U Meštrovićevom paviljonu (Dom HDLU) od 12. do 15. prosinca održat će se sedmo izdanje sajma umjetnina Art Zagreb, koje smo najavili ovdje, a u središtu događanja bit će 17 renomiranih galerija iz Hrvatske, Slovenije, Francuske i Srbije koje će na prodaju ponuditi brojna umjetnička djela suvremene umjetnosti. Osim zanimljivog diskurzivnog programa u kojem će sudjelovati i Vizkulturin glavni urednik, Ivan Dorotić, u Domu HDLU-a održat se i prodajna izložba Plati i nosi.
Studenti Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i mladi alumni sigurno će u ovo predblagdansko vrijeme razveseliti one koji su u potrazi za originalnim poklonom za pod bor. U želji za stvaranjem novih prilika za studente i umjetnike mlađe generacije, pokrenuta je prodajna izložba na kojoj sudjeluju studenti ALU Zagreb te diplomirani umjetnici mlađe generacije. Plati i nosi omogućuje kupnju suvremenih umjetničkih radova, autora čije vrijeme dolazi, ali i izravnu komunikaciju s mladim umjetnicima s ciljem uspostave trajnijih veza. 33 izlagača predstavit će se svojim radovima u mediju crteža, slike, skulpture i grafike. Posjetitelji će moći na licu mjesta, po principu plati i nosi, po prihvatljivim cijenama, kupiti radove studenata i umjetnika mlađe generacije i biti sigurni da će doma odnijeti umjetninu iza čije selekcije stoji matična i najstarija likovna akademija u Hrvatskoj — ALU Zagreb.
Mladi umjetnici, studenti ili alumniji Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu predstavit će se i izložbom Mentorice mentoriraju, nastalom u suradnji profesorica zagrebačke Akademije i njihovih studenata. Budući da posljednjih godina, u svijetu pa i kod nas raste interes za ženama u umjetnosti, tema koja se nametnula je žene umjetnice i profesorice. Osim što se navedena tema provlačila kao lajtmotiv kroz Documentu u Kasselu, bila je i jedan od dominantnih naglasaka na prošlom i ovogodišnjem Venecijanskom Bijenalu, kako kod broja ženskih sudionica, tako i u broju nagrađenih umjetnica. Izložba Sve za jednu, jedna za sve, koja se nedavno održala u Galeriji Klovićevi dvori, pokazala je koliko je mukotrpan i težak put do afirmacije bio pred umjetnicama prošlog stoljeća. Muški kolege i kritičari smatrali su ih “dekoraterkama“, nisu se smjele potpisivati na radove i njihov rad nije shvaćan nimalo ozbiljno. Zanimljivo je primijetiti da je, prema dostupnim podatcima, od 1907. godine, kada je ALU osnovana, samo jedna žena bila dekanica i to prof. Dubravka Babić. I danas su muškarci na glavnim odsjecima – slikarskom i kiparskom, golema većina profesora, bilo da su redovni ili izvanredni profesori, asistenti ili stručni suradnici. Situacija je nešto bolja na grafičkom odsjeku, dok su tek Odsjek za multimediju, nastavnički i restauratorski odjel uspjeli pomiriti rodnu zastupljenost, a od ukupno 83 zaposlenika na Akademiji u stručnim je zvanjima 36 % žena.
“Činilo nam se zanimljivim da na neki način pridonesemo toj temi pa smo se za izlaganje na Art Zagrebu obratili profesoricama s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, da kao mentorice, izaberu svoje studente ili alumnije koji bi najbolje mogli prezentirati njihov zajednički rad”, pojašnjava Daniel Tomičić, direktor Art Zagreba, naglašavajući: “Nismo imali želju govoriti o ženskom pismu ili o ženskim tematikama već pokazati energiju zajedništva koja je nastala u suradnji mentorica koje su mentorirale, podržavale, vodile i podupirale svoje studente.”
Sudjeluje pet odsjeka zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti: slikarski odsjek — mentorica: prof. dr. art Ksenija Turčić, studenti: Ana Pintarić, Katarina Kocijan i Marina Popović; kiparski odsjek — mentorica: prof. art Tanja Vujasinović, studenti: Antonio Petrić i Frano Radovanović; grafički odsjek — mentorica: prof. dr. art Mirjana Vodopija, studenti: Ljubica Golubić, Nataša Devčić i Vasja Irma Ivković; Odsjek za animirani film i nove medije — zajednički izbor studenata: Anja Mergeduš, Lara Ana Kulenović i Lucija Bogunović; i nastavnički odsjek — mentorica: prof. art Ines Krasić, studenti: Jakov Pašalić, Mihael Bađun i asistentica Vida Meić.
Očekuje nas i izložba (Re)Forma binarnoga nastala u sklopu praktikuma za povjesničare umjetnosti koje Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u suradnji s Art Zagrebom provodi od 2021. godine. Ovogodišnja izložba naglasak stavlja na prva dva Wölfflinova para: linearnost i slikovitost te plohu i dubinu, kroz različita suvremena djela i tehnike i poziva na aktivno gledanje. Praktikum su mentorirali DPUH, Krunoslav Kamenov, Ivana Mance Cipek, Martina Petrinović i Art Zagreb.
Bogat diskurzivni program sastoji se od panela i predavanja koji će otvoriti brojne goruće teme o tržištu umjetnina.
Petak, 13. prosinca:
— 17.00–17.40 Prilike za Hrvatsku na globalnom tržištu umjetnina — predavanje Martina Batović, Zadranke koja karijeru gradi u Londonu, na izvršnim pozicijama renomiranih aukcijskih kuća Bonhams i Dorotheum. Danas je, između ostalog, članica investicijskog odbora Mintus Grupe, najvećeg privatnog fonda za investiranje u umjetnost.
— 17.50–18.40 panel Vizualna kultura u fokusu, uloga medija u praćenju i promociji umjetnosti okupit će ključne sudionike hrvatske medijske scene koji prate i promoviraju vizualnu umjetnost: Nevenka Šarčević, urednica Art magazina Kontura, Ivan Dorotić, urednik portala Vizkultura, Evelina Turković, urednica na HRT radiju, te Ivana Antunović Jović, urednica i voditeljica HRT-ove emisije Izvan formata.
Subota, 14. prosinca
— 12.00–12.45 Aukcijske kuće i suvremena umjetnost: sekundarno tržište u transformaciji panel je o tržištu umjetnina iz pozicije aukcijskih kuća. Sudjeluju Iulian Pleștiu, direktor aukcijske kuće Artmark Croatia, Zdravko Mihočinec, vlasnik aukcijske kuće Kontura, i Martina Batović.
— 13.00–13.45 Galerije kao primarno umjetničko tržište panel je o tržištu umjetnina iz kuta galerista na kojem će sudjelovati galeristi Nikola Kolveshi Radlović, suosnivač Kolekcionarta, Matea Bakotić, vlasnica galerije Artsada, te gosti iz Beograda — Ksenija Marinković iz Galerije X vitamin i Denis Leo Hegić iz galerije Monolog.
— 14.00–14.45 Iskustvo umrežavanja galerijske scene Srbije predavanje je Aleksandre Lazar, predsjednice AUGS-a, Udruženja galerija umjetnina Srbije.
— 15.00–15.20 predavanje Agencije Clarico Digitalni alati za razvoj publike i promociju galerija, mobilna aplikacija Gallery Rally
— 15.30–16.30 projekcija filma The Price of Everything (SAD, 2018.) o konzumerizmu i tržištu umjetnina.
Nedjelja, 15. prosinca
— 11.00–12.30 predstavljanje zbornika Žene u/o umjetnosti, Zbornik Dana Cvita Fiskovića IX koji pokazuje dugoročnu relevantnost istraživanja ženskih iskustava vezanih za umjetnost i arhitekturu u jugoistočnoj Europi, i to u široko postavljenom vremenskom rasponu od srednjovjekovlja do suvremenosti te daje poticaj za razmatranje novih pristupa i priloga ovoj temi. Zbornik će predstaviti Ljerka Dulibić, Ivana Mance Cipek, Darija Alujević i Tamara Bjažić Klarin te urednice Jasenka Gudelj i Ana Marinković.
— 12.45–13.30 panel Hrvatski umjetnici na tržištu umjetnina ponudit će perspektive hrvatskih umjetnika koji uspješno prodaju svoje radove: Zlatan Vehabović, Tomislav Lončarić Lonac, Igor Taritaš i Martina Grlić.
— 13.45–14.15 predstavljanje Godišnjeg izvješća o hrvatskim likovnim umjetnicima na tržištu umjetnina. Ovaj pionirski projekt sustavnog praćenja prodaje djela hrvatskih umjetnika logičan je nastavak djelovanja Art Zagreba u promociji tržišta umjetnina, a predstavit će ga Daniel Tomičić, direktor sajma.
— 14.30–15.00 predavanjem Iskustva i izazovi organizacije ArtExchange sajma u Rovinju prisjetit ćemo se sajma umjetnina ArtExchange koji se ugasio prije točno deset godina, sa sedmim izdanjem. Na sedmom izdanju Art Zagreba, o njemu će govorit Dubravka Svetličić i Mladen Lučić. S obzirom na simboliku, ovo predavanje bit će prilika za poticanje dijaloga o budućnosti tržišta umjetnina i umjetničkog sektora u Hrvatskoj.
Ulaz je slobodan, a detaljne informacije o programu dostupne su je na službenim stranicama www.artzagreb.com.
