Očuvanje prirodnih vrijednosti, skrb o kulturnom krajoliku i unapređenje kvalitete izgrađenog okoliša osnova su organiziranog djelovanja arhitektonske profesije. Javni arhitektonski i urbanistički natječaji u Republici Hrvatskoj tradicija su duga više od 150 godina, a kojom su oblikovani neki od ključnih zahvata u prostoru kojeg danas baštinimo. Prvi nacionalni pravilnik o provedbi natječaja datira iz 1880. godine kada se Hrvatska oslanja na suvremene europske političke, gospodarske i kulturne prakse tog vremena. Arhitektonsko-urbanistički natječaji i danas su prepoznati kao temeljna metoda kojom se kroz pozitivnu konkurenciju osigurava odabir najkvalitetnijeg scenarija korištenja i oblikovanja prostora, metoda kojom se potiču istraživanja, razvoj i inovacije kao preduvjet očuvanja demokratskog, transparentnog i održivog procesa upravljanja prostorom.
Neusklađenost današnjeg zakonodavnog okvira Republike Hrvatske s međunarodno priznatim načelima te europskim deklaracijama i pokretima, predstavlja ugrozu temeljnih ustavnih načela očuvanja i održivog upravljanja hrvatskim prostorom. Negativnim odredbama Zakona o prostornom uređenju i nedavno izdanom uputom resornog ministarstva, bezrazložno i nepromišljeno se ograničava implementacija arhitektonsko urbanističkih natječaja na prostoru Republike Hrvatske. Time su uskraćeni najvažniji strukovni alati i ustavom priznata prava jedinica lokalne samouprave na osiguranje kvalitete izgrađenog okoliša, a samim time i kvaliteta života svih građana.
Udruženje hrvatskih arhitekta, Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih urbanista, Arhitektonski fakultet u Zagrebu i Institut za povijest umjetnosti uputili su otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske u kojem se traži izmjena zakona i osiguranje dugoročno održivog okvira koji vodi do kvalitetnog izgrađenog okoliša.
Otvoreno pismo i pisma podrške međunarodnih institucija možete pročitati na poveznici ispod.
