---
title: "Nasljeđe devedesetih"
url: "https://vizkultura.hr/nasljede-devedesetih/"
type: "post"
published: "2021-09-02T10:10:23+01:00"
modified: "2021-09-02T10:12:00+01:00"
author: "autor: vizkultura"
description: "Niz predavanja, razgovora i radionica tijekom rujna odvija se u MMSU u sklopu izložbe \"90e: Ožiljci\""
language: "hr-HR"
site: "VIZKULTURA"
category:
  - "ISTAKNUTI"
  - "UMJETNOST"
  - "VIJESTI"
post_tag:
  - "Doplgenger"
  - "Ena jurov"
  - "janka vukmir"
  - "MMSU"
  - "mmsu rijeka"
---

# Nasljeđe devedesetih

![](https://media.vizkultura.hr/file/vizkultura-media/wp-content/uploads/2021/09/Ena-Jurov-iz-serije-Devedesete-2021_-1024x615.png)

Izložba pod nazivom ***90e: Ožiljci***, otvorena u srpnju u riječkom **Muzeju moderne i suvremene umjetnosti** (**MMSU**), zatvara se krajem rujna, no prije toga slijedi pregršt događanja kao dio popratnog programa: niz predavanja, razgovora i radionica o tranzicijskim procesima 90-ih godina i njihovom utjecaju na današnje vrijeme. Izložbu nastalu iz potrebe za podsjećanjem i boljim razumijevanjem umjetnosti ranog razdoblja tranzicije europskih država postsocijalističkog nasljeđa kurira Janka Vukmir, a izloženi su radovi niza umjetnica i umjetnika, među kojima su i **Boris Cvjetanović**, **Vlasta Delimar**, **Ivan Faktor**,**Antun Maračić** i **Slaven Tolj**. Iz različitih perspektiva, sagledavaju se tadašnje geo-političke promjene koje su uslijedile nakon raspada Jugoslavije, ondašnja medijska politika, kao i potreba za normalizacijom u svakodnevici.

[![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/09/Postav-izlozbe-90e_-Oziljci_foto-Karlo-Cargonja-1024x683.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/09/Postav-izlozbe-90e_-Oziljci_foto-Karlo-Cargonja.jpg)

**Postav izložbe “90e: Ožiljci” / foto: Karlo Čargonja*

***Razgovori o 90-ima***odvijaju se u dva termina u MMSU, 9. i 21. rujna, kao sadržajna dopuna izložbe *90e: Ožiljci*. Razgovori dopunjavaju umjetničku perspektivu s naglaskom na geopolitičkoj, socijalnoj i medijskoj stvarnosti 90-ih godina. Sudjeluju **Dragan Markovina**, povjesničar i publicist koji razmatra poziciju Hrvatske unutar Europske Unije te problem uključivanja jugoslavenskih republika u EU; politologinja **Gordana Vilović** koja se bavi etikom novinarstva i srozavanjem novinarske profesije te teoretičar i kustos **Branislav Dimitrijević** koji tematizira procese normalizacije na kulturnoj sceni u Srbiji tijekom devedesetih godina. **Tanja Frančišković**, psihijatrica i psihoterapeutkinja, 21. rujna u MMSU održat će predavanje o posljedicama kolektivnih trauma iz razdoblja devedesetih.

Uz izlaganja, program čine i dvodnevna **radionica fanzina** koja se odvija u suradnji s umjetnicama **Enom Jurov** i **Tanjom Blašković** te predavanje-performans ***Slike prošlosti kao slike za budućnost***umjetničkog dua **Doplgenger** koji istražuje politiku medijskih slika u izgradnji povijesnih narativa o Jugoslaviji u razdoblju od 1980. do 2000.

[![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/09/Doplgenger-LP_Museum-of-Contemporary-Art-Zagreb-2016_Photo-Bojan-Mrdenovic_3-1024x683.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/09/Doplgenger-LP_Museum-of-Contemporary-Art-Zagreb-2016_Photo-Bojan-Mrdenovic_3.jpg)

**Doplgenger, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, 2016. / foto: Bojan Mrđenović*

**Online program**obuhvaća intervjue sa sudionicima izložbe, novinarima i aktivistima, o promjenama 90-ih godina i njihovom utjecaju danas. U intervjuima sudjeluju: **Gordan Bosanac**, **Branislav Dimitrijević**, **Elizabeta Gojan**, **Alban Hajdinaj**, **Tonći Kožul**, **Dragan Markovina**, **Branko Mijić**, **Zvonko Maković**, **Karmen Ratković**, **Dragan Rubeša**, **Darko Šimičić**, **grupa Škart**, **Saša Stanić**, **Vesna Teršelič**, **Sonja Briski Uzelac**. Intervjui se objavljuju na [**web**](https://mmsu.hr) i [**facebook**](https://web.facebook.com/mmsu.rijeka) stranici MMSU-a.

Tijekom online rezidencije Kamov umjetnica **Ena Jurov** napravila je seriju ilustracija ***Devedesete u retrovizoru***u kojoj svoja maglovita i često netočna sjećanja na razdoblje 90-ih isprepliće sa sjećanjima i komentarima iz intervjua nastalih povodom izložbe *90e: Ožiljci*. Sve ilustracije pogledajte na [**linku**](https://mmsu.hr/dogadaji/ena-jurov-devedesete-u-retrovizoru/).

[![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/09/Ena-Jurov-iz-serije-Devedesete-2021_-300x180.png)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/09/Ena-Jurov-iz-serije-Devedesete-2021_.png) [![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/09/Ena-Jurov-iz-serije-Devedesete-2021-300x180.png)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/09/Ena-Jurov-iz-serije-Devedesete-2021.png)

[![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/09/Ena-Jurov-Iz-serije-Devedesete-2021_3-1024x615.png)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2021/09/Ena-Jurov-Iz-serije-Devedesete-2021_3.png)

**Ena Jurov, iz serije “Devedesete”, 2021.*

**Program uživo:**

**– vodstva** izložbom *90e: Ožiljci*: subota, **4. 9.** u **12 sati;**utorkom,**7. 9. i 14. 9.** u **18 sati**

**– 3. 9. u 20 sati, u Križanićevoj 6a: Predavanje-performans** umjetničkog dua Doplgenger *Slike prošlosti kao slike za budućnost*u organizaciji GSG / Građanke svome gradu i u sklopu rezidencijalnog programa Kamov, u organizaciji GSG / Građanke svome gradu. Predavanje-performans održava se uz izložbu dua *Neimenovani fragmenti,* koja se dan ranije otvara u istom prostoru.
 Predavanje-performans *Slike prošlosti kao slike za budućnost* predstavlja peti rad u kontinuiranoj seriji *Neimenovani fragmenti* kroz koje Doplgenger istražuje politiku medijskih slika koje su sudjelovale u izgradnji povijesnih narativa o Jugoslaviji u razdoblju 1980. – 2000. Umjetnički dvojac Doplgenger svoja dosadašnja istraživanja u okviru projekta predstavlja na performativan način, obraćajući pažnju na složenost pamćenja, predstavljanja i iznošenja dalekih povijesti kroz medijske slike. Čitajući slike u kanonu arhivskog filmskog stvaralaštva i u kontekstu medijske mašinerije, umjetnici ukazuju na potrebu dekonstrukcije medijskog narativa i utjecaja koji medijski jezik ima na gledatelja, političke implikacije takvih postupaka i odgovornost filmaša / umjetnika.
 Doplgenger ([**www.doplgenger.org**](http://www.doplgenger.org)) umjetnički duo čine Isidora Ilić i Boško Prostran, film/video umjetnici koji žive i rade u Beogradu. Radovi Doplgengera bave se odnosom između umjetnosti i politike kroz preispitivanje režima pokretnih slika i modusa njihove recepcije. Oslanjajući se na tradicije eksperimentalnog filma i videa, Doplgenger intervenira na već postojećim medijskim proizvodima ili proizvodi u formi proširenog filma. Iako im je pokretna slika osnovni medij, njihova praksa uključuje i tekst, prostorne instalacije, performanse, predavanja i diskusije. Radovi Doplgengera nalaze se u javnim kolekcijama, predstavljeni su na samostalnim i grupnim izložbama i na film/video festivalima u zemlji i inozemstvu. Urednici su publikacije Amateri za film (Beograd, 2017), a od 2018. su angažirani kao kustosi i selektori festivala Alternative film/video u Beogradu. Dobitnici su umjetničkih stipendija i rezidencijalnih boravaka, nagrada filmskih festivala i Politikine nagrade.

**– 9. 9. u MMSU od 18 do 20 sati:** ***Razgovori o 90-ima***, s povjesničarom Draganom Markovinom, politologinjom Gordanom Vilović te kustosom i teoretičarom umjetnosti Branislavom Dimitrijevićem

**Dragan Markovina**: *Post-jugoslavenska geopolitika*Raspad Jugoslavije i novo miješanje geopolitičkih karata vratilo je kompletan ovdašnji prostor u vrijeme prije socijalističkog modernizma pa i prije bilo kakve Jugoslavije. Odnosno, umjesto da postane prostor spajanja ljudi, kultura i geopolitičkih utjecaja, on je iznova postao prostor razdvajanja. Dok se Slovenija i Hrvatska nalaze u Europskoj uniji, sve ostale jugoslavenske republike žive u kaotičnim okolnostima, zahvaljujući umnogome nespremnosti EU da ih kolektivno primi unutra. To je s jedne strane rezultiralo nemogućnošću izlaska iz nacionalizma devedesetih, što donekle vrijedi i za ove dvije zapadne zemlje, s druge strane sukobom između zapada, Rusije i Kine upravo na ovom prostoru i s treće činjenicom da je između Hrvatske i Bosne i Hercegovine uspostavljen protuizbjeglički zid. On je tim očitiji, što ga policija i službena politika ignoriraju, jednako kao što je posve jasno da je tu kao rezultat volje europske politike. U svemu ovome, snažna povezanost ljudi i ovih zemalja, kako u obiteljskom i poslovnom, tako i u jezičnom i kulturnom smislu, omogućava da se te barijere prelaze i da se postjugoslavenski prostor nalazi u jednoj nedefiniranoj situaciji.

**Gordana Vilović**: *Devedesete u hrvatskim medijima*Devedesete godine prošlog stoljeća u hrvatskim medijima ostat će zabilježene kao konfuzne i manipulativne u kojima je jedna vrst jednoumlja zamijenjena drugim oblikom jednoumlja u kojem se opravdanje za to nalazilo u potrebama ratnih događanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Razvija se novinarstvo prečesto začinjeno senzacionalizmom, ekskluzivitetom i nevjerojatnim manipulacijama. Oslobođeno novinarstvo se tabloidizira ili pak ostaje/postaje u cijelosti glasnogovornikom vlade odnosno države. Tek rijetki mediji (primjerice Novi list, Slobodna Dalmacija /do ožujka 1993.), Feral Tribune, Radio 101) odolijevaju srozavanju novinarske profesije.

**Branislav Dimitrijević**: *Još jednom o normalnosti: Zašto i kako istorizovati umetnost u Srbiji devedesetih?*Izložba *O normalnosti* (MSU Beograd, 2005.) bila je verovatno prvi pokušaj istorizacije umetnosti devedesetih u Srbiji, ali i drugde. Naslov izložbe je proizveo različite nesporazume na umetničkoj sceni pre svega zato što se pojam “normalnog” nije obično vezivao za ovu epohu rata i nemaštine. Ali takođe i zato što je naslov zapravo preuzet iz jednog teksta kosovskog filozofa Shkëlzena Maliqija koji je i u načinima otpora Miloševićevoj politici identifikovao relativno ispraznu želju da se ova epoha prevaziđe tako što će se konačno ući u period nekakve društvene “normalnosti” za kojom je tada žudela anti-miloševićevska opozicija u Srbiji. Priželjkivanje “normalnosti” postalo je fantazijska zamena za ono što bi trebalo da bude nekakav jasno izrečeni politički i društveni cilj, a kultura i umetnost su viđeni kao važni činioci u ovakvom procesu normalizacije. Vraćajući se na izložbu, i rasprave oko nje, u ovom izlaganju dotaći ćemo se pitanja promena u formi, društvenoj ulozi i diskursu umetnosti koje se događaju upravo tokom devedesetih a koje, kako agonijski tako i kritički, adresiraju ideologiju normalnosti kao postpolitički izraz pankapitalističkog konsenzusa.

**– 16. i 17. 9. od 17 do 20 sati**: **radionice**izrade fanzina Beni s Enom Jurov i Tanjom Blašković za starije od 16 godina
 Dvodnevna radionica započet će razgledavanjem izložbe te razgovorom o temama i tehnikama koje će se koristiti u izradi fanzina, a zatim slijedi izrada fanzina kojeg će polaznici formirati kroz dva radionička popodneva i umnožiti fanzinskim metodama. Muzejski fanzin Beni nastaje posljednje tri godine kao dio edukativnih programa uz izložbe u MMSU. Voditeljice radionice su Tanja Blašković, riječka umjetnica koja od samih početaka vodi priču o fanzinu Beni, te Ena Jurov koja je kao dio MMSU online Kamov realizirala niz ilustracija koje su popratile kratke intervjue sa sudionicima izložbe 90e: Ožiljci te novinarima i aktivistima.
 Radionica je namijenjena starijima od 16 godina, dobrodošle su sve generacije od srednjoškolaca do umirovljenika. Sudjelovanje na radionici moguće je prijavom na e-mail adresu: **ivana.lucic@mmsu.hr**

**– 21. 9. od 19 sati: Predavanje Tanje Frančišković** *Psihološki aspekti devedesetih* i**slušaonica 90-ih** / Dj Strikan
 Razdoblje devedesetih za zemlje koje su prošle tranziciju sa svim mijenama koje je ona donosila i još uvijek donosi bilo je na psihološkom planu svakako visoko stresno razdoblje za sve sudionike ovih procesa. Uspostava novih sustava vrijednosti, novih obrazaca ponašanja, promjene u klasnim strukturama, koliko god one bile priželjkivane, uvijek kreiraju period krize sa mnoštvom mogućnosti, ali i velikim zahtjevima za pojedinca i društvo. Kada se tome pridoda i traumatsko razdoblje rata kao što je to slučaj sa Hrvatskom, psihološke posljedice i za društvo i za pojedinca još su složenije. Da bi bolje razumjeli psihološke procese koji se u ovakvim situacijama događaju, trebali bi ih sagledavati u okviru društvenih zbivanja, ali jednako tako imati uvid u psihološke procese pojedinca, kao i biološke zakonitosti po kojima naša psiha funkcionira. Izlaganje će obuhvatiti viđenje psiholoških zbivanja devedesetih kroz biopsihosocijalnu paradigmu razumijevanja individualnih i društvenih procesa.
