Zagrebačka agencija BRIGADA, koja se u svom radu upravo bavi oblikovanjem prostora i kreiranjem prostornih iskustava, prvih deset godina postojanja obilježit će ambijentalnom instalacijom koja će biti postavljena u HDD galeriji u Zagrebu. Izložba pod nazivom Od arhitekture do doživljaja moći će se razgledati u četvrtak, 7. listopada od 18 do 21 sat, a potom svakim radnim danom od 10 do 20 sati, sve do do 21. listopada.
Autori koncepcije izložbe su Mia Petričević i Damjan Geber. Iza Brigade od njenog osnivanja 2010. godine do danas stoji mnoštvo cjelovitih dizajnerskih projekata potrošačkih, radnih i poslovnih prostora, ugostiteljskih objekata, izložbi, sajmova, različitih vrsta događanja i slično, a mnogi od njih nagrađivani su nekima od najuglednijih domaćih i internacionalnih strukovnih nagrada i priznanja, uključujući ona Hrvatskog dizajnerskog društva, Red Dot, IIDA Design Excellence Award, Effie, Golden Drum, Ideja X, German Design Award i brojne druge. Neke od njihovih projekata predstavljali smo na Vizkulturi, primjerice stolicu Umamica, ured u stilu pedesetih na vrhu nebodera u centru Zagreba i liniju namještaja Bloom, a pisali smo i o tome kako je Brigadin tim vukovarskoj gimnaziji podario novo ruho.
Brigadu čini interdisciplinarni tim koji u svojim projektima surađuje i s nizom drugih kreativnih timova, dizajnera, ilustratora, developera, psihologa itd., s kojima radi na osmišljavanju ne samo interijera, nego i iskustava, doživljaja i predodžbi koje takvi prostori generiraju – drugim riječima, u svojim projektima integriraju arhitekturu, dizajn i brending. Upravo iz tog razloga, ni ovo nije konvencionalna izložba, nego ambijent koji demonstrira Brigadino razmišljanje o prostoru i interakciji ljudi i mjesta.
*Detalji instalacije za izložbu “Od arhitekture do doživljaja” u HDD galeriji
U tekstu o prvih deset godina Bridage Damjan Geber piše:
Kad sam prije desetak godina, oko 4 sata ujutro, pokušavao uhvatiti par sati sna na klupici trgovačkog centra u Zadru, čekajući da se konačno izvede kabliranje štanda koji smo dizajnirali, kroz glavu mi je prošla vizija agencije koja će promijeniti način na koji smo dotad oblikovali interijere. Dotadašnje iskustvo i formalna edukacija jednostavno nisu pokrivali sve aspekte suvremenog poimanja prostora, pogotovo onih prostora kojima se kreću arhitektu nepoznati korisnici, poput trgovina, ureda ili izložbi. Proces oblikovanja interijera odnosio se ponajprije na stvaranje fizičkih prostornih rješenja, a nedovoljno se posvećivao upoznavanju samih korisnika, njihovih želja i potreba. Takav odgovor na funkcionalne potrebe klijenta na kraju je rezultirao boljim ili lošijim estetskim rješenjima, ali gotovo nikad nije uzimao u obzir odnose među korisnicima, način na koji doživljavaju prostore ili kako se u njima osjećaju.
Brigada je bila logičan odgovor na zastarjelu podjelu između arhitekture, urbanizma, dizajna interijera i produkt dizajna, koji u pravilu odvojeno sudjeluju u oblikovanju prostora, ali rijetko ga promišljaju kao integrirani proces koji u konačnici stvara jedinstveni rezultat – doživljaj! Kao prvi korak prema današnjoj Brigadi stvoreno je tada jedinstveno partnerstvo na tržištu s marketinškom agencijom Bruketa&Žinić te smo zajedničkim projektima proširili područje komunikacija s tradicionalnih kanala poput grafičkog dizajna, medija i interneta na fizičke prostore. Dizajnom prostora kao integriranim medijem za brend-komunikaciju podigli smo svijest o važnosti načina na koji ljudi percipiraju prostor, koji nadilazi banalne naljepnice na zidu i uključuje sva osjetila.
*Postav izložbe “51000 Balthazargrad”, MMSU Rijeka, 2020. / foto: Hrvoje Franjić (lijevo); Cyber Jungle, uredski prostor tvrtke ReversingLabs, 2018. (desno)
*Interijer restorana Umami, 2015. (lijevo); Izložba “Croatia je Hrvatska”, Tunel Grič, Zagreb, 2018. (desno)
Marko Goluba u tekstu Brigadina desetka – Učenje o prostoru ističe:
Veza prostora i brendinga koju Brigadina praksa utjelovljuje mnogo je logičnija i prirodnija nego što se može na prvi pogled činiti, štoviše, ona je ključna, naročito u kontekstu dizajna tzv. retail i radnih prostora. Brending se prečesto pogrešno poistovjećuje s vizualnim identitetima, koji svakako čine jedan od instrumenata brendiranja, ali ne jedini, i često čak ne ni dominantan – taktički se brendiranje odvija upravo ondje gdje je naintenzivniji susret korisnika i brenda, u onim okruženjima u kojima niču predodžbe, ideje, slike, vrijednosti koje neki proizvod, tvrtka i slično predstavljaju, a to su često upravo prostori kakve Brigada oblikuje. To znači da funkcionalnost Brigadinog dizajna u pravilu seže onkraj njegove mehaničke upotrebljivosti a estetika mnogo dalje od puke dopadljivosti, prema simboličkom i psihološkom polju.
Gledati, iskusiti, analizirati Brigadin dizajn znači učiti o prostoru i njegovim potencijalima, njegovoj inherentnoj senzualnosti, njegovim skrivenim moćima, osjetima i narativima koje Brigadin tim vješto kanalizira i usmjerava. Ponekad je komunikacija koju Brigada kreira kompleksna, drugdje intenzivna, treći put izrazito jednostavna, sa “što manje komunikacije”, sve ovisno o tome što je željeni karakter prostora koji oblikuju i različitih vrsta dinamika koje se u njemu odvijaju. U eri paralelnog življenja u dvije sfere, materijalnoj i digitalnoj, ta vrsta pažnje prema prostoru, njegovim značenjima i skrivenim osobitostima koja se manifestira u Brigadinom radu je oblik njegovanja senzibiliteta prema našem okruženju.
