Mladen Orešić zasigurno je jedno od najznačajnijih i najrespektabilnijih imena domaće dizajnerske scene pa je intervju koji možete pročitati u nastavku zaista bila prava čast voditi. U svojoj dugogodišnjoj karijeri jednako relevantno i aktivno djeluje u autorskom, edukatorskom, strateškom, izložbenom, publicističkom i organizacijskom polju suvremenog dizajna. Diplomirao je i magistrirao na Visokoj školi za primjenjenu umjetnost u Beču na Odjelu za inustrijski dizajn u klasi profesora Hansa Holleina. Kako navodi njegova biografija, profesionalnim radom najčešće obuhvaća područje dizajna namještaja i interijera gdje ostvaruje niz realizacija. Radovi su mu izlagani na svim važnijim izložbama i sajmovima u regiji, a dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Pedagoškim radom i edukacijom u dizajnu bavi se od samog osnutka Studija dizajna u Zagrebu od 1989. godine, kao profesor i mentor na kolegiju Projektiranje-industrijski dizajn. Kroz ovaj dugotrajan edukacijski period bio je mentor više od 300 diplomskih radova iz područja industrijskog dizajna, koji su osvajali prestižne lokalne, europske i svjetske nagrade i priznanja. Jedan je od začetnika i suosnivača Društva dizajnera Hrvatske, odnosno današnjeg Hrvatskog dizajnerskog društva – HDD, osnovanog 1983. godine. Kao predsjednik spomenutog društva pokreće Godišnje izložbe hrvatskog dizajna i izdavanje Godišnjaka hrvatskog dizajna, do danas najrelevantnijih domaćih izložbenih manifestacije posvećenih suvremenom dizajnu. Orešić sudjeluje u radu povjerenstava RH na izradi Strategija dizajna RH i Strategiji dizajna namještaja RH.
Njegov opus i fascinantan presjek djelovanja itekako su vidljivi u angažmanu za brend Metoda i tvrtku Spin Valis, čija je nova kolekcija, koju do kraja tjedna možete pogledati na Zagreb Design Weeku, bila primarni povod za ovaj razgovor.
► Kako je započela suradnja sa Spin Valisom? Koje je sve segmente suradnje podrazumijevao angažman za Metodu? Navedeni ste kao autor koncepcije čitave kolekcije /projekta, art direktor te autor nekoliko produkata?
Mladen Orešić: Iako su kontakti o potencijalnoj suradnji započeli prije petnaest godina, formalna suradnja započela je prije šest godina, kada se je pojavila prilika apliciranja na projekt EU. Projekt je u svom sadržaju pokrivao troškove edukacije i osposobljavanja za razvojne procese inovativnog namještaja, kao i troškove prostora i opreme za provedbu tih procesa. Kako tada Spin Valis nije imao iskustvo u razvoju vlastitog proizvoda i brenda, jer je firma bila orijentirana na usluge proizvodnje po narudžbi velikih vanjskih distributera, ciljevima projekta, a tako i obavezama – bila je predviđena ne samo teoretska edukacija, nego i stjecanje novog iskustva na razvoju četrdesetak konkretnih proizvoda u sedam funkcionalnih kategorija, od namještaja za sjedenje do odlaganja. Tako sam prvo angažiran kao konzultant pri raspisivanju projekta, pa potom kao nositelj usluga dijela projekta koji se odnosi na procese razvoja i dizajn. Postavio sam hodogram aktivnosti za predviđene četri godine provođenja projekta s fazama razvojnih aktivnosti, organizirao šest timova/dizajnera na realizaciji te sam i sam dizajnirao proizvode. Kako je projektom predviđen samo razvoj proizvoda do nivoa prototipa, bez strateškog plana komercijalizacije proizvoda, predložio sam stvaranje novog brenda koji bi bio nositelj nove strategije razvoja firme, a to se ispostavilo i kao uvjet dizajnera za sudjelovanje u projektu. Razmjenom mišljenja s dizajnerima, posebno s Nevenom Kovačićem – postavili smo prilično otvorenu art direkciju koja podupire karakteristične senzibilitete pojedinih dizajnera.
► Na HDD-ovoj Bijenalnoj izložbi hrvatskog dizajna 21/22 dobili ste jedno od priznanja u kategoriji Cijeloviti projekt/proizvod? Zanima me kako je funkcionirao taj proces cijelovitosti, po pitanju brojnih suradnika i autorskih angažmana biranja autora/ica koji će sudjelovati u projektu i dizajnu. Što je sve podrazumijevala vaša uloga?
Mladen Orešić: Moja je uloga prvo bila osigurati profesionalne odnose i uvjete na razini EU za sve sudionike planiranih razvojnih aktivnosti, zatim formirati kriterije za izbor suradnika koji su se bazirali na iskustvu, profesionalnosti i potvrđenim referencama te animirati i izabrati dizajnere i ostale suradnike koji imaju te reference. Kako su projektom detaljno definirane faze procesa edukacije sudionika iz firme i realizacije razvoja sa vanjskim suradnicima, moja uloga kao nositelja usluge razvojnih aktivnosti je bila njihovo kontinuirano koordiniranje, organiziranje i provođenje. Ono što je u svemu tome izvrsno funkcioniralo je da je svaki sudionik kroz gotovo četiri godine trajanja projekta znao za svaki mjesec unaprijed što se od njega očekuje, što mora isporučiti i kada i koliko će mu biti honorirano. Uz to se stvorilo i međusobno stručno povjerenje među sudionicima pa odmah i zajednička motivacija stvaranja novog brenda.
► Što su bili najveći izazovi u odabiru dizajnera, pa onda i vođenju i dizajnerskom koordiniranju toliko različitih autora/ica, autorskih potpisa i estetika koje bi, kao finalni produkt, zajednički trebale funkcionirati kao koherentna kolekcija jednog proizvođača? Kako od toliko autora, senzibiliteta i pristupa stvoriti finalni produkt koji mora funkcionirati zajedno?
Mladen Orešić: U početku je bilo dosta skeptičnih, jer Spin Valis tih godina nije imao iskustva u razvoju i plasmanu vlastitog proizvoda. Najveći izazovi su bili pravilna implementacija dizajna u projekt kao i pristank potvrđeno uspješnih dizajnera da svojim iskustvom dostignu dosta visoko postavljene ciljeve. Sam odabir dizajnera nije bio veliki problem, jer su zapravo svi koji su zadovoljavalji stroge kriterije i odabrani, već je izazov bio privoliti ih na sudjelovanje. Uz transparentnu prezentaciju projekta, osiguranje profesionalnih odnosa i potvrdu da će se raditi na novom brendu, svi su u konačnici pristali. Vjerujem da je tome pripomogla i činjenica da sam svima bio mentor na Studiju dizajna. Tako smo okupili respektabilnu ekipu vanjskih suradnika u kojoj su Neven i Sanja Kovačić, Nikola Radeljković, Simon Morasi Piperčić, studio Grupa, studio Regular Company i studio ThinkObjects. Priključili su se i dizajneri vizualnih komunikacija studio Dogan, kao i suradnici na edukativnim aktivnostima Ivana Fabrio, Tatjana Bartaković te odvjetnički ured Korper i partneri.
Naravno, imate pravo, svaki od autora/timova ima svoj senzibilitet i snažan izričaj i to smo shvatili kao bogatstvo. U raspravama o art direkciji ponovio sam svoja razmišljanja o često postavljenom pitanju o tome kakav je ili kakav bi trebao biti hrvatski dizajn. Mislim da dizajn svake sredine nosi neki DNK kulture, naslijeđa i vrijednosti te sredine i ljudi. U tom smislu lako prepoznajemo razlike između, recimo talijanskog i skandinavskog dizajna. Hrvatska je mala zemlja i nova u ovoj igri te se tek treba pojaviti na svjetskoj karti dizajna, ali ono što je sigurno je da smo kroz razne utjecaje u povijesti prihvatili različitosti koje smo u rijetkim kategorijama iskoristili kao vrijednost za stvaranje prepoznatljivosti. Dizajn, iako postaje internacionaliziran, ali više kroz trendove, ipak ima i lokalnu notu kroz rukopise dizajnera. Stoga smo u koncept art direkcije ugradili poticanje osobnih senzibiliteta bez strogih okvira. Ono što smo očekivali su kvalitetni, inovativni, karakterni proizvodi koji zrače sami po sebi, ali mogu imati suživot i s ostalim.
► Zanima me i kako je izgledala druga strana procesa; multidisciplinarna suradnja sa stručnjacima izvan sfere dizajna? Koji su najznačajniji segmenti ovakvih kolaboracija na potezu dizajn – drvna tehnologija, dizajneri – tehnolozi?
Mladen Orešić: Imali usku suradnju sa stručnjacima Spin Valisa koji su angažirani na projektu i koji su u pravilu drvni inžinjeri koji su studirali na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije. Kao što sam već rekao, kada se sastanu različite struke oko iste ideje, a svaka za sebe je zastupljena kompetentnim i kvalitetnim akterima, brzo dolazi do konstruktivne suradnje i međusobnog poštivanja. U takvim suradnjama je uvijek najljepše kada nečija ideja postane izazov ostalim sudionicima, pogotovo ako se radi o bilo kojoj vrsti inovacije.
► Koliko je trajao čitav proces od početka ideje do trenutka plasiranja Metodine kolekcije na tržište i koje je sve segmente obuhvaćao?
Mladen Orešić: Začetak ideje o stvaranju novog brenda bio je prije 6-7 godina, kod pisanja projekta. Međutim, odluke o toj strategiji potvrđene su u vrijeme razvoja prvih desetak prozvoda, od planiranih četrdeset. To se dogodilo prije tri godine kada smo se uvjerili da stvarno raspolažemo potencijalima za realizaciju kolekcije proizvoda na kojima se može graditi dugoročna strategija konkuriranja na tržištu prozvoda visoke dodane vrijednosti. Iako projekt nije obuhvaćao plasiranje proizvoda na tržište, što smatram kao veliku manu, odlučili smo da proizvode ne prezentiramo samo kao rezultate projekta, na kojem smo puno naučili, već da ih predstavimo kao kolekciju koja ima i komercijalnih potencijala i to u premium segmentu tržišta namještaja. Odmah smo počeli razmišljati o brendu, identitetu i konceptu nastupa, pri čemu je nastao i naziv METODA kojeg je osmislio Neven Kovačić. Naziv simbolično interpretira dizajn proces koji nam je s jedne strane zajednički, ali i individualan kada se radi o pojedinačnom pristupu. Također smo uveli racionalnu i iracionalnu komponetu kojom proizvod komunicira svoju prilagodnu potrebi i očekivanju ili želji i iznenađenju.
► Shvaćamo li, kao (dizajnerska) scena i društvo kakve vrijednosti i bogatstva imamo u kontekstu slavonskog hrasta i svih potencijala koje kao materijal sirovina ima za tržište namještaja i produkt dizajna?
Mladen Orešić: Godinama se svako malo govori o potrebi pametnijeg gospodarenja resursima pa se tu obično spominje i bogatstvo drvne građe, naročito vrlo cijenjenog slavonskog hrasta. Onda čujemo kako su opet sve manje kvote dostupne rijetkim domaćim proizvođačima koji ga oplemenjuju u vlastiti proizvod visoke dodane vrijednosti. Bilo bi zanimljivo vidjeti usporedbu u količini korištenja najkvalitetnije sirovine za takve domaće proizvode s količinom koja kroz razne kanale odlazi kao građa ili anonimni poluproizvodi i proizvodi.
► Po pitanju inovativnosti suvremenih tehnologija primijenjenih u procesu, što biste istaknuli kao najznačajnije posljedice, mogućnosti i potencijale tehnoloških istraživanja sirovine te eksperimenata koje ste, pretpostavljam, u procesu dizajniranja i prilagođavanja proizvodnih procesa radili?
Mladen Orešić: U naslovu projekta je Centar za razvoj inovativnog namještaja iz masiva i to smo shvatili šire od samo tehnoloških inovacija koje često proizlaze iz oblikovnih, funkcionalnih i konstruktivnih inovacija, a koje opet odgovaraju na cijeli niz zahtjeva, potreba i čimbenika koji prate proizvod kroz cijeli njegov vijek trajanja. Zapravo, svaki razvoj novog originalnog proizvoda je igra između potreba, želja, mogućnosti i ograničenja, gdje je inovacija sama po sebi cilj. Očekivani rezultat naravno neće uvijek biti potpuno ostvaren, ali je važno da mu ostaje potencijal za unapređenja. Iskustvo ovog projekta je eksperimentiranje najsuvremenijim tehnologijama od mehaničke odrade drva do savijanja masiva hrasta te osmišljavanje novih spojeva i alata u suradnji s inženjerima, ali i korištenje vještina starijih majstora. Mislim da je ostao još veliki potencijal u unaprijeđenju demontažnih spojeva i industrijskog savijanja drveta.
► Spin Valis također ističe ekološku komponentnu i održivost kao izuzetno značajne aspekte poslovanja i pristupa dizajnu i proizvodnji. Kako to komentirate, što su vama tu najvažnije točke interesa i prakse te kako ih provodite i primjenjujete u edukaciji?
Mladen Orešić: Briga o ekologiji i održivosti danas su neizostavni elementi gospodarskog i društvenog razvoja koja se može i mora provoditi u svim sferama života i rada. To je naročito potrebno pri razvoju novih proizvoda, jer znamo da smo u tome svojim odlukama direktno odgovorni. Projektom smo proveli edukaciju o principima eko dizajna. Radi se o 20 principa koje treba uključiti u procese razvoja, a koji su danas međunarodno prihvaćeni. Također smo analizirali proizvode, kako svoje tako i one konkurencije te lidere na tržištu, kroz tridesetak čimbenika dizajna koji utječu na ukupnu kvalitetu. U odnosu na njih smo postavili ciljane vrijednosti i upute za naše nove proizvode. Naime, da bi osvijestili kompleksnost dizajna, pokušali smo odgovoriti na pitanja što sve i kako utječe na životni vijek proizvoda – od odluke o razvoju, izboru materijala, konstrukcije i tehnologije, proizvodnji, plasmanu, uporabi, njegovom tragu u društvenom i kulturološkom aspektu, ali i financijskoj te dodanoj vrijednosti. Kada to osvijestimo, lako možemo prepoznati u kojim fazama smo mi osobno direktno odgovorni bilo kao direktori, dizajneri, korisnici… i kako možemo utjecati i na ostale sudionike da to osvijeste.
► Dimensia+ stolac koji nosi vaš autorski potpis, kako čujem, jako vole arhitekti. Opišite mi kako je nastao koncept za stolac i čitavu Dimensia+ kolekciju. Što su bile neke osnovne postavke i inspiracije za formu i oblikovanje? Jesu li točne moje obzervatorske pretpostavke da se donekle konceptom referira na neke davne, robusne i dizajnerski svevremenske školske stolce i elementarni mobilijar vječnog dizajna s estetskim korijenima u modernizmu?
Mladen Orešić: Kolekcija nosi ime Dimensia+ i sugerira na nešto više od prve tri dimenzije kojima definiramo prostor ili oblik. Da li je to četvrta koja se obično objašnjava pojmom vremena ili peta, koja ide u sfere duhovnosti – osjetit će se u kontaktu s predmetom. Ono što sam želio postići oblikovanjem je vizualni i taktilni doživljaj nečega što je imalo prirodni proces nastajanja, prilagođavanja i odupiranja, nešto što ćemo poštovati i imati respekt kao prema izlizanom kamenom pragu ili oblutku na plaži. Da, odmah potpisujem …elementarni mobilijar vječnog dizajna…, ali se ne bi referirao na školske stolice jer su i one, kao i moje, arhetipske. To je uzdignuta horizontalna površina za sjedenje, vertikalna ploha za oslanjanje i minimalno potrebna konstrukcija nogu – da bi to bila funkcionalna cjelina i u takvom odnosu su od samog početka nastajanja stolica. Moj fokus je bio na elemente sjedala i naslona iz drveta s kojima imamo direktan kontakt pri sjedenju. Bilo je izrazito važno postići udobne i tople oblike, koji kao da su se vremenom prilagođavali tijelu. Pri tom se je pazilo i na zdravlje primjenom ergonomskih načela, a sama estetika bez dodatnog stiliziranja je logičan rezultat svih tih promišljanja. Metalna konstrukcija namjerno izgleda skromno jer karakter nose sjedalo i naslon, ali zato ima inovativno rješenje rastavljive konstrukcije čime doprinosi ukupnom dojmu. Iako izgleda jednostavno, njezina slojevitost može doprinijeti da ju korisnik primijeti, prihvati i zavoli.
► Koje sve elemenete podrazumijeva kolekcija Dimensia i u kakvim ih prostorima u namjeni i korištenju vi primarno vidite, a kakav je (ako već postoji) primarni feedback kupaca i korisnika, za koje scenarije Dimensia najbolje funkcionira?
Mladen Orešić: Pristup primijenjen u oblikovanju stolice nastavio sam i kod ostalih proizvoda, tako da je to sada kolekcija u kojoj su stolovi, police, komoda, garniture za sjedenje… Prema interesu, može se širiti i na krevete, fotelje, itd. Potencijalni korisnici tih proizvoda, nadam se, bit će oni koji trebaju i znaju imati bolji odnos s predmetima od pukog korištenja. Reakcije su za sada pozitivne, ljudi se prvo zainteresiraju toplim oblikom, zatim počinje upoznavanje ugodnim dodirom i tu se stvara inicijalna veza. Ne mislim da se odmah moraju površno oduševiti, bolje je da se vremenom bolje upoznaju i ostanu dugo zajedno.
► Moj dojam je da se posljednjih desetak godina događa ogroman rast domaćeg autorskog dizajna i velika promjena perspektive, kako kod krajnjih kupaca tako i kod brendova koji shvaćaju važnost angažiranja profesionalnih dizajnera u razradi produkata i čitavih serija namještaja? Kako to komentirate? Koliko su se stvari promijenila unatrag deset godina?
Mladen Orešić: Slažem se, ali ne da je to ogroman rast. Ipak su to još uvijek sporadični pokušaji od kojih se rijetki potvrđuju opstankom na tržištu. Naše gospodarstvo još uvijek nije došlo do svijesti da mu je svrha i odgovornost stvaranje i inoviranje boljeg i kvalitetnijeg, pa će time biti i konkurentniji. Ponavljam, prva faza života proizvoda je odluka o njegovom razvoju. Odluka može biti donešena na osnovu promišljene strategije, što je kod nas vrlo rijetko. Češće je odluka kopiranje tuđeg već kopiranog, a najčešće onaj koji odlučuje jednostavno ne zna da ne zna, pa ne čini ništa. To određuje nivo odgovornosti za cijeli proces razvoja i na ukupan gospodarski, ekonomski i kulturološki razvoj sredine. Dakle da karikiram, predlažem globe za one koji ne pokušavaju, edukaciju za one koji pokušavaju, ali rade krivo i poticaje za one koji razvoj provode strateški!
► Dugogodišnji ste profesor i predavač na Studiju dizajna koji je odgojio brojne generacija dizajnera. Kako gledate na mlade profesionalce koji izlaze sa studija i odlaze u smjeru produkt dizajnerske profesije? Ostaju li u Hrvatskoj, ostaju li u produkt-dizajnu, koliko se na njihove angažmane odražava ta pretpostavljena nova era domaćeg produkt dizajna?
Mladen Orešić: Mislim da je još uvijek problem nerazvijeno gospodarstvo u kojem ima premalo onih koji imaju razvijenu svijest o dizajnu pa mladi produkt dizajneri nemaju prirodni proces stjecanja iskustva u svojoj profesiji. Sretna je okolnost da su prošli široku edukaciju o metodama kreativnog razmišljanja pa se lako snalaze i prilagođavaju situacijama gdje se očekuje kreativno djelovanje bez obzira na područje ili tehnologiju. Naravno, među njima ima uvijek onih koji svojim kvalitetama i ambicijama brže grade karijeru, ali moram reći da me posebno veseli da većina onih koje sretnem rade ono u čemu uživaju.
► Što su po vama najveći trenutačni izazovi tržišta namještaja te suvremenog produkt dizajna u Hrvatskoj?
Mislim da je među većim izazovima opstanak i potvrđivanje novih brendova koji se pojavljuju na tržištu. Na taj način bi se dogodilo više primjera dobre prakse koji bi i druge ohrabrili razvijati se u tom smjeru. Neka se ta „strategija“ širi kao dobri virus. Za one koji kreiraju razvoj gospodarstva, strategija implementacije dizajna u razvojne procese – više nije izazov nego obaveza i odgovornost.
Metodina kolekcija moći će se pogledati ovog tjedna na 10. izdanju Zagreb Design Weeka, koje se održava na novoj središnjoj lokaciji – Zagrebačkom velesajmu, od 26. rujna do 1. listopada, o čemu smo na Vizkulturi pisali ovdje.
Više o proizvodima Metode pratite na instagram.com/metoda_collection/
Naziv projekta: Centar kompetencija za razvoj inovativnih drvnih proizvoda – CEKOM SPIN / Naziv korisnika: Spin Valis d.d. / Ukupna vrijednost projekta: 118.635.689,57 HRK/ 15.745.661,90 EUR / EU sufinanciranje projekta: 60.233.713,38 HRK / 7.994.387,60 EUR
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj
Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost tvrtke Spin Valis d.d.
