--- title: "Najbolji radovi jubilarne izložbe" url: "https://vizkultura.hr/najbolji-radovi-jubilarne-izlozbe/" type: "post" published: "2017-04-06T11:33:27+01:00" modified: "2017-04-06T12:46:15+01:00" author: "autor: vizkultura" description: "Dodijeljene su nagrade desetog natječaja HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost" language: "hr-HR" site: "VIZKULTURA" category: - "ISTAKNUTI" - "UMJETNOST" post_tag: - "davor sanvincenti" - "igor grubić" - "Ines Matijević Cakić" - "msu zagreb" - "T-HT@msu.hr" --- # Najbolji radovi jubilarne izložbe ![](https://media.vizkultura.hr/file/vizkultura-media/wp-content/uploads/2017/04/pobjednici-tht-1024x599.png) Na prigodnoj svečanosti danas, 6. travnja 2017. u**Muzeju suvremene umjetnosti** dodijeljene su **tri nagrade desetog natječaja HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost**. Na natječaj su pristigla**243 rada**, od kojih je međunarodno stručno povjerenstvo odabralo 29 za izložbu i koji su bili u konkurenciji za najprestižnije otkupne nagrade u recentnom vizualnom umjetničkom stvaralaštvu. Laurelati jubilarnog natječaja su: **1. nagrada 75.000 kuna – Igor Grubić, Spomenik, 2015.** **Igor Grubić**je u eksperimentalnom filmu Spomenik sinergijom slike, atmosfere, zvuka, dramaturgije i spomeničke apstraktne modernističke forme ostvario poetsko djelo vrhunskog umjetničkog dometa. [![1-nagrada-igor-grubic-spomenik_2](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2017/04/1.-nagrada-Igor-Grubić-Spomenik_2-1024x576.jpeg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2017/04/1.-nagrada-Igor-Grubić-Spomenik_2.jpeg) **1. nagrada – Igor Grubić, Spomenik* Predmet autorova interesa je prikaz devet spomenika u različitim fazama propadanja, snimljenih u sporom ritmu koji prati glazbena dramaturgija, čime se stvara kontemplativno-meditativni ugođaj. Svaki je spomenik sniman u pomno biranom dijelu godine, pa je naglašena sinergija s atmosferskim prilikama i rijetko prisutnim tragovima života. Podignuti su u vrijeme socijalističke Jugoslavije kao sjećanje na stradanja i patnje naroda i boraca NOB-a na ovim područjima. Autori koji se bave umjetničkim aktivizmom posljednjih su godina uvelike problematizirali spomeničku baštinu poslijeratne Jugoslavije uglavnom zato da bi ukazali na estetsku kvalitetu tih radova, ali ujedno i da privuku pozornost političkih centara moći i šire javnosti. Igor Grubić je otišao korak dalje. Uronjeni u krajolik, u osmišljenim kadrovima, spomenici su postali visoko estetizirane slike, uzdignuti do statusa živog organizma. Snažnim poetičnim ugođajem posredovana je memorija mjesta stradanja, ali i današnje stanje zanemarenosti i devastacije. Tako film postaje „spomenik spomenicima“, metafora o nestajanju društvenih, etičkih i estetskih ideala. Film Igora Grubića lišen je patetike te nadilazi aktivizam. On suptilno otvara općeljudska pitanja o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti spomenika kao civilizacijske tekovine jednog vremena. [![1-nagrada-igor-grubic-spomenik_3](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2017/04/1.-nagrada-Igor-Grubić-Spomenik_3-1024x576.jpeg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2017/04/1.-nagrada-Igor-Grubić-Spomenik_3.jpeg) **1. nagrada – Igor Grubić, Spomenik* **2. nagrada 45.000 kuna – Davor Sanvincenti, Nedefinirana divljina, 2014/2015.** Rad Davora Sanvincentija na prvu se može doimati kao vrlo hermetično i složeno djelo. Moguće je da sam zatočen u klasičnoj estetici kontekstualne umjetničke prakse u kojoj su pozadinsko znanje i dodatna obrazloženja njezina konteksta i imanentne logike na neki način ključna kako bi se pronašao pristup skrivenom blagu intelektualnog užitka, logičke oskudice i genijalne misli. Ali zapravo, djelo ne koketira s takvom tajnovitošću. Ono je doista osjetilno. Mnogi znakovi, tragovi i nagovještaji, kao u igri skrivača, otkrit će i objelodaniti prilično poetično raspoloženje. Rad se sastoji od 16 mm crno-bijelog filma, found footage materijala, od samo 57 sličica. Tu je i ponovna animacija filma, u kojoj je prikazana osoba koja se probija kroz snažnu oluju s teškim teretom na leđima. Rad čine i zamućene fotografije krajolika i prirode snimljene polaroidom, različiti rukom pisani tekstovi na zidu i projekcija svjetlosnog kruga koji nalikuje suncu nekog solarnog sustava. Rad sam po sebi izgleda kao mali svemir. [![2-nagrada-davor-sanvincenti-nedefinirana-divljina-foto-ana-opalic_8](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2017/04/2.-nagrada-Davor-Sanvincenti-Nedefinirana-divljina-foto-Ana-Opalić_8-1024x683.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2017/04/2.-nagrada-Davor-Sanvincenti-Nedefinirana-divljina-foto-Ana-Opalić_8.jpg) **2. nagrada – Davor Sanvincenti, Nedefinirana divljina, foto Ana Opalić* Svaki pojedini element može funkcionirati kao prag i pružiti pristup jezikom, kratkim filmom u loopu, fragmentima filmske snimke, trima instant fotografijama, dodatnim filmom koji prikazuje planine ili svjetlosnim krugom. Taj je rad iznimno djelo formalno iznimne prezentacije – ne poigrava se estetikom svakidašnjice, nego definira jedinstven umjetnički prostor kao vrstu osjetilne komunikacije koja uvelike izmiče jeziku. To je poziv za osjetilnom i otvorenom umjetnošću koja nije ograničena na jezik ili prenošenje u riječi. Djelo ne nastoji postići tautološko savršenstvo istinskih prijedloga, nego stvara osjetilno polje. Ono je situacija koja je otvorena za različita čitanja, različite zamisli, različite emocije i raznolikost općenito. To je izvrsna umjetnost – ona koja otvara um, ruši predrasude i omogućuje iskusiti stvarnost u novom i drugačijem svjetlu. [![2-nagrada-davor-sanvincenti-nedefinirana-divljina-foto-ana-opalic_1](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2017/04/2.-nagrada-Davor-Sanvincenti-Nedefinirana-divljina-foto-Ana-Opalić_1-1024x684.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2017/04/2.-nagrada-Davor-Sanvincenti-Nedefinirana-divljina-foto-Ana-Opalić_1.jpg) **2. nagrada – Davor Sanvincenti, Nedefinirana divljina, foto Ana Opalić* **3. nagrada 40.000 kuna – Ines Matijević Cakić, Portret s kosom, 2017.** Kosa je od antike simbol životne snage, ona je snažna gesta individualnosti ali i pripadnosti određenoj društvenoj skupini, iznimno je važna u našim svakodnevnim ritualima, kao što je i predmetom religioznih vjerovanja, mitova i fikcije. [![3-nagrada-ines-matijevic-cakic-portret-s-kosom-foto-ana-opalic_2](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2017/04/3.-nagrada-Ines-Matijević-Cakić-Portret-s-kosom-foto-Ana-Opalić_2-1024x683.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2017/04/3.-nagrada-Ines-Matijević-Cakić-Portret-s-kosom-foto-Ana-Opalić_2.jpg) *3. nagrada – Ines Matijević Cakić, Portret s kosom, foto Ana Opalić* Kosa nije samo naš prirodni ukras i zaštita glave, ona je kao rijetko koji dio tijela nositelj mnogobrojnih simboličkih značenja. Hebrejski sudac Samson izgubio je snagu kada mu je odrezana kosa, a zbog crvene boje kose žene su u srednjem vijeku proglašavali vješticama. Umjetne kose i ekstremno velike perike u 17. stoljeću odražavale su pripadnost visokom staležu u Francuskoj, dok je sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća punk pokret osebujnim frizurama unosio nemir u malograđansku sredinu Europe. Čuvanje uvojka kose u novčaniku ili u medaljonu na ogrlici drage nam osobe i danas je uvriježen običaj u mnogim kulturama, a posebice u razdoblju bidermajera u 19. stoljeću razvila se umjetnost izrade memorabilija od kose. Nevjerojatnom preciznošću majstori su izrađivali filigranske ogrlice i broševe i minijaturne portrete. [![3-nagrada-ines-matijevic-cakic-portret-s-kosom-foto-ana-opalic_1](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2017/04/3.-nagrada-Ines-Matijević-Cakić-Portret-s-kosom-foto-Ana-Opalić_1-1024x690.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2017/04/3.-nagrada-Ines-Matijević-Cakić-Portret-s-kosom-foto-Ana-Opalić_1.jpg) Dolaskom fotografije izumrla je ta djelatnost, ali od razdoblja nadrealizma i radova Meret Oppenheim i Mimi Parent do danas vrlo često susrećemo temu kose kao predmet umjetničkih radova. Ines Matijević Cakić u svom radu Portret s kosom na suzdržan i jednostavan, ali dojmljiv način, govori upravo kosom o temi koja je duboko emocionalna i osobna s jedne, a zapravo tako univerzalna i vječna s druge strane, govori o odnosu majke i kćeri rječnikom umjetnice koja se već iskazala kao izvrsna crtačica i ovom prigodom to ne mora ponovno dokazivati. Ines je zabilježila ganutljiv životni trenutak rafiniranim likovnim jezikom te žiri smatra da rad zaslužuje biti dijelom zbirke Muzeja suvremene umjetnosti i dodjeljuje mu treću nagradu. Prvu nagradu **Igoru Grubiću** uručio je**Milan Bandić**, gradonačelnik Grada Zagreba. Drugu nagradu **Davoru Sanvincentiju** dodijelila je doc. dr. sc. **Iva Hraste Sočo**, pomoćnica ministrice kulture RH. Trećenagrađenoj**Ines Matijević Cakić** nagradu je predala **Nina Išek Međugorac**, direktorica korporativnih komunikacija HT-a, koja je naglasila da kompanija Hrvatski Telekom prepoznaje prave vrijednosti i stoga već godinama podržava suvremenu umjetnost. U ime cijelog stručnog povjerenstva,**Snježana Pintarić**, ravnateljica MSU-a i predsjednica povjerenstva HT nagrada – MSU Zagreb, rekla je da su ove godine dodijeljena i posebna priznanja sljedećim radovima:**Fokus Grupa, Herbarij, 2014. –; Igor Ruf, Frizerski salon za brdo, 2016.; Tjaša Kalkan, Dijalozi, 2016.** Izložba je otvorena **do nedjelje, 9. travnja 2017.** Ne zaboravite: ovo je nagrada u kojoj i publika odlučuje! Još imate mogućnost dati svoj glas radu koji se vama najviše svidio. Umjetnik s najviše glasova publike bit će nagrađen s 10.000 kuna, a najsretniji posjetitelj po završetku izložbe dobit će tablet Samsung Galaxy Tab4 8″ LTE 16GB.