U zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, u prostoru MSU galerije u prizemlju, otvara se izložba Vlade Marteka pod nazivom Biti papirić pokraj muzeja. Ovaj “filozofski ambijent” dio je programa kojim će se obilježavati deseta godišnjica preseljenja Muzeja u novu zgradu. Otvorenje izložbe zakazano je za četvrtak, 17. listopada u 18 sati, a izložba će se moći pogledati sve do 10. studenog.
MSU-ov jubilej povod je za razmišljanje ne samo o prvih deset godina MSU-a na novoj lokaciji, nego i o odnosu samog umjetnika s institucijom koja je obilježila početak njegova umjetničkog puta davne 1976., kada je izlagao na izložbi Konfrontacije. Martek je jedan od najzastupljenijih autora u muzejskim zbirkama, što je bilo vidljivo u donedavnom stalnom postavu MSU-a Zbirke u pokretu, zatvorenom prošloga mjeseca zbog rada na novom stalnom postavu čije je otvorenje planirano u drugoj polovici 2020. godine. Posljednja samostalna Martekova izložba u Muzeju suvremene umjetnosti, Sentimentalnosti, održana je 1987. godine.
Umjetnik koji je velik dio svojeg opusa sagradio na skromnim, efemernim materijalima poput papira, olovke i gumice ili odbačenih premeta poput komadića zrcala, tekstila i uspoređujući se s institucijom i njezinom arhitekturom, o sebi govori kao o papiriću. Referencija je to na njemu drag medij, nimalo monumentalan, no neizbježan u svojoj prisnosti i nelagodi svakodnevice. Upravo u transformaciji naizgled beznačajnih predmeta umjetničkom i pjesničkom, odnosno “predpjesničkom” gestom vraćanja predmetnosti stvarima kroz tijelo teksta, krije se Martekov poetski obrat, kojim publiku povlači za mozak i izmamljuje nježno ironičan smiješak na lice.
U središnjem dijelu filozofskog ambijenta, osmišljenog i izvedenog u prostoru MSU galerije, Martek uz pratnju riječi Heraklita, Marka Aurelija, Barucha Spinoze, Émilea Ciorana i Giorgia Agambena predstavlja kratku antologiju vlastitog izlaganja u Muzeju suvremene umjetnosti, ali u cikličnoj formi mitskog bića Ouroboros, simbola gnoze i alkemije, koje proždire vlastiti rep. Među izloženim katalozima tu je i katalog prve Martekove samostalne izložbe u MSU-u, (pred)poetskog ambijenta, koji je u velikoj mjeri ušao i u muzejski fundus. Trideset i sedam godina poslije, filozofski ambijent kojim Martek obilježava ne samo muzejski jubilej nego i deset godina od svojeg devetnaestog samizdata Privatna povijest i sadašnjost Muzeja suvremene umjetnosti prilika je za razmišljanje ne samo o odnosu umjetnika i Muzeja, kao i davno pripitomljenoj institucionalnoj kritici, nego i za refleksiju, odraz, ali i sraz osobnih i institucionalnih praksi.
Kustosice izložbe su Jasna Jakšić i Ivana Kancir, a tijekom trajanja izložbe bit će objavljena publikacija Predpojmovnik: Omnium ad maiorem Museum gloriam. Također, svake srijede u MSU galeriji s početkom u 12 sati održavat će se razgovori s umjetnikom.
