Srijedom i nedjeljom vam predstavljamo studentske projekte nastale na umjetničkim, dizajnerskim i arhitektonskim fakultetima, školama i akademijama, u Hrvatskoj, regiji i svijetu.
Sve više gradova u Hrvatskoj prepoznaje važnost suradnje sa sveučilištima, odnosno korištenja i primjene njihova kreativnog i intelektualnog kapitala. Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu (FGAG) organizirao je dosad mnogobrojne arhitektonske i urbanističke radionice na kojima su studenti arhitekture promišljali prostor koji ih okružuje.
Vizkultura vam uz posebne zahvale mentoru Ivanu Juriću i mentorici Mirjani Radoš, koji su pripremili tekstualne i grafičke materijale, donosi rezultate suradnje splitskog FGAG-a i nogometnog kluba HNK Hajduk.
Projekt kampa HNK Hajduk nastao je kao rezultat suradnje uprave HNK Hajduk i Fakuleta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu (FGAG).
U nedostatku potrebnih infrastrukturnih kapaciteta koji bi omogućili suvremeno funkcioniranje kluba, Uprava HNK Hajduk odlučila je sagledati mogućnost smještaja novih klupskih kapaciteta u vidu nogometnog kampa na nekoj od lokacija unutar grada.
Pri analizi mogućih lokacija, osim potrebnih prirodnih karakteristika područja, istaknuta su dva parametra važna za ubrzavanje procesa izgradnje budućeg kampa te njegovog primjerenog funkcioniranja. Tako su poslovično zamršeni zemljišno-katastarski odnosi izbjegnuti izborom lokacija u direktnom vlasništvu grada, inače većinskog dioničara HNK Hajduk. Drugi parametar definira potreba za svojevrsnom izolacijom područja nogometnog kampa, tj. neurbaniziranog područja koje bi takvu izolaciju podrazumijevalo. Prostor poljudskog stadiona i okolne infrastrukture bi u ovom slučaju funkcionirao isključivo za potrebe odigravanja utakmica dok bi sve selekcije, od najmlađih uzrasta do prve momčadi, sve ostale potrebe zadovoljavale unutar prostora samog kampa.
Rezultatom analize, kao jedna od najprimjerenijih lokacija nametnuo se prostor ušća rijeke Žrnovnice, kako zbog udovoljavanja spomenutim kriterijima, tako i zbog kvalitetne infrastrukturne opremljenosti koja bi značajno ubrzala i pojeftinila dovršetak nogometnog kampa.
Prostor ušća rijeke Žrnovnice definira istočni rub grada Splita na administrativnoj granici sa općinama Podstrana i Žrnovnica. Prostor je definiran kao praznina između naselja nelegalne gradnje Kamen-Šine na zapadu, te poluurbanih tvorevina Žrnovnice (na sjeveru) i Podstrane (na istoku). Južni dio obuhvata definiran je Jadranskom magistralom neposredno uz obalnu liniju stobrečke uvale. Taj prostor od 25 ha, pretežito zelene zone, sačuvan je prvenstveno spomenutim vlasničkim odnosima i danas to područje okupira ponajviše poljoprivredna namjena uz korito same rijeke te sitna, stihijski izgrađena struktura naselja na samom sjeveru obuhvata.
Projektni zadatak i način rada
S obzirom na veličinu i kompleksnost spomenutog zadatka, izrada projektih rješenja obrađena je u sklopu završnog semestra diplomskog studija arhitekture kroz urbanističko-arhitektonsku radionicu Diplomski studio 3 pod vodstvom mentora prof. Ante Kuzmanića i doc. Saše Randića te asistenata Mirjane Radoš i Ivana Jurića.
Prilikom definiranja projektog zadatka uzeta je u obzir važnost lokacije za područje čitavog grada Splita u pogledu definiranja istočnog ruba grada (granice mogućeg razvoja) ili poveznice u konglomeraciju koja se od Splita prema istoku pruža sve do Omiša. Time je projekt nogometnog kampa definiran kao segment cjelovitog urbanističkog rješenja područja koje bi unutar sebe obuvaćalo različite sadžaje od kojih: 25% stambeno područje, 15% zona golf igrališta (koja je i trenutno na zadanoj lokaciji), 10% nogometni kamp, 50% parkovne površine.
Metodološki, studentski rad je podijeljen u tri faze. U prvoj fazi, radom u grupama, studenti su na temlju analize zadanog područja u širem prostornom kontektsu postavili osnovne koncepcije prostornog razvoja novoplaniranog naselja te definirali smještaj svake od zona projektnog zadatka. U drugoj fazi razrađeni su osnovni urbanistički parametri te određene tipološke karakteristike naselja kao i osnovno prometno rješenje. U završnoj fazi studenti su kroz individualni rad razrađivali pojedine segmente naselja u vidu stambenog objekta ili nogometnog kampa.
Neposredno po završetku semestra, studenti koji su razrađivali spomenuti kamp svoje su projekte dorađivali te uspješno prezentirali na izložbi studentskih radova nogometnog kampa u prostorijama HNK Hajduk. Uprava kluba pritom je istaknula zadovoljstvo ponuđenim rješenjima s kojima planiraju stupiti u kontakte s gradskom upravom te tako ubrzati proces izgradnje kampa.
Potencijalni modeli razrade
Kroz različite pristupe rješenju spomenutog područja iskristaliziralo se nekoliko osnovnih prostornih koncepcija kako na razini urbanističke dispozicije cjelokupnog naselja, tako i za sam projekt nogometnog kampa.
Na urbanističkoj razini, rješenja možemo prikazati kroz 4 različita pristupa:
1. Model gradnje uz rub područja (autor Tomislav Nejašmić) – koristeći postojeće infrastrukturne datosti, uz minimalnu intervenciju na srednjem dijelu obuhvata, omogućuje se jasno definiranje neplanskih naselja u okruženju i njihova integracija u smisleniji urbanistički sustav. Koristeći adekvatne urbanističko-arhitektonske tipologije omogućuje se afirmacija i konsolidacija tih naselja, a središnje područje se definira kao nužno potreban zeleni ˝void˝ isprepleten sadržajima javnog karaktera poput sportske infrastrukture (nogometni kamp i golf igrališta), javnih objekata (škole, vrtići) te parkovnih površina.
*Klikom na jedan prikaz isti se otvara uvećan, u galeriji svih prikaza
2. Model gradnje u središnjoj zoni obuhvata (autorice Ivana Pamuković, Ena Vladislavić, Helena Dimitrišin) – koncentracijom gradnje na distanci od postojećih nelegalnih struktura nudi se mogućnost stvaranja novog urbanog podcentra grada, jasne urbanističke strukture kao protuteže izgrađenoj okolini. Istovremeno, tim smještajem, artikulirana i programski definirana zelena zona stvara svojevrsni prsten oko novoplaniranog naselja s mogućnostima pristupa okolnih naselja s izraženim deficitom javnih prostora.
*Klikom na jedan prikaz isti se otvara uvećan, u galeriji svih prikaza
3. Model jasno definiranog ruba grada (autori Edo Murtić, Zvonimir Vukojević) – stvaranjem snažne urbane strukture na zapadnom dijelu obuvata omogućava se jasna razdioba guste strukture grada od poluurbanih naselja na istoku obuhvata po uzoru na projekt ˝Edge of the City˝ Stevena Holla. Preostali dio obuhvata time zadržava isključivo zeleni karakter, blizak sadašnjem stanju, uz prihvaćanje zadanih sportsko-rekreacijskih sadržaja.
*Klikom na jedan prikaz isti se otvara uvećan, u galeriji svih prikaza
4. Model točkastih naselja (autori Borna Penjak, Vlade Udovičić) – koncentracijom gradnje u odvojene i programski samoodržive cjeline, tzv. ˝klastere˝ naglašava se mogućnost etapne izgradnje naselja i formiranje susjedstava različitog karaktera u ovisnosti o rubnim uvjetima prilikom smještaja svakog od ˝klastera˝. Time i postojeća gradnja, pa i sam nogometni kamp, postaje samo jedan od takvih ˝otoka˝ unutar zelenog područja. Kako bi se omogućilo adekvatno korištenje ostatka zelene zone, zajednički javni sadržaji precizno se raspoređuju unutar zelenila i time osiguravaju njegovo programsko bogatstvo.
*Klikom na jedan prikaz isti se otvara uvećan, u galeriji svih prikaza
Nastajući kao posljedica šireg urbanističko-prostornog koncepta, projekt nogometnog kampa također je ponudio različite pristupe i potencijalne odmake od uobičajenih načina funkcioniranja nogometnih kampova. Nadalje, prepoznajući identitetski značaj same institucije HNK Hajduk, dio studenata odlučio je ispitati mogućnost značajnijeg uključivanja ˝javnog˝ u prostor kampa, poštujući pritom važnost potpune izolacije jednog dijela istog.
Kroz projekte nogometnog kampa definirana su dva jasno različita pristupa:
1. Model kampa kao dijela zelene zone – ispreplećući zonu parka s ostalim sportsko-rekreativnim sadržajima u širu zelenu zonu stvara se dojam jedinstvene i prostrane zelene zone, svojevrsnog Marjana na istoku grada. Uobičajeni model ˝neprijateljskog˝ zaštitnog zida unutar parka studenti su redefinirali kroz različite načine odvajanja privatnog dijela kampa koristeći topografske alate (uzdizanja i upuštanja nogometnih terena), vodene barijere (kao ogranke korita rijeke Žrnovnice) ili guste zone zelenila (šuma).
2. Model kampa kao urbane strukture – naglašavajući komponentu javnog, kao i potrebne objekte koje kamp zahtjeva, studenti su analizirali mogućnost izgradnje kampa kao ravnopravne urbanističke strukture čiji smještaj u gusto izgrađeno okruženje omogućava svakodnevni pristup zainteresiranim korisnicima te na sociološkoj razini naglašava snažniju integraciju kluba unutar gradskog tkiva.
Zaključno, prostor ušća rijeke Žrnovnice značajan je prostorni kapital grada Splita čije pogodne prostorne karakteristike kao i kvalitetna prometna dostupnost nude različite mogućnosti za budući razvoj. ˝Neoštećenost˝ prostora stihijskom gradnjom kakva je prisutna u okolini te prednost u vidu vlasništva od strane Grada omogućava sustavno i dosljedno promišljanje prostora u cjelini. S obzirom na nužnost ubrzavanja procesa izgradnje nogometnog kampa nudi se mogućnost stvaranja identitetski važnog podcentra kao svojevrsne potke razvoja uz važnost očuvanja iznimno vrijednog prirodnog krajolika kakvog u ovom obliku i dostupnosti jednostavno nemamo u široj zoni grada.
Imaš odličan studentski projekt i misliš da ga konačno trebaju vidjeti i ljudi izvan tvog fakulteta ? Saznaj kako, klikni na tirkiznu sliku iznad ovog teksta!
