---
title: "Napetost između prošlosti i suvremenosti"
url: "https://vizkultura.hr/napetost-izmedju-proslosti-i-suvremenosti/"
type: "post"
published: "2024-10-04T13:58:35+01:00"
modified: "2024-10-07T20:53:43+01:00"
author: "autor: vizkultura"
description: "Doznajemo sve o prijavama, temi i lokaciji 59. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma"
language: "hr-HR"
site: "VIZKULTURA"
category:
  - "ARHITEKTURA"
  - "ISTAKNUTI"
  - "Uncategorized"
post_tag:
  - "59. zagrebački salon"
  - "arhitektura"
  - "igor pedišić"
  - "iva letilović"
  - "maketa"
  - "refleksije aktualnog"
  - "umjetnički paviljon"
---

# Napetost između prošlosti i suvremenosti

![](https://media.vizkultura.hr/file/vizkultura-media/wp-content/uploads/2024/10/Naslovna-copy-4-1024x596.jpg)

U prosincu će u Zagrebu, na iznimnoj lokaciji koju ćete doznati u nastavku, biti otvoren **59. zagrebački salon arhitekture i urbanizma** s krovnim naslovom **Dijalozi/monolozi**. U tijeku je **natječaj za izlaganje** na Salonu, a prijave za sudjelovanje produljene su **do 10. listopada 2024.**

Vizkultura će Salon pratiti kao medijski pokrovitelj. Ususret tom datumu sa selektorima Salona, arhitektima **Ivom Letilović i Igorom Pedišićem**, smo za Vizkulturu porazgovarali o samom raspisu, projektima koji se očekuju i ostalim detaljima, kako bi zainteresiranoj arhitektonskoj i umjetničkoj javnosti što jasnije objasnili uvjete natječaja i kontekst projekata za koje je poziv otvoren.

U pozivu za izlaganje**Letilović i Pedišić**naglašavaju: „*Intrigantna je činjenica da u vremenu hiperprodukcije arhitektonskih realizacija, esenciju arhitekture ili arhitektonske misli sve intenzivnije pokušavamo pronaći u ponovnom korištenju već postojećih struktura. Davno izgrađene kuće, palače, škole, vijećnice, crkve, samostani, tvornice, skladišta, ulice, trgovi, pa i čitavi dijelovi gradova, otporniji su i trajniji od namjena za koje su nastali, kao i od društvenog i povijesnog konteksta koji ih je oblikovao.“*

Njihov se selektorski koncept fokusira na***REUSE*** i intervencije u prostoru koje stvaraju svojevrstan dijalog i(li) monolog s postojećim strukturama, čuvaju i transformiraju povijesni integritet, stvarajući napetost između prošlosti i suvremenosti. Ključna forma za izlaganje na ovom Salonu je**maketa**, arhitektonski *alat* koji spaja virtualno i materijalno, a omogućit će posjetiteljima da fizički dožive projekte, pružajući im taktilno iskustvo arhitektonskog dijaloga.

Čitav raspis natječaja za izlaganje možete pogledati **[ovdje](https://uha.hr/59-zagrebacki-salon-arhitekture-i-urbanizma-dijalozi-monolozi-rok-za-prijavu-produljen-do-10-10-2024/)** ili na kraju ovog teksta. U nastavku donosimo svojevrsni **FAQ** o detaljima prijava s dvojcem **Letilović/Pedišić** u formi pitanja i odgovora. Kroz razgovor se budući sudionici Salona i potencijalni prijavitelji mogu informirati o svim detaljima i nedoumicama vezanim uz prijave.

Više o Salonu možete pratiti na službenoj Instagram stranici **[instagram.com/zagrebacki_salon_arhitekture/](https://www.instagram.com/zagrebacki_salon_arhitekture/)**, a nastavak ovog teksta prate vizuali koji prikazuju referentne povijesne primjere koji korespondiraju s temom Salona. Vizualni identitet **59. izdanja Zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma** potpisuje **Ira Payer / Superstudio**, autorica tekstova koji pojašnjavaju izabrane primjere je **Ana Šverko**, a koncept službenog Instagram profila Salona osmislila je i vodi **Iva Maria Jurić**. Organizaciju Salona provodi **Udruženje hrvatskih arhitekata – UHA**. Koncepcija, postav i organizacija Salona: **Iva Letilović, Igor Pedišić, Mia Roth Čerina, Ana Šverko, Ira Payer, Ivan Dorotić, Frano Petar Zovko**.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2024/10/primjer_1-1024x523.jpg)

*Vicko Andrić – Nadogradnja Dioklecijanove palače, 1857.*

**Q: Koji je vremenski okvir za projekte koji se prijavljuju? Moraju li projekti prijavljeni za Salon biti iz posljednjih nekoliko godina ili mogu biti i od prije pet, deset ili petnaest godina..?**

A: Ovaj Salon trebao bi postati svojevrsni katalog poticajnih, realiziranih i nerealiziranih projekata koji se bave ponovnim korištenjem ili prenamjenom već izgrađenih struktura na ovome prostoru, stoga nije određen vremenski okvir početka ili dovršetka projekta.

**Q: Mogu li se prijaviti projekti koji su već nekada sudjelovali na nekom ranijem Salonu arhitekture i urbanizma?**

A: Svjesni smo da se teme prethodnih Salona mogu preklapati s temom ovogodišnjeg Salona, ali upravo zbog razloga navedenih u prethodnom pitanju mogu se prijaviti radovi koji su već nekada sudjelovali na Salonu.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2024/10/primjer_3-1024x512.jpg)

*Ivan Vitić – Dom JNA, Šibenik, 1961.*

**Q: Mogu li se prijaviti natječajni i studentski/mentorirani projekti i je li za mentorirane projekte potrebna dozvola mentora/obrazovne institucije?**

A: Snažno potičemo prijavu natječajnih i studentskih/mentoriranih radova jer bi svaki Salon, pa tako i ovaj, trebao biti mjesto koji afirmira i pokazuje nerealizirane projekte pogotovo koji pružaju neki novi pogled na zadanu temu. Je li za mentorirane projekte potrebna dozvola mentora ili obrazovne ustanove ovisi o internim pravilima ustanove.

**Q: Mogli li se na natječaj prijaviti konceptualni i samoinicirani projekti?**

A: Konceptualni i samoinicirani projekti čine jednakovrijedan dio naše arhitektonske scene. Upravo je Salon prostor za njihovu prezentaciju i afirmaciju. Pozivamo i da se dostave prijedlozi, studije, analize koje mogu otvoriti prostor za diskurzivnu razinu Salona.

**Q: Moraju li se za prijavu priložiti fotografije makete ili se maketa može izraditi tek u trenutku kada projekt bude primljen na Salon?**

A: Ukoliko autori već posjeduju maktetu, molimo da uz projekt prilože i njezinu fotografiju. Projekt može biti prijavljen bez makete i ona se može izraditi kada projekt bude primljen na Salon.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2024/10/primjer_6-1024x512.jpg)

*Zlatko Kauzlarić i Stjepan Gomboš – Gradska kavana i Ton kino u Velikom arsenalu u Dubrovniku, 1931. – 1934.*

**Q: Koliko precizna treba biti maketa, koliko detaljno mora prikazivati projekt (cjelokupnu strukturu ili samo pojedine dijelove) i kojem mjerilu/dimenzijama? Mogu li makete biti radne, konceptualne ili detaljne?**

A: Materijali, mjerilo i dimenzije maketa nisu zadane, one mogu prikazivati detaljno cjeloviti projekt, ali mogu prikazivati samo pojedini dio projekta. One mogu biti i nesavršene, radne i konceptualne. Makete su osnovni izlagački alat ovog Salona

**Q: Hoće li maketa biti primarni način prezentacije projekta na Salonu, ili su uz nju potrebni i drugi formati (tekstualni opis, fotografije, nacrti, vizuali…)?**

A: Makete jesu osnovni, jedini fizički artefakt na ovome Salonu, poput polja fragmenata arheoloških iskopina ili povijesnih struktura. Ostali, dvodimenzionalni prilozi kojima se opisuju projekti bit će prikazani digitalno.

**Q: Jesu li prijave otvorene samo za arhitekte i urbaniste ili i za interdisciplinarne timove (umjetnici, dizajneri…)?**

A: Prijave su otvorene za sve projekte koji se uklapaju u temu Salona.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2024/10/primjer_7-1024x512.jpg)

*Prenamjena Doma umjetnosti Ivana Meštrovića u džamiju (1941. – 1944.). Projekt uređenja trga: Stjepan Planić, projekt adaptacije interijera: Zvonimir Požgaj*

**Q: Trebaju li se prijavljeni projekti odnositi isključivo na Reuse / ponovnu upotrebu postojećih struktura, ili su prihvatljivi i drugi tipovi projekata?**

A: Prijavljeni projekti se moraju odnositi, u širem ili užem smislu, na ponovnu upotrebu već postojećih struktura u raznim oblicima.

**Q: Mogli se prijaviti projekti nastali izvan Hrvatske?**

A: Salon nema vremenski okvir, ali ima prostorni, stoga se prijavljuju projekti koji se nalaze na prostoru Hrvatske.

**Q: Kako je zamišljen kontekst prijave „teksta“ – u kojem smjeru vidite taj segment prijave?**

A: Očekuju se tekstovi, u bilo kojoj formu, koji na teoretskoj ili publicističkoj razini pridonose sagledavanju krovne teme Salona.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2024/10/primjer_9-1024x512.jpg)

*Crkva sv. Donata, Zadar, IX st.*

**Q: Može li jedan prijavitelj prijaviti više projekata ili je prijava ograničena na jedan projekt po sudioniku?**

A: Broj prijava po sudioniku je neograničen.

**Q: Hoće li biti online prezentacije izložbe ili tiskane publikacije ili je izložba isključivo fizička?**

A: Uz izložbu planirana je i online prezentacije izložbe i tiskana publikacija.

**Q: Na kojoj će se lokaciji održati Salon i zašto upravo tamo?**

A: Planirano je održavanje Salona u **Umjetničkom paviljonu**, u procesu dok još traje njegova obnova kako bi mogao biti ponovno korišten. Na istom mjestu je prije 59. godina bio održan **prvi Zagrebački salon** (1965. godine – Zagrebački salon arhitektura, urbanizam, oblikovanje) pa je i odluka da upravo tamo održimo ovaj Salon svojevrsni *reuse*.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2024/10/IMG_2659-805x1024.jpg)

*Umjetnički paviljon u Zagrebu – lokacija održavanja 59. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma*

**PRIJAVA**

Poziv je otvoren svim arhitektima i projektima u Hrvatskoj, neovisno o trenutku nastanka: realizacije, projekti (natječajni, samoinicirani, novi, stari, studentski, mentorirani) i tekstovi.

Prijaviti je moguće dva formata: projekt i tekst.

**Prijava projekta** u prvoj fazi uključuje: do 15 grafičkih priloga, tekst duljine do 500 znakova s razmacima. **Predajom projekta autori uvršteni u selekciju obvezuju se na predaju izložbene makete**.

**Prijava teksta** uključuje predaju sažetka (do 500 znakova s razmacima) te dva fizička primjerka, ako je riječ o publikaciji. Ako je predmet prijave rad koji nema fizički format (npr. esej, znanstveni rad, članak i sl.), dokument u *pdf formatu moguće je priložiti kao jedan od grafičkih priloga. Ako autor_ica želi napisati tekst specifično za izlaganje na Salonu, u prvoj je fazi potrebno predati samo sažetak, a format konačnog rada dogovara se nakon selekcije.

**Rok za prijavu je 10. listopada 2024.**

Kotizacija iznosi **30 eura po prijavljenom radu** (PDV uključen). Moguće je prijaviti neograničen broj radova, a studentice i studenti (osobe sa studentskim statusom u trenutku prijave) imaju pravo na jednu besplatnu prijavu

***REUSE***

*Ponekad postojeće strukture imaju očuvan svoj materijalni i prostorni integritet, povijesnu čistoću i mirnoću, a implementirana arhitektonska intervencija gotovo da i nema fizičku pojavnost.* *Ponekad arhitektonska intervencija nadjačava slabe povijesne konstrukte, probija se iz zatečene forme i stvara njihovu ekstenziju.* *Povijesna struktura tako, prisutna jasno definiranom formom, poput plašta, oklopa, odijela ili maske prikriva, prigušuje ili dozira pojavnost implementirane suvremene intervencije.*

*Projekt kojim bi trebao započeti novi životni ciklus arhitektonskog djela nastaje u napetosti između fizički prisutnog artefakta, relikta prošlog vremena, namjene i društvenog konteksta, te još uvijek virtualne arhitektonske misli, odraza današnjeg trenutka. Kao dijalog između tih dviju krajnosti ili kao monolog jedne od njih.*

***DIJALOG/MONOLOG***

*Godine 1978. godine konceptualni umjetnik Dalibor Martinis snimio je video u kojem je sam sebi postavio pitanja s namjerom da na njih odgovori u budućnosti. Martinis vs. Martinis. Je li ovdje riječ o dijalogu ili monologu?* *Neka Salon bude mjesto gdje izlažemo svoje arhitektonske misli, materijalizirane u realizacijama ili projektima, samodopadno vidljivim ili mimikrijski prigušenim. Mjesto na kojem suprotstavljamo različite teorije, stavove, ali i dileme o tome nastaju li projekti ponovnog korištenja u monologu ili dijalogu.* *U kojoj mjeri je moguć dijalog, koji pretpostavlja ravnopravnost, kada je starija struktura pod konzervatorskom zaštitom višeg ili nižeg reda? Stupanj zaštite uglavnom je proporcionalan sa starošću prvotne strukture, a time gotovo u pravilu dijalog sve više postaje monolog.*

*Možda je stav da je*reuse*dijalog samo izlika za arhitektonsku nemoć ili pak moć, koja se ponekad pretvara u destrukciju.*

***MAKETA***

*Neosporno jest da projekt intervencije u izgrađene strukture (još) ne postoji u fizičkom obliku te da ga sljubljujemo s fizički (već) postojećim artefaktom. Egalizacija materijalnoga i virtualnoga moguća je jedino putem fizičkog modela. Stoga je osnovni izlagački alat ovog Salona maketa, bez obzira na mjerilo i bez obzira na to prikazuje li detalj, segment ili cjelinu, bez obzira je li radna ili izrađena*a posteriori*. Putem makete projekt postaje taktilan i posjetiteljima Salona pruža neposredno iskustvo dodira, dijaloga svoje vrste.*

**Selektori 59. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma su Iva Letilović i Igor Pedišić.**

Iva Letilović i Igor Pedišić diplomirali su na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a žive i rade u Zadru. Do 2007. godine, kada započinju suradnju u sklopu arhitektonskog ureda AB forum, djeluju unutar vlastitih arhitektonskih praksi. Aktivno su prisutni na arhitektonskoj sceni nizom realizacija, natječaja, projekata, izložbi i predavanja. Na arhitektonskim natječajima osvajaju brojne nagrade. Uz višestruke nominacije, dobitnici su mnogih strukovnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, kao što su nagrade „Vladimir Nazor“, „Viktor Kovačić“, „Bernardo Bernardi“ i „Drago Galić“, te nagrade na Trijenalu arhitekture u Bukureštu. Igor Pedišić predavao je Dizajn i vizualne komunikacije na Filozofskom fakultetu u Zadru. Iva Letilović izvanredna je profesorica na Fakultetu građevine, arhitekture i geodezije u Splitu. Godine 2022. za projekt rekonstrukcije Providurove palače u Zadru nagrađeni su Godišnjom nagradom „Viktor Kovačić“ za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva Udruženja hrvatskih arhitekata, a Ministarstvo kulture dodijelilo im je Godišnju nagradu „Vladimir Nazor“ za najbolje umjetničko djelo na području arhitekture i urbanizma. Iste godine primili su i nagradu Oris za izuzetan arhitektonski projekt.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2023/12/AEM-REFLEKSIJE-1024x152.jpg)
