U sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti održat će se retrospektivna izložba istaknutog vizualnog umjetnika Gorana Petercola pod nazivom Ne brini o poetici, ona će doći sama. Izložba će biti otvorena u petak, 22. studenog u 19 sati, a bit će ju moguće pogledati do 5. siječnja iduće godine.
*Goran Petercol: Box, 1996.
Riječ je četvrtoj retrospektivnoj izložbi MMSU-a organiziranoj u sklopu programskog pravca Doba moći Europske prijestolnice kulture koji se, pored ostalih tema, fokusira i na strukture moći promatrajući ih u rasponu od njihovog destruktivnog do kreativnog potencijala, od nasilja i opresije do pobjede slobodne volje. Dosad su u sklopu tog programskog pravca održane velike retrospektivne izložbe Tomislava Gotovca, Gorana Trbuljaka i Vlade Marteka, a retrospektiva Gorana Petercola im se prirodno pridružuje zbog činjenice da je riječ o autoru koji se indirektno, ali permanentno obračunava sa sustavom umjetnosti koji provodi tihu institucionalizaciju i unifikaciju postupaka stvaranja i načela proizvodnje umjetnosti. U tom smislu može se sumirati da se svi njegovi radovi prvenstveno bave problemima smisla stvaranja.
*Goran Petercol: Symmetry, 2009.
*Goran Petercol: Symmetry, 2009.
*Goran Petercol: Symmetry, 2012.
Svoj je ponekad namjerno suh i oskudan, a ponekad zavodljiv vizualni jezik Petercol izgradio na dekonstrukciji slikarstva. Tako je jedna od njegovih tipičnih izjava: “boja je neka vrsta materije na podlozi (kao i svjetlo)”. Kao jedan od protagonista neoavangardne zagrebačke scene sedamdesetih, iz navedenog miljea u kojem su mnogi djelovali rušeći stare principe u umjetnosti, Petercol se izdvajao ponajviše činjenicom da konvenciju nije a priori odbacivao, već ju je poništavao u samom procesu rada. Kako navodi kustosica izložbe Sabina Salamon, “dok pokušava slijediti konvenciju, put ga odvodi od očekivanog rezultata k nepredviđenim varijetetima. Uzmemo li najklasičniji primjer stvaranja po gledanju motiva, Petercol itekako gleda, ali ne gleda konvencionalno, već vidi ono što se po konvenciji gledanja ne zamjećuje: rub formata papira umjesto njegove središnje površine, međuprostor između stupa izlagačkog prostora i umjetničkog rada, sjene umjesto predmeta”.
Izložba Ne brini o poetici, ona će doći sama povezat će Petercolove slikarske radove, akcije u prostoru, svjetlosne instalacije, crteže te fotografije. Pritom će otvoriti nova gledišta i na Petercolovu umjetnost, ali i na sam čin proizvodnje umjetnosti koji autor vješto demistificira.
*Goran Petercol: Stylization of Two Halves and Symmetry, 1996.
Goran Petercol rođen je u Puli 1949. Svojoj biografiji pribraja studij na Pomorskom fakultetu, plovidbu brodovima trgovačke mornarice, ali i diplomu na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1975.) te dvogodišnji diplomski studij u Majstorskoj radionici Hrvatske akademije, Zagreb (1978.). Kao likovni urednik radio je za enciklopedije i leksikone Leksikografskog zavoda u Zagrebu, a od 2007. do 2014. predavao na Akademiji primijenjene umjetnosti u Rijeci. Od 1975. izlaže radove fokusirane na procese, dosege, konvencije i subverzije konceptualnih struktura. Sa svjetlosnim instalacijama, po kojima je možda i najpoznatiji, započeo je 1985. godine.
*Goran Petercol: Halves, 2014. / foto: Zoran Alajbeg
Tijekom izložbe, 5. prosinca u 19 sati, bit će predstavljena Petercolova monografija koja nastoji pojasniti umjetnikova interesna područja od sredine sedamdesetih do danas. Tekstove monografije potpisuju Chris Sharp, Miško Šuvaković, Sabina Salamon, Vladimir Vidmar i Sabine Schaschl. Osim predstavljanja monografije, organizirano je i nekoliko radionica za različite dobne skupine te vodstva za građanstvo: umjetnikovo vodstvo 28. studenoga te vodstva kustosica 12. i 19 prosinca, uvijek s početkom u 19 sati.
