Donosimo vam pregled izložbi i događanja koje možete posjetiti ovoga tjedna!
Predstavljanje knjige o brodovima kojima je Split gradio svijet
U ponedjeljak, 29. travnja u 18 sati, u Multimedijalnom kulturnom centru Split održat će se promocija knjige Amorella – ploveći grad vizualne umjetnice Duške Boban i novinara Nikole Bajte. Knjiga, čiji je suizdavač Hrvatski pomorski muzej Split, kroz fotografije i priče o brodovima istražuje dostignuća stoljetne splitske brodogradnje i njenu ulogu u oblikovanju pomorskog identiteta Splita kao modernog grada. Prikazat će se i nagrađivani dokumentarac Lordana Zafranovića Amorella – Put u budućnost iz 1989., koji donosi snimke gradnje, porinuća i primopredaje tog čuvenog feribota splitskog škvera, i televizijska reportaža Tene Perišin i Šime Strikomana S Amorellom preko Baltika iz 1991.
Knjigu će predstaviti predstaviti autori Duška Boban i Nikola Bajto, ravnateljica Hrvatskog pomorskog muzeja Split Danka Radić i povjesničarka umjetnosti Jasminka Babić, kustosica izložbe i autorica stručnog osvrta uvrštenog u knjigu. Nakon toga slijedit će razgovor s velikanima splitske brodogradnje, ljudima koji su izgradili Brodosplit gradeći brodove za cijeli svijet.
Knjiga Amorella ~ ploveći grad prati istoimenu izložbu fotografija Duške Boban, koja je u Galeriji MKC-a Split otvorena do 4. svibnja, a donosi fotografski esej nastao tijekom plovidbe feribotom Amorella 30 godina od njegove izgradnje u Brodosplitu te fotografije maketa 33 broda, snimljene u neformalnom brodogradilišnom muzeju. Istaknuta kao simbol brodograđevnog Splita, Amorella je dobila centralno mjesto i u knjizi, gdje je obrađena povijest njene gradnje i kasnije baltičke plovidbe. Istražujući sudbine ostalih brodova porinutih s navoza splitskog škvera, od parnog remorkera Konjic iz 1937. godine, preko raznih trgovačkih, ratnih i specijalnih brodova, do luksuzne jahte Caspian Star iz 2012., Nikola Bajto je o njima ispisao priče iz kojih se iščitava uspon Brodosplita od malog lokalnog do velikog europskog brodogradilišta čije su ambiciozne novogradnje ponijele čitav niz svjetskih priznanja.
Knjiga od 152 stranice, bogato opremljena fotografijama i engleskim prijevodom u redovnoj prodaji će koštati 149 kn, a na događaju će se prodavati po promotivnoj cijeni od 100 kn.
Izložba Nike Mihaljevića u Galeriji VN
U Galeriji VN u Zagrebu, u utorak, 30. travnja u 19 sati, otvara se izložba Muzej kristalne lubanje konceptualnog umjetnika i dizajnera vizualnih komunikacija Nike Mihaljevića. Izložba ostaje otvorena do 18. svibnja.
“Godine 1927., dok su bili u potrazi za izgubljenom civilizacijom Atlantide, arheolozi su u ruševinama mayanskog grada otkrili strahovito izniman – i možda najstariji – predmet koji je ikada oblikovala ljudska ruka.To je savršena kopija ljudske lubanje, predivno izrađena i polirana iz jednog jedinog komada kvarcnog kristala. Ona je, jasno, proizvod sofisticirane civilizacije – njezina je starost procijenjena na 12.000 godina! Lubanjine oči trepere kao da su žive. Promatrači nam govore o čudnim zvukovima, mirisima i svjetlosnim efektima koji iz nje izlaze. Kaže se da je njezin utjecaj prouzročio nered, fizičke povrede, čak i smrt. Je li moguće da je taj tajanstveni predmet naša veza s ljudskom tamnom, magičnom prošlošću? Je li on glasnik iz drugog doba – ili drugog svijeta?”
Navedeni citat je blurb s hrvatskog izdanja kultne knjige Kristalna lubanja Richard M. Garvina posvećene tajanstvenoj Mitchell-Hedgesovoj kristalnoj lubanji, za koju se prije desetak godina utvrdilo da je krivotvorina nastala tridesetih godina 20. stoljeća. Osim što je iznjedrio niz pseudoznanstvenih teorija i globalni new age religijski pokret, ovaj je ezoterični artefakt inspirirao i najrazličitije pop-kulturne proizvode, poput četvrtog nastavka filmskog serijala Indiana Jones, epizode znanstveno-fantastične serije Stargate SG-1, epizode Bonnelijevog stripa Martin Mystére, pjesme američkog heavy metal sastava Mastodon, luksuznog brenda votke Crystal Head Vodka holivudskog glumca Dana Aykroyda…
Muzej kristalne lubanje, utemeljen 2019. godine, proučava fenomen kristalnih lubanja kao suvremeni primjer tranzicije mitološkog narativa u popularnu kulturu. Muzejska kolekcija trenutno sadrži 11 eksponata koji datiraju od 1988. do 2019. godine. Budući da je Muzej za sada bez stalnog prebivališta, njegova je prva privremena inkarnacija u zagrebačkoj Galeriji VN. Osim (polu)stalnog postava i čitaonice premijerno će biti predstavljen i konceptualni zvučni rad Nike Mihaljevića It Sounded Like a Large Jungle Cat Was Prowling Through the House, Accompanied by the Sound of Chimes and Bells koji je posvećen biokristalografu Franku Dorlandu.
Međunarodna stručno-znanstvena konferencija o baštini i turizmu
U Hrvatskom narodnom kazalištu Šibenik, od 2. do 5. svibnja, priznati svjetski stručnjaci bavit će se pitanjem rastućeg konflikta između prekomjernog turizma te zaštite kulturnog okruženja, povijesnih gradova, spomenika i lokaliteta, osobito onih koji su uvršteni na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Međunarodnu stručno-znanstvenu konferenciju Proceed with Care – Living with Tourism organizira Nacionalna udruga za interdisciplinarno djelovanje na području baštine i turizma, s ciljem da konferencija postane trajno godišnje okupljanje svjetskih autoriteta, relevantnih autora i istraživača te ujedno pozicionirati Hrvatsku kao inicijatora u području očuvanja materijalne i nematerijalne baštine.
Cilj konferencije ujedno je i informiranje predstavnika svih institucija koje donose izvršne odluke o očuvanju prostornih i kulturnih resursa, ali i o razvoju i implementaciji održivog razvoja, od državne do lokalne administracije, lokalnih zajednica do poduzetnika u kulturi i turizmu. Glavna misao vodilja konferencije Suživot s turizmom, a više o programu konferencije i registraciji saznajte na: www.proceedwithcare.org/program/
Izložba o kulturi knjige u Galženici
U Galeriji Galženica u Velikoj Gorici u tijeku je izložba Papir, škare, knjiga, na kojoj su predstavljeni radovi, tekstovi i artefakti agencije Bruketa & Žinić & Grey, Dejana Dragosavca Rute, Danijela Dragojevića, Irene Frantal, Petera Greenawayja, Siniše Labrovića, Dubravke Vidović.
Prva izložba u nizu posvećenom kulturi knjige i čitanja bavi se fenomenom knjige kao artefakta, simboličkom funkcijom knjige i pitanjem njezinog budućeg statusa. Izložba Papir, škare, knjiga je više melankolična, nego nostalgična. Naglašava važnost ukoričene knjige, ali tako da unaprijed želi biti spremna na njezin gubitak. Poznato je, između ostalog, da je jedno od obilježja Gutenbergove kulture jednaka važnost nositelja i sadržaja informacije. Ako je, dakle, “medij poruka”, kako kaže McLuhan, što nam slabljene simboličke važnosti tradicionalne knjige poručuje? Buduću redukciju knjižara i knjižnica? To sigurno. Smanjenje proizvodnje polica za knjige? Također. Arhitektonsku reinvenciju građanskog stana? Vrlo vjerojatno.
Na stranu, ipak, svi sociološki epifenomeni, najvažnija i ujedno najdramatičnija “poruka” leži u još jednom stupnju dematerijalizacije kulture. U dugom procesu imobilizacije tijela, od čitateljskog osamljivanja, do discipliniranja tijela u knjižnici, papirna je knjiga uvijek našla način da animira tijelo. Opip, miris, težina, prašina, prljavština itd. za svakog su knjiškog moljca tajni i senzualni kodovi. Jednom kada se to iskustvo izgubi, kada tekst zauvijek napusti listove knjige – uvijek je mogao i sam, zar ne!? – materijalni svijet više neće biti isti, kao uostalom ni čitateljevo tijelo, njegov sastavni dio.
Slično nekim prethodnim primjerima, kao npr. u slučaju izložbenog projekta Unutarnji muzej, izložba Papir, škare, knjiga obuhvaća umjetničke radove, tekstove i različite artefakte koji u interakciji s publikom opredmećuju kulturne procese i zornije prikazuju određene pojave.
Izložbu prati dodatni program realiziran u suradni s Gradskom knjižnicom Velika Gorica i književnom prevoditeljicom Romanom Perečinec, pa se tako u subotu, 3. svibnja u dvorani Galženica u 19 sati održava Nagovor na poeziju: razgovor s pjesnikanjama, u kojem sudjeluju Sonja Manojlović, Suzana Matić i Lara Mitraković, uz moderaciju Romane Perečinec.
12. Subversive Festival
U sklopu 12. Subversive Festivala održat će se i 12. izdanje Subversive Film Festivala i to od 5. do 12. svibnja u zagrebačkim kinima Europa, Tuškanac, KIC te MSU. Uz više od 50 filmskih naslova dokumentarna, igrana i kratkometražna konkurencija donosi recentne i provokativne filmske naslove čiji autori kritički promišljaju svijet u kojem živimo, otvarajući nove horizonte a istovremeno ne oviseći isključivo o jednom teritoriju, jednom režimu i zakonima tržišta.
U bogatom popratnom filmskom programu ovogodišnjeg Subversive Film Festivala izdvajaju se programi posvećeni nezamjenjivim filmskim ikonoklastima koji su nas nedavno napustili ‒ francuskoj veteranki avangarde i začetnici francuskog novog vala Agnès Vardi te “dobrom duhu” njujorškog undergrounda i rodonačelniku žanra “dnevničkog filma” Jonasu Mekasu. Vardi posvećena Retrospektiva donosi presjek njezine 60-godišnje karijere, od niza novovalnih remek-djela do hrvatske premijere njezina posljednjeg autobiografskog dokumentarca Varda od Agnès čijom će se projekcijom u zagrebačkom kinu Europa u nedjelju, 5. svibnja službeno otvoriti 12. izdanje SFF-a.
Informacije o Subversive Festivalu pratite ovdje.
Gildo Bavčević u Salonu Galić
Do 13. svibnja u Salonu Galić u Splitu može se pogledati izložba multimedijalnog umjetnika Gilda Bavčevića pod nazivom De_stabilizacija.
“Posljednjih desetak godina koliko je intenzivnijom izlagačkom aktivnošću prisutan na umjetničkoj sceni u Hrvatskoj i šire, Gildo Bavčević svoju autorsku poziciju gradi i profilira s jedne strane kroz vrlo direktan kritički stav u bavljenju aktualnim/gorućim temama neposredne društveno-političke zbilje, i s druge jasnom porukom, koju šalje kroz svoje umjetničke angažmane, o neophodnosti preuzimanja individualnih/ kolektivnih odgovornosti u odbrani vrijednosti bez kojih nema pravednog, humanog i slobodnog društva. Najprije, u žiži Bavčevićevog interesa je rodni Split i dinamike grada u kojem turistička sezona zapravo nikada ne jenjava, a ritam i atmosferu svakodnevice određuju beskonačni tokovi ljudi, prekapacitarnost, opterećenost infrastrukture, urbana zagušenost naročito stare, zaštićene gradske jezgre i uslijed toga niza stvorenih komplikacija.” (iz predgovora Miroslava Karića)
