Međunarodna pomorska organizacija UN-a ove je godine po prvi puta proglasila 18. svibnja Međunarodnim danom žena u pomorstvu, što se preklapa i s Međunarodnim danom muzeja, koji se već neko vrijeme obilježava tog istog dana.
Taj će uistinu jedinstven datum Matea Šabić Sabljić, vizualna umjetnica i autorica instalacije BRODI/ONA, u suradnji s partnerskom institucijom Hrvatskim pomorskim muzejom Split i udrugom HULU Split, obilježiti performativnom akcijom PORINUĆA u splitskoj lučici Matejuška s početkom u 18 sati, uz podršku ŠRD Lubin Matejuška.
Nastavak je to i logičan slijed umjetničke intervencije Matee Šabić Sabljić u Hrvatski pomorski muzej Split održane u sklopu 41. splitskog salona, koji je pod kustoskom koncepcijom Ivane Meštrov i Ane Janevski te naslovom Ne posve izgubljeni jedni za druge održan od 23. studenog do 16. prosinca 2021. godine. Tom je prilikom autorica intervenirala unutar stalnog muzejskog postava čiji dominantni historiografski narativ moreplovstva i brodogradnje izostavlja žensko prisustvo. U postav su se umetnule po obliku arhetipske brodice – njih šest – vlastoručno izrađene od nađenog drvenog materijala (objet trouvé), te premazane epoxy smolom. Paralelno s njima muzej su osvojile nove, po autoričnim subjektivnom ključu ispisane muzeološke legende, svojevrsni uljezi u stalni muzejski postav, ukazujući da u pomorstvu itekako ima mjesta za žene.
Ispisujući linije kontinuiteta, na porinuću će se vijoriti i 122 zastavice s imenima i kratkim biografskim opisima 122 pomorske heroine kroz povijest ali i sadašnjost, informirajući javnost o njihovim istraživačkim, navigacijskim, inžinjerskim i aktivističkim pothvatima.
Brodi/ona_ porinuće je posveta svim ženama koje su se oduprijele višestoljetnim zabranama i predrasudama po kojima je “žena nesreća na brodu”. Vrijedi napomenuti da, iako je nakon niz stoljeća ženska ravnopravnost i pravo na jednako školovanje izboreno, žene sudjeluju s manje od 2% u svjetskoj pomorskoj industriji.
Ova performativna akcija Mateje Šabić Sabljić, osim što daje na vidljivosti mnogim lokalno i internacionalno prešućenim i zaboravljenim povijestima, prvenstveno je posveta svim onima koje su krčile puteve za nas, te solidarizacija s onima koje u tome ustraju i danas, gradeći tako bolja mora i sutra.
