Odbor Nagrade “Vladimir Nazor” prošlog je tjedna donio odluke o dobitnicima za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj za 2023. godinu u području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma. Ovo ugledno državno priznanje dodjeljuje se na prijedlog komisija za istaknute doprinose u spomenutim područjima umjetnosti, i to kao godišnja nagrada te nagrada za životno djelo. U našem su fokusu, dakako, laureati iz polja likovnih i primijenjenih umjetnosti, arhitekture i urbanizma te filma.
U kategoriji likovnih i primijenjenih umjetnosti nagrada za životno djelo pripala je velikanu domaćeg grafičkog dizajna, Borisu Ljubičiću, autoru čiji je doprinos dizajnu vizualnih komunikacija neprocjenjiv i kojem je Hrvatsko dizajnersko društvo nagradu za životno djelo predalo prije dvij godine. U preko pet desetljeća dugoj karijeri Ljubičić je realizirao brojne vizualne identitete i logotipe, plakate, oblikovanja knjiga i omotnica nosača zvuka, tipografske projekte, signalistiku i prostorne intervencije, kao i niz osobnih samoiniciranih projekata. “Osim identiteta, središnje mjesto u njegovom opusu zauzimaju i plakati, u kojima se nerijetko očituje Ljubičićev senzibilitet za propitivanje medija, smisao za humor i provokaciju. (…) Većina velikih projekata vizualnih identiteta tvrtki, institucija, brendova i organizacija uključivala je i širok raspon primjene u promotivnim materijalima, plakatima, ambalažama, ali i elektroničke sadržaje, ponajprije za TV. Štoviše, Ljubičić je još na početku svoje karijere radio na razradi aplikacija vizualnog identiteta Radiotelevizije Zagreb (izvedenog iz znaka slovenskog dizajnera Jože Brumena), a tijekom 1990-ih i ranih 2000-ih realizira širok raspon radova izvedenih iz vlastitog vizualnog identiteta za hrvatsku nacionalnu TV kuću – HRT, što je uključivalo i brojne televizijske jingleove, programske najavne špice i slično, većinom izrađene u suradnji s Igorom Ljubičićem”, piše Marko Golub u tekstu objavljenom povodom dodjeljivanja Nagrade “Vladimir Nazor” Ljubičiću.
Godišnju nagradu osvojio je Ivica Malčić za izložbu Malčić goes to MSU, koja je u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu održana od 6. travnja do 3. svibnja 2023. godine. Na izložbi je Malčić predstavio izbor slika iz novih ciklusa, potvrđujući pritom svoj dugogodišnji umjetnički koncept da svake godine realizira barem stotinu novih slika. I u novim Maalčićevim radovima vidljiva je njegova težnja prema neprekinutom djelovanju i slikarskoj transformaciji svakodnevice, kao i sklonost prema reciklaži, kolažiranju i uporabi različitih materijala poput daski, iverice, ostataka šperploče i sl. “Ne libi se ironizirati svijet ni samoga sebe, pa će tako primjerice duhovito komentirati svoj odnos s kolekcionarima motivom ovna i ovce. Istodobno, odat će počast umjetnicima koje smatra važnima za svoj umjetnički razvoj, poput domaćih predstavnika konceptualne umjetnosti. Malčićeva ustrajnost u razradi njemu svojstvenog pristupa figuraciji i vješto kombiniranje aforističnih tekstualnih formi iz prvog lica polazišta su kojima dosljedno propituje institucionalne kanone, vlastiti umjetnički identitet i svoju poziciju u suvremenom društvu”, zapisano je u najavi izložbe čija je kustosica Kristina Bonjeković Stojković.
Arhitekt Marijan Hržić, čije su realizacije poput Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Krematorij groblja Mirogoj, Cibonina tornja i zgrade Elektrotehničkog fakulteta oblikovale suvremene vizure na zagrebačkom obzoru, dobitnik je nagrade za životno djelo u kategoriji arhitekture i urbanizma. “Poimanje arhitekture kroz njezinu gradotvornu ulogu opće je mjesto hrvatske arhitektonske tradicije. Ujedno je to i sukus unutar kojeg arhitekt Marijan Hržić ugrađuje vlastito profesionalno poslanje. Od svojih početaka krajem 1960-ih godina pa sve do današnjih dana, Hržić kroz svoje radove stimulira, razvija i oblikuje kompleksan odnos između arhitekture i grada. Intelektualno se usredotočujući na moduse percepcije urbanog prostora, s istančanim senzibilitetom za razumijevanje mnogostrukosti njihovih značenjskih razina, ostvaruje djela koja generiraju urbanu kulturu na način blizak i razumljiv najširem krugu korisnika. Svakodnevno percipirana, akceptirana i proživljena od strane mnoštva, Hržićeva arhitektura urbanog landmarka nezaobilazan je predmet gradske slike i stjecište života grada”, stoji u obrazloženju prijedloga za dodjelu ove nagrade koje potpisuje Mojca Smode Cvitanović.
Godišnju nagradu za arhitekturu i urbanizam osvojili su Lea Pelivan i Toma Plejić za projekt hotela Zonar Zagreb. Ovoj inventivnoj rekonstrukciji nekadašnjeg hotela Panorama na zagrebačkoj Trešnjevci smiješi se i UHA-ina Nagrada “Viktor Kovačić” za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva, a član UHA-ina žirija Marin Mikelić o zgradi kaže sljedeće: “Pažljivo čitajući povijesni i prostorni kontekst, autori uklanjaju nataložene slojeve do izvornih Jelinekovih postavki koje reafirmiraju, reinterpretiraju i suvereno ugrađuju u novi koncept. Već od ulaznog trijema nižu se i izmjenjuju kadrovi, sekvence i različiti ambijenti u potpunosti javnog prizemlja koji se nastavljaju u polivalentne prostore mezanina. Svjetleće plohe, pulsirajući ekrani, poluprozirne opne, refleksije i teksture grade utopijsku atmosferu unutrašnjosti, kao potpuno projektirano iskustvo s odmakom od poznatih obrazaca turizma.” Projekt smo na Vizkulturi predstavili prije nekoliko dana: link.
U kategoriji filmske umjetnosti nagradu za životno djelo dobiva redatelj Branko Schmidt, autor brojnih domaćih filmskih uspješnica i antologijskih laureata – od njegova cjelovečernjeg prvijenca Sokol ga nije volio (1988.) koji mu je u Puli donio nagradu za debitanta godine, pa do Zlatnim Arenama ovjenčanih Kraljice noći (2001.), Puta lubenica (2006.), Metastaza (2009.) i Ljudoždera vegetarijanca (2012.).
Godišnju nagradu za svoj nagrađivani dokumentarac El Shatt – Nacrt za utopiju osvojio je Ivan Ramljak, čiji film donosi priču o važnom segmentu jugoslavenske povijesti – evakuaciji 28.000 Dalmatinaca u Egipat 1944. godine i izgradnji izbjegličkih logora koji su predstavljali svojevrsni utopijski komunistički model naselja. Uz nagrade na Festivalu mediteranskog filma Split i opatijskom Liburnia Film Festivalu, film je nedavno osvojio i nagradu Oktavijan za najbolji dugometražni dokumentarni film. Više o lauretima ove kategorije pročitajte na web stranicama HAVC-a.
Cjeloviti popis dobitnika Nagrade “Vladimir Nazor” za 2023. godinu u svim kategorijama možete pronaći na sljedećem linku. Svečana dodjela nagrada održat će se 19. lipnja, na godišnjicu smrti hrvatskog književnika čije ime nosi, uz izravan prijenos Hrvatske radiotelevizije.
