. Izložbe su uključivale medije slikarstva, grafike, crteža, skulpture i fotografije, a godišnje se održavalo između deset i dvadeset programa. Važan segment činile su suradnje s Akademijom – od 1980. redovito su se svake jeseni organizirale kolektivne izložbe mladih umjetnika, među kojima i studenata završnih godina. Upravo ta veza obrazovnog i izlagačkog prostora, teorije i prakse, osigurala je VN-u trajnu poziciju mjesta gdje mladi autori prvi put izlaze pred publiku i ulaze u dijalog s profesionalnom scenom. **Olga Majcen Linn**ističe da se ta misija nastavila – današnji program kombinira otvoreni poziv kao ključnu priliku za mlade autore i kustose, suradnje s umjetničkim akademijama te projekte afirmiranih autora koji se vraćaju u VN s novim, istraživačkim radovima.

Devedesetih i dvijetisućitih godina **Galerija VN**uspijeva očuvati kontinuitet djelovanja unatoč promjenama kulturne infrastrukture i smanjenju javnih sredstava. Pod vodstvom različitih kustoskih koncepcija, program se sve više otvara mladim autorima i interdisciplinarnim pristupima, pa se VN profilira kao laboratorij suvremenih praksi, mjesto susreta generacija i prostor koji spaja lokalnu tradiciju s aktualnim umjetničkim tendencijama. U recentnom programu prisutne su teme mentalnog zdravlja, feminističkih i queer praksi, posthumanističkih pristupa, migracija, novih tehnologija i klimatskih kriza – što svjedoči da VN kontinuirano reagira na suvremeni kontekst.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Anamarija-Kvas-Mutare-2024.-MiAo-VojnoviU-1024x682.jpg)

***Anamarija Kvas: Mutare, 2024. / foto: Mišo Vojnović**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Goran-Trbuljak-Slova-i-mrlje-2024.-Sanja-BistriuiU-SriUa-1024x682.jpg)

***Goran Trbuljak: Slova i mrlje, 2024. / foto: Sanja Bistričić Srića**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/KreAimir-GolubiU-Zagrebauka-Street-art-scena-2024.-MiAo-VojnoviU-1024x683.jpg)

***Krešimir Golubić: Zagrebačka street art scena, 2024. / foto: Mišo Vojnović**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Vasja-Irma-IvkoviU-Otvoreno-polje-uitanja-2024.-MiAo-VojnoviU-1024x579.jpg)

***Vasja Irma Ivković: Otvoreno polje čitanja, 2024. / foto: Mišo Vojnović**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Lea-Bulaja-Misli-365-2024.-MiAo-VojnoviU-1024x656.jpg)

***Lea Bulaja: Misli 365, 2024. / foto: Mišo Vojnović**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Ana-MuAUet-Dobre-namjere-2023.-Ana-OpaliU1-1024x682.jpg)

***Ana Mušćet: Dobre namjere, 2023.*/ foto: Ana Opalić***

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Marina-RajAiU-Print-Screen-2024.-MiAo-VojnoviU-1024x579.jpg)

***Marina Rajšić: Print Screen, 2024. / foto: Mišo Vojnović**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/SiniAa-LabroviU-Jedan-dan-u-sivotu-vesele-apokalipse-2024.-MiAo-VojnoviU-1024x579.jpg)

***Siniša Labrović: Jedan dan u životu vesele apokalipse, 2024. / foto: Mišo Vojnović**

Danas, više od pedeset godina nakon osnutka, **Galerija VN** zadržava svoju hibridnu poziciju između institucionalnog i nezavisnog polja. Kao izložbeni prostor u okviru gradske knjižnice, ona i dalje funkcionira kao dostupna platforma za eksperiment, istraživanje i prvi izlazak mladih autora na scenu – čime potvrđuje svoju dugogodišnju ulogu u razvoju kulturnog tkiva Črnomerca i zagrebačke nezavisne scene. Otvoren natječaj, suradnja s akademijama i pozivni projekti čine trokut na kojem počiva selekcija programa. O projektima odlučuje stručno vijeće u kojem, uz Majcen Linn, sudjeluju kustosi, profesori i stručnjaci različitih profila, čime se osigurava promišljena i relevantna dinamika programa.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/VN-13-1024x683.jpg)

***Tim Galerije VN / foto: Sanja Merćep**

**Olga Majcen Linn**pojašnjava: ***Konceptualne smjernice programa Galerije VN temelje se na refleksiji aktualnih, suvremenih fenomena i tema, te na eksperimentalnom, angažiranom i kritičkom pristupu. Program nastojimo kurirati na način da potiče istraživanje novih formi, medija i načina izražavanja, da odgovara na suvremene teorijske i društvene kontekste, te da promišlja alternativne modele umjetničkog djelovanja. Primjerice, u protekle dvije sezone program je obuhvatio čitav dijapazon zanimljivih tema – od intimnih, privatnih poput osamostaljenja, introspektivnih refleksija o bolesti i suicidu, pitanjima mentalnog zdravlja i burnouta, preko metapozicijskog promišljanja položaja umjetnika i feminističkog i queer aktivizma, pa sve do šire društvene i globalne problematike: migracija, medijskih ratova, promišljanja novih tehnologija i XR-a, posthumanističkih i novomaterijalističkih perspektiva i života u ekstremnim klimatskim uvjetima arktičkog krajolika.***

Kontinuitet se pritom ne oslanja samo na kustosku viziju, nego i na svakodnevni rad tima koji galeriju drži funkcionalnom: tehničku podršku čine **Mišo Vojnović**, **Marijan Antunović** i**Bruno Koški**, dok vizualni identitet – od plakata do deplijana – kontinuirano oblikuje dizajner **Dejan Dragosavac Ruta**. Nasljeđe prijašnjih voditelja, **Vesne Čabrić** i **Daniela Kovača**, ugrađeno je u današnje funkcioniranje galerije, koja i dalje ostaje prepoznatljivo uporište suvremene umjetnosti na zapadnom dijelu grada.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/VN-5-683x1024.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/VN-6-1024x683.jpg)

***fotografije: Sanja Merćep**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/VN-10-1024x683.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/VN-7-683x1024.jpg)

**VN – između zajednice i suvremene umjetnosti**

Ako je šezdesetih i sedamdesetih godina Črnomerec bio prostor industrijske svakodnevice i radničke kulture, onda je danas on prostor transformiranih urbanih slojeva, u kojem **Galerija VN**funkcionira kao svojevrsni ostatak kontinuiteta – živo kulturno tkivo u kvartovskom organizmu koji se neprestano mijenja. Smještena između nekadašnjih tvorničkih hala i novih stambenih zgrada, VN je mikroarhiv kulturne povijesti zapadnog Zagreba – mjesto gdje se i dalje susreću različiti ritmovi grada, generacije i estetske paradigme. No za razliku od mnogih malih galerija, VN ima svakodnevnu publiku koja u prostor ulazi i kao u knjižnicu – što stvara poseban tip dinamike između umjetničkog rada i ljudi koji ga susreću slučajno.

**Olga Majcen Linn** ističe: ***Nama je uvijek najvažniji umjetnički projekt, te se unutar tih vrlo specifičnih okolnosti trudimo se maksimalno izaći umjetnicima u susret. Prostor koji je stalno naseljen ljudima, koji diše zajedno s okolinom i nije klasični white cube, često izaziva snažnu umjetničku reakciju. Site-specific projekti kod nas su uvijek dobrodošli jer upravo kroz njih prostor najviše dolazi do izražaja. Primjer za to je nedavni projekt Ane Elizabet Stanište za skulpture, u kojem je umjetnica uključila same čitače u izložbu, stvarajući od galerije svojevrsni terarij – prostor ispunjen biljkama, skulpturama i ljudima u njihovom svakodnevnom čitateljskom ritmu. Bila je to vrlo nježna, suptilna intervencija u kojoj su svi sudionici, svjesno ili ne, postali dio umjetničkog rada.***

***S druge strane, nisu svi umjetnički projekti*****site-specific*****. U takvim slučajevima nastojimo prilagoditi prostor njima. Prostor Galerije VN opremljen je za različite tipove postava – raspolažemo mobilnim zidovima koji omogućuju fleksibilno oblikovanje prostora, ceradama za zamračivanje koje se koriste kod video i svjetlosnih instalacija, te dvojnom rasvjetom – reflektorskom i disperznom – kojom se lako prilagođava atmosfera pojedinom radu, što omogućuje da se ambijent preoblikuje u potpuno galerijski, ili da istodobno funkcionira na obje razine. Stalna prilagodba i otvorenost dijalogu između umjetnosti, prostora i ljudi ono je što VN čini posebnim.***

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Sabine-Fellner-Touch-Nature-2023.-Samir-Ceric-Kovacevic2-1024x683.jpg)

***Sabine Fellner: Touch Nature, 2023. / foto: Samir Cerić Kovačević**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Ivana-SteUuk-Kako-smo-se-igrale-2021-1024x683.jpg)

***Ivana Stećuk: Kako smo se igrale, 2021.**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Dario-PejiU-Rad-nerad-2021.-MiAo-VojnoviU-1024x576.jpg)

***Dario Pejić: Rad-nerad, 2021. / foto: Mišo Vojnović**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Hrvoje-SpudiU-1m2-svjetla-skica-za-film-2021.-MiAo-VojnoviU-1024x576.jpg)

***Hrvoje Spudić: 1m2 svjetla skica za film, 2021. / foto: Mišo Vojnović**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Nesa-Knez-Paradox-istog-2021.-MiAo-VojnoviU-1024x576.jpg)

***Neža Knez: Paradox istog, 2021. / foto: Mišo Vojnović**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Luana-LojiU-what-is-Sound-Alpha-blending-2020.-MiAo-VojnoviU-1024x576.jpg)

***Luana Lojić: What is Sound – Alpha Blending, 2020. / foto: Mišo Vojnović**

Smještaj galerije na prijelazu između industrijskog i postindustrijskog grada nije tek urbanistički podatak, nego metafora njezina dugog trajanja, o čemu piše nešto više **Darko Fritz** u spomenutoj publikaciji. U prostoru koji je nekoć bio obilježen proizvodnjom, fizičkim radom i kolektivnim identitetom, VN danas proizvodi kulturu kao zajednički rad, neprestano održavajući dijalog između institucija i nezavisnih inicijativa. Upravo ta dvostrukost čini njezinu povijest tako relevantnom –VN je javna galerija koja se ponaša kao nezavisni prostor, a nezavisni prostor koji istodobno baštini tradiciju javne kulture. Kako ističe Majcen Linn, taj prostor nije klasični white cube: stalna prisutnost čitatelja i prolaznika stvara uvjete u kojima umjetnički rad mora aktivno komunicirati s okolinom. Zbog toga su *site-specific*projekti česti, ali i dalje postoje izložbe koje zahtijevaju drugačiji pristup postavu, pa VN raspolaže tehnikom za zamračivanje, mobilnim zidovima te dvostrukom rasvjetom, što omogućuje brze prilagodbe.

Tijekom posljednjih desetljeća **Galerija VN** postala je svojevrsni laboratorij intermedijalnih praksi, prostor u kojem se istražuju granice između umjetnosti i svakodnevnog života. Međutim, ono što čini VN izuzetnom galerijom nije samo kontinuitet njezina djelovanja, nego i održivost prisutnosti na umjetničkoj sceni. U vremenu kada se kulturne institucije često restrukturiraju, gase ili komercijaliziraju, VN opstaje zahvaljujući fleksibilnom modelu – strukturi koja spaja institucionalnu stabilnost i nezavisnu agilnost. U tom smislu, ona funkcionira kao metafora mogućeg kulturnog sistema – onog koji nije temeljen na grandioznosti ni na spektaklu, nego na svakodnevnom radu, dijeljenju i dugoročnoj posvećenosti zajednici. Najveći izazov, naglašava Majcen Linn, ostaje infrastruktura i financiranje – iako VN djeluje unutar velike ustanove, procesi adaptacije i ulaganja spori su i često nedovoljni u odnosu na suvremene produkcijske potrebe. Unatoč tome, kontinuitet se održava zahvaljujući partnerskim suradnjama, kreativnim rješenjima i entuzijazmu svih uključenih – te činjenici da VN nikada ne prekida ritam programa.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/VN-16-683x1024.jpg)

***Postavljanje izložbe Manuele Košević / foto: Sanja Merćep**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/VN-15-1024x683.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/VN-21-1024x683.jpg)

**VN danas + pogled unaprijed**

Promjena urbanog tkiva kvarta izravno se reflektira na rad galerije. Dolazak mladih obitelji i novih kulturnih prostora stvorio je publiku koju VN aktivno uključuje kroz edukativne programe, radionice novih medija i intergeneracijske susrete. Projekt **[Kvartovski objektiv](https://vizkultura.hr/retrospektiva-kvartovskog-objektiva/)**, nastao u suradnji s **[Uredom za fotografiju](https://vizkultura.hr/intervju-ured-za-fotografiju/)**, jedan je od primjera programa koji koristi umjetnost kao alat za interpretaciju samog kvarta. Voditeljica galerije, Olga Majcen Linn vidi budućnost VN-a u očuvanju ključnih vrijednosti – podrške mladim umjetnicima, istraživačkog pristupa i profesionalnih produkcijskih standarda. No ističe da će u idućem desetljeću prostor zahtijevati ozbiljnu investiciju: modernizaciju, jasnije odvajanje čitaoničkog i izložbenog dijela te uključivanje novih tehnologija. Ako se to ostvari, VN bi mogla postati hibridni kulturni prostor 21. stoljeća – mjesto izlaganja, stvaranja i razmjene znanja, bez gubitka kontinuiteta i blizine zajednici.

**Olga Majcen Linn** pojašnjava: ***U ranim fazama djelovanja naglasak je bio gotovo isključivo na mladim autorima i autoricama, često na njihovim prvim samostalnim izložbama ili prvim kustoskim projektima. Danas se taj omjer donekle promijenio – sada se program oblikuje tako da otprilike polovicu čine mlađe generacije, a polovicu umjetnici koji su već afirmirani, što stvara dinamičan i sadržajno bogat dijalog među njima. Unatoč toj novo uspostavljenoj ravnoteži, podrška mladim umjetnicima i dalje je temeljna vrijednost galerije. Od samog osnutka VN je zamišljena kao prostor koji daje priliku onima koji tek ulaze u umjetnički sustav. Primjerice jedan od prvih ambicioznih projekta Silvija Vujičića,*Menswear store #1*, bio je realiziran u Galeriji VN, neposredno nakon što je autor završio Akademiju. Vujičić je tada potpuno transformirao galeriju u prostor s posebno dizajniranom fasadom i unutarnjim zidovima, vlastitom infrastrukturom, rasvjetom i sustavom nadzornih kamera. Bio je to rad koji je istodobno tematizirao modu, potrošačku kulturu i prostor izlaganja, ali i pokazao koliko daleko se projekt može razviti uz dobru podršku.***

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/VN-12-1024x683.jpg)

***Olga Majcen Linn / foto: Sanja Merćep**

Danas, kada su mladi umjetnici često prisiljeni raditi između prekarnih uvjeta i natječajnih ciklusa, VN ostaje rijetko mjesto gdje se može dogoditi prva izložba, prvi profesionalni razgovor, prva suradnja s kustosicom ili kustosom. U tom smislu, VN je i dalje ono što je bila od samih početaka – infrastruktura povjerenja i blizine, prostor u kojem se umjetnost ne promatra s distance, nego se živi.

**Olga Majcen Linn** navodi: ***U posljednjih nekoliko godina Črnomerec je postao sve dinamičniji kulturni prostor – uz Galeriju VN tu su danas i novi galerijski prostor MUO-a, kazalište Exit, Galerija Spot, brojni umjetnički ateljei te Knjižnica Vladimira Nazora sa svojim brojnim programima. U tom kontekstu VN djeluje kao važna točka povezivanja. Promjene u kvartu – doseljavanje mladih obitelji, otvaranje kreativnih prostora i porast interesa za kulturne sadržaje – odrazile su se i na naš rad. Razvili smo brojne programe za različite generacije – od osnovnoškolaca pa do 65+ programa: Stripaonica za osnovnoškolce, Interfacing Reality radionice o novim tehnologijama poput XR-a ili 3D printanja za studente ili Ritam X, posvećen performansu, koji vode etablirani izvođači. Također dijalog s prostorom Črnomerca posebno je vidljiv kroz projekt Kvartovski objektiv, koji realiziramo u suradnji s Uredom za fotografiju i Živim ateljeom – projekt koji već niz godina istražuje i interpretira sam kvart kroz prizmu suvremene umjetnosti. Črnomerec se tako polako profilira kao jedno od zanimljivijih kulturnih središta zapadnog Zagreba, a Galerija VN, zahvaljujući svom kontinuitetu, otvorenosti i suradničkom pristupu, ostaje njegova važna točka susreta umjetnosti i zajednice.***

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Niko-MihaljeviU-Muzej-kristalne-lubanje-2019.-MiAo-VojnoviU-1024x768.jpg)

***Niko Mihaljević: Muzej kristalne lubanje, 2019. / foto: Mišo Vojnović**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Kristina-MariU-Niuija-uestica-2018.-Kristina-MariU-1024x575.jpg)

***Kristina Marić: Ničija čestica, 2018. / foto: Kristina Marić**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Vladimir-Novak-scape-2019.-Vladimir-Novak-1024x576.jpg)

***Vladimir Novak: -scape, 2019. / foto: Vladimir Novak**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/Damir-Ouko-VRT-2006-1024x768.jpg)

***Damir Očko: Vrt, 2006.**

I možda upravo zato VN ima i osobno značenje za mene. Budući da stanujem na istočnom dijelu grada, Črnomerec mi je dugo bio izvan svakodnevnih putanja, a programe galerije nisam redovito pratila. No prije nekoliko godina, kada sam počela raditi u obližnjem **Uredu za fotografiju**, VN mi je postala galerija u susjedstvu – mjesto koje posjetim bez prethodnog planiranja. S vremenom, taj je prostor postao i profesionalno i emotivno uporište: s VN-om danas surađujem kroz projekt **Kvartovski objektiv**, posvećen upravo Črnomercu kao prostoru zajedničkog djelovanja. I svaki put kad uđem u galeriju, taj spoj lokalnog i suvremenog, institucionalnog i intimnog, podsjeti me da kontinuitet kulture ne postoji sam od sebe – on se gradi, iz dana u dan, upravo kroz ovakve male, ali postojane točke susreta.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/VN-14-1024x683.jpg)

****Umjetnica Manuela Košević s timom Galerije VN / foto: Sanja Merćep***

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/VN-19-1024x683.jpg)

U završnoj refleksiji **Olga Majcen Linn** otvara perspektivu prema narednom desetljeću rada VN-a, promišljajući koje elemente treba čuvati kao srž galerije, a u kojim segmentima prepoznaje prostor za rast, modernizaciju i nove prakse: ***Vizija Galerije VN u narednom desetljeću temelji se na zadržavanju svega što čini njezinu srž – jasne kustoske orijentacije, suradnje s mladim umjetnicima i umjetnicama te bliske povezanosti s umjetničkim akademijama. Ključno je nastaviti graditi na postojećim vrijednostima: visokoj razini produkcije i postava izložbi, profesionalnim standardima te umreženosti s brojnim umjetnicima, kustosima, institucijama i neprofitnim organizacijama, koji zajedno čine dinamičan i podržavajući ekosustav.***

***U budućnosti bi, međutim, bilo važno napraviti i prostornu investiciju – temeljitu obnovu galerije koja bi omogućila jasnije odvajanje čitaoničkog dijela od izložbenog prostora, modernizaciju infrastrukture i ulaganje u nove tehnologije. Takva bi transformacija omogućila da VN, uz sve svoje kontinuitete, ostane otvorena novim oblicima umjetničkog izraza i suvremenim načinima prezentacije umjetnosti. Osim toga, neizbježno je pitanje kako će se tijekom godina razvijati tehnologije i navike – hoće li ljudi i dalje dolaziti u čitaonice i listati tiskane novine? U tom smislu, prostor se možda može zamisliti i kao svojevrsni*makers space*, mjesto koje potiče stvaranje, dijeljenje znanja i susret različitih praksi i vještina.***

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/12/VN-20-1024x683.jpg)

***Tim Galerije VN / foto: Sanja Merćep**

Autorica: **Tena Starčević** / tekstove i podcast razgovore ove autorice pronađite **[ovdje](https://vizkultura.hr/author/tena-starcevic/)**

Fotografije i portreti: **Sanja Merćep**

Zahvaljujemo **Galeriji VN**i**Olgi Majcen Linn** na ustupljenim vizualnim materijalima.

Novosti vezane uz Galeriju VN možete pratiti **[ovdje](https://www.kgz.hr/hr/knjiznice/citaonica-i-galerija-vn/47)**. Galeriju pratite i putem mreža **[Instagram](https://www.instagram.com/galerija.vn)** i **[Facebook](https://www.facebook.com/galerija.vn)**.

Tekst je dio projekta “Introspekcije galerijskog” sufinanciranog sredstvima Ministarstva kulture i medija RH

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2025/09/RHMKM.png)
