---
title: "Otkrivanje Dalmacije"
url: "https://vizkultura.hr/otkrivanje-dalmacije/"
type: "post"
published: "2016-05-20T12:31:18+01:00"
modified: "2016-05-20T13:21:22+01:00"
author: "autor: vizkultura"
description: "Integracija znanja o povijesnom urbanom pejzažu Jadrana u 18. i 19. stoljeću"
language: "hr-HR"
site: "VIZKULTURA"
category:
  - "ARHITEKTURA"
  - "ISTAKNUTI"
post_tag:
  - "arhiva"
  - "povijest"
  - "predavanja"
  - "split"
---

# Otkrivanje Dalmacije

![](https://media.vizkultura.hr/file/vizkultura-media/wp-content/uploads/2016/05/dd2_slika_3_Ivekovic-1024x783.jpg)

**Od utorka, 24., do subote, 28. svibnja**, u prostorijama sjeverozapadne kule Dioklecijanove palače, na najgornjem katu **‘Šegvićeve kuće’** na Peristilu (koju je arhitekt Neven Šegvić projektirao 1963. godine, iz koje se pruža iza kontinuiranog niza prozora prekrasan pogled na Peristil), u **Galeriji umjetnina**i u **Centru Cvito Fisković**u Kružićevoj ulici održat će se niz javnih predavanja i prezentacija u popodnevnim i večernjim satima. Program se odvija na hrvatskom jeziku, osim u petak, 27. svibnja, kada će u Galeriji umjetnina s početkom u 17.30 sati predavanja održati inozemni gosti na engleskom jeziku.

[![dd2_slika_13_Wlha](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2016/05/dd2_slika_13_Wlha.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2016/05/dd2_slika_13_Wlha.jpg)
 **Wlha, Josef, Egipatska sfinga u Splitu (c. 1890); Institut za povijest umjetnosti, Arhiv Karaman*

Tjedan znanstvenih i stručnih događanja u splitskom ogranku **Instituta za povijest umjetnosti – Centru Cvito Fisković**, organiziran je kao dio istraživačkog projekta **Instituta za povijest umjetnosti** pod naslovom:**Dalmacija kao odredište europskog Grand Toura 18. i 19. stoljeća**, koji se provodi pod okriljem Hrvatske zaklade za znanost, a uz sufinanciranje Grada Splita, koji je podržao i lanjski program posvećen ‘otkrivanju’ povijesti i vrijednosti prostora Dalmacije, te županijske Turističke zajednice.

[![dd2_slika_14_Berenson](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2016/05/dd2_slika_14_Berenson.tif)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2016/05/dd2_slika_14_Berenson.tif)
 **Berenson pred sfingom na Peristilu; Berenson Library, Phototeque, Villa I Tatti – The Harvard University Center for Italian Renaissance Studies*

Program uključuje predstavljanje izvora dostupnih u Institutu za povijest umjetnosti za istraživanje povijesnih urbanih krajolika Dalmacije, među kojima se kao naročito vrijedan ističe arhiv povjesničara umjetnosti i konzervatora **Ljube Karamana**, te predstavljanje kronogeografske baze ‘grand turizma’ u Dalmaciji u 18. i 19. stoljeću, odnosno računalne baze koja sadrži literarna djela, slike i fotografije koje su nastale kao rezultat posjeta Dalmaciji europskih umjetnika i putopisaca tijekom 18. i 19. stoljeća.

[![dd2_slika_1_20_DG](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2016/05/dd2_slika_1_20_DG.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2016/05/dd2_slika_1_20_DG.jpg)

Baze podataka u pravilu se naime percipiraju kao kvantitativna ishodišta istraživanja, čiji je temeljni smisao u što preglednijoj organizaciji podataka. Međutim, interdisciplinarni pristup omogućuje stvaranje složenijih sustava koji uz kvantitativnu, omogućuju i kvalitatativnu prezentaciju podataka. Kreiranje baze tako prerasta iz pukog alata u istraživački i metodološki pristup kojim se inače teško obuhvatna količina raznorodnih informacija prihvaća i transformira. Na primjeru kronogeorafske baze ‘grand-turizma’ u Dalmaciji u 18. i 19. stoljeću bit će prikazano kako danas možemo paralelno komunicirati s aspektima prošlosti istog prostora u različitim vremenskim razdobljima.

[![dd2_slika_5_Tadic](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2016/05/dd2_slika_5_Tadic.tif)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2016/05/dd2_slika_5_Tadic.tif)
 **Tadić, Krešimir, Rijeka Dubrovačka (rane 1960-e); Fototeka Instituta za povijest umjetnosti; sign. 2N-8241*

Osim toga, mogućnost uspostave odnosa između brojnih autora, mjesta i umjetničkih djela nam zorno predočava i kulturnu dinamiku u određenom prostorno-vremenskom okviru. Baza nije samo od iznimne važnosti za znanstvena istraživanja ovog prostora, već će, po objavljivanju krajem godine, biti zanimljiva za korištenje i široj javnosti zainteresiranoj za povijest prikaza i izgleda ovih prostora. Bazu će predstaviti dizajner **Damir Gamulin** i njezin programer**Bruno Babić**.

[![SONY DSC](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2016/05/dd2_slika_3_Ivekovic.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2016/05/dd2_slika_3_Ivekovic.jpg)
 *Iveković, Ćiril Metod, Split: 52 tablice u svjetlotisku (Beograd 1928); Južni zid Dioklecijanove palače; Institut za povijest umjetnosti, sign. C-1/3

Domaćim predavačima će se na temu Grand Toura pridružiti i kolege **Ian Jenkins** iz The British Museum iz Londona, između ostalog i autora lanjske grandiozne londonske izložbe**‘Defining Beauty: the body in ancient Greek art’**, na kojoj je bio prikazan i naš Apoksiomen (koji se nalazi i na naslovnici knjige-kataloga te izložbe, koju je napisao dr Jenkins), te Reinier Baarsen iz Rijksmuseum iz Amsterdama. Također, predavanje će održati i dr Katrina O’Loughlin koja priprema knjigu na temu putovanja Lady Montagu u 18. stoljeću, s naglaskom na njezina putovanja po Balkanu.

U ciklusu predavanja će između ostalog biti predstavljena putovanja Dalmacijom čuvenog povjesničara umjetnosti **Bernarda Berensona, T. G. Jacksona, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, te Gertrude Bell**, engleske spisateljice, arheologinje, političarke i avanturistice, čija je biografija recentno u fokusu filmskih prikaza. Posvećen joj je posljednji film Wernera Herzoga, ‘Kraljica pustinje’ (s Nicole Kidman u ulozi Gertrude), te dokumentarni flim ‘Pisma iz Bagdada’, u kojemu Gertrudina iscrpna i izuzetno poetična pisma čita Tilda Swinton. Ranije nije bio zamijećen njezin posjet Dalmaciji u proljeće 1910., koji će biti prikazan kroz njezine fotografije Splita, Trogira, Solina i Šibenika te sačuvana pisma majci u kojima spominje protagoniste vremena poput don Frane Bulića, Georga Niemanna, Maxa Dvoraka i drugih.

[![SONY DSC](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2016/05/dd2_slika_12_extra_Schindler.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2016/05/dd2_slika_12_extra_Schindler.jpg)
 **Schindler, Emil Jakob, Morske stijene kod Dubrovnika (1887 – 1888); Beč, Muzej Leopold; inv. 123*

Program će biti zaključen predstavljanjem knjige**Ane Šverko** *‘Grad (ni)je kuća. O dijalogu između novog i starog Splita’*, 28. svibnja u Galeriji umjetnina u 19 sati, koja se bavi temom javnog prostora i Dioklecijanove palače u kontekstu suvremenog Splita, kroz niz eseja. Knjiga nosi podnaslov ‘urbanistička predigra’, i promovira disciplinu urbanističkog projektiranja, mladu i propulzivnu disciplinu čiji je prostor djelovanja između arhitektonskog projektiranja i urbanističkog planiranja, a koja u hrvatskim okvirima ima još itekako prostora za razvoj. Knjiga je stoga prvenstveno namjenjena studentima arhitekture, kako bi ih dodatno zainteresirala za ovu rezoluciju obrazovanja i djelovanja, ali i dakako, stručnoj javnosti i široj publici zainteresiranoj za suvremeni život grada.

Predgovor je napisao profesor**Donlyn Lyndon** s američkog sveučilišta Berkeley, a recenzenti su profesori**Hildegard Auf-Franić, Anči Leburić, Marijan Hržić, Ivan Rogić, dr.sc Tomislav Premerl i arhitektica i urbanistica mr.sc. Gorana Banić**. Knjigu će pak predstaviti urednici, dr.sc. **Joško Belamarić** i prof. dr.sc. **Karin Šerman**, te prof. dr.sc. **Hildegard Auf-Franić**, jedna od recenzentica, i mlada arhitektica **Ana Krstulović**, bivša splitska studentica, a danas asistentica na splitskom studiju arhitekture.

[![Split, Dioklecijanova palaca, gornji dio vestibula](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2016/05/dd2_slika_15_Tadic.tif)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2016/05/dd2_slika_15_Tadic.tif)
 **Split. Krov Vestibula Diocletianove palače; Fototeka Instituta za povijest umjetnosti; sign. St.F-49*

Program i knjižicu sažetaka možete preuzeti [OVDJE](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2016/05/GT-knjizica-EMAIL.pdf).
