Vizualni identitet za prošlogodišnji, 30. muzički biennale Zagreb odabran je za Izložbu hrvatskog dizajna 19/20, koja će biti predstavljena u online izdanju 20. listopada (link). Ovaj projekt, nagrađen na 55. zagrebačkom salonu priznanjem za mlade umjetnike (link), rezultat je interdisciplinarne suradnje unutar tima u kojem su Sven Sorić i Hrvoje Spudić definirali koncept dizajna, pretočili ga u medij zvuka s Tinom Dožićem i sve primjenili na videu sa Sarom Salamon. Više o projektu doznajte u nastavku!
Vizualni identitet kao slika i zvuk
Polazišna točka koncepta dizajna vizualnog identiteta 30. muzičkog biennala Zagreb jest zamisao da identitet objedinjava sliku i zvuk. To postižemo reinterpretacjom fizičkoga zapisa zvuka u obliku grafa amplituda zvučnoga vala po jedinici vremena. Takav se zapis vizualno manifestira kao niz paralelnih linija koje variraju svojom visinom i gustoćom, razvijen je početkom, a u širokoj je uporabi sve do sredine dvadesetog stoljeća stoga je i danas manje poznat. Njime je stvoren jednostavan, ali fleksibilan identitetski sustav, a koji se nastavlja na tradiciju eksperimentiranja sa zvukom i slikom kroz medijsku umjetnost dvadesetog stoljeća. Specifičnost jezika svedenog na varirajuć odnos neutralne površine i linija jest da se svojom radikalnom jednostavnošću, nenarativnošću i monokromnosti ističe u vizualnoj kakofoniji svakodnevnog urbanog prostora.
Između dviju tehnika zapisa
Optički je zvuk metoda zapisivanja zvuka na transparentnu filmsku vrpcu. U suštini, zvučni titraji prevode se u titraje svjetla — odnosno u crne ili prozirne površine na filmu. Filmski projektor te titraje prevodi nazad u električne impulse koji se pojačavaju i reproduciraju pomoću zvučnika. Povijesno se razvijaju dvije tehnike zapisa: “frequency modulation” (FM) i “amplitude modulation” (AM) zapis. AM zapis sastoji se od slike zvučnoga vala (waveform), kod kojeg se količina svjetla mijenja po amplitudi, odnosno y-osi. Kod FM zapisa promjena se događa po jedinici vremena, odnosno frekvenciji — zvuk je “kodiran” količinom crnih i prozirnih linija u jedinici vremena. Analogno optičkom zvuku u kasnom devetnaestom stoljeću razvija se i mehanički zvučni zapis. Najzastupljeniji je AM zvučni zapis kojim se zapisuju gramofonske ploče. Teoretiziramo da je moguć i FM mehanički zvučni zapis, u kojem bi se zvuk kodirao u niz izbočenih i udubljenih linija u fizičkom materijalu.
Klik, šum, val
Oblikovanje zvuka (sound design) za MBZ jingle konceptualno je izvedeno kao kratka kompozicija trajanja 30”, koja se temelji na trima elementima — kliku, šumu i sinusnom valu. Ta tri elementa odabrana su zbog svoje jednostavnosti i zastupljenosti u svakodnevnom zvučnom okruženju. Urbani prostor zasićen je nizom šumova raznih boja te klikovima i tonovima koji služe kao signalizacija i znakovi upozorenja. Nadalje, mogli bismo reći da ti elementi predstavljaju osnovne gradbene jedinice glazbe: klik predstavlja ritam, sinusni val predstavlja ton i harmoniju, a šum boju tona. Jednostavnost navedenih elemenata bila je važna kako bi se omogućio njihov zapis u papir tehnikom slijepog tiska i metodom FM mehaničkoga zvučnog zapisa.
*foto: Luka Korlaet
OBRAZLOŽENJE ŽIRIJA ZAGREBAČKOG SALONA
Muzički bijenale nije samo glazbena manifestacija, nego je od svojih početaka mjesto afirmacije inovativnih praksi u glazbi, ali i na sjecištima glazbe i drugih kreativnih disciplina. Upravo to je i ključna ideja vizualnog identiteta 30. muzičkog biennala Zagreb – integralno promišljanje zvučne dimenzije vizualnosti, i vizualne dimenzije zvuka. Ta je ideja dosljedno provedena u svim primjenama identiteta, od videospotova, preko plakata do billboarda, a rezultirala je novošću u našem svakodnevnom vizualnom okruženju, odlučno drukčijom, atraktivnom i u skladu s karakterom same manifestacije. U idejnom smislu ovaj identitet korespondira i s dugovječnim logom MBZ-a koji je 1980-ih dizajnirao Boris Ljubičić, također zamišljenim kao integracija muzičkog i vizualnog zapisa.
Autori ovog identiteta u posljednjih nekoliko godina , ali njihovo vrijeme tek dolazi – Nagrada 55. Zagrebačkog salona primijenjene umjetnosti i dizajna za mladog umjetnika dodjeljuje se Svenu Soriću, Hrvoju Spudiću, Sari Salomon, Tinu Dožiću.
MBZ 2021.
U sličnom sastavu tima (Dožić + Salamon + Sorić) se upravo razvija priča vizualnog identitet za MBZ 2021. povodom kojeg se obilježava 60 godina od osnutka Muzičkog biennala. Novi vizuali se već objavljuju na instagramu i facebook stranici biennala.
Više o autorima:
http://tindozic.space
https://sarasalamon.net
https://osobahrvoje.cargo.site
https://svensvensven.com
