Jedna od 6 jednakovrijednih nagrada 56. zagrebačkog salona
Autor: Rudolf Martinović
Naziv projekta: Upojni zdenac Mosta mladosti: Renaturacija izgubljenog rukavca rijeke Save
Lokacija: Zagreb, Hrvatska
Godina: 2020.
Studentski rad, AF Zagreb
Mentor: Tonči Žarnić
Kratk opis projekta: Oborinska voda prikuplja se i ispušta u obliku kontrolirane kiše u prostor natkriven konstrukcijom mosta. U masi zida od nedostatno miješanog betona pojavljuju se „okupabilne“ niše i otvori atrija koji se postupno razgrađuje. Privremena intervencija prolazi put preobrazbe arhitekture u krajolik. Giardino segreto prvo nastanjuje vegetacija, a tek potom čovjek kojem je to omogućeno samo ako se u zidu rastvori prolaz.
Upojni zdenac natapa tlo. Višak vode za velikih poplava prelijeva se u sustav prikupljanja i pročišćavanja vode položen na trasi nekadašnjega riječnog rukavca. Obnavljaju se sve skromnije zalihe podzemnih voda i štiti ugroženi ekosustav jezera. Projekt preispituje mogućnost društvenog doprinosa arhitekture na način ustezanja od građenja i propuštanja prilika za potpunom racionalizacijom prostora. Renaturacija prostora doima se ispravnim sredstvom za postizanje kompromisa između uplitanja i nečinjenja.
Više o projektu pročitajte u nastavku:
Prijedlog uređenja površinskih tokova oborinske vode predviđa prilagodbu javnih površina (infrastrukturne namjene i zelenih površina) prikupljanju, odvodnji, pročišćavanju te korištenju oborinske vode s ciljem zaštite i renaturacije ugroženog pojasa zelenila koji se nalazi na mjestu nestalog riječnog rukavca. Zahvat obuhvaća prostornu cjelinu omeđenu Avenijom Marina Držića na zapadu te vodenim površinama Jezera Savica na istoku koju zajedno čine urbanizirano područje naselja Borovje i ruralno područje Savica Šanci.
Predviđa se uređenje odvodnje, kanala, mostova, pokosa, naplavnih površina, bazena te umjetnih jezera kontinuiranog pojasa zelenih površina s namjerom njihova očuvanja u nadolazećem valu urbanizacije – ugradnja infrastrukture s ciljem očuvanja prirodnog ambijenta te vrijednih neizgrađenih prostora.
Projekt nastoji istovremeno adresirati probleme urbane i ruralne sredine – očuvati pojas zelenila kao okosnicu budućeg razvoja grada te sanacijom odvodnje i prikupljanjem oborinske vode s urbanih površina unaprijediti navodnjavanje okolnih poljoprivrednih područja, prihraniti zalihe podzemne vode te pomoći očuvanju zaštićene prirode Jezera i ornitološkog rezervata Savica.
1. Prijedlog se sastoji od 6 cjelina/faza priklupljanja, odvodnje, pročišćavanja i korištenja oborinske vode:Prikupljena oborinska voda s Mosta mladosti odvodi se u podzemlje putem upojnog zdenca na tlu. Prilikom čestih kiša i plavljenja višak vode prelijeva se preko natkrivenog prostora pod mostom u glavnu cijev odvodnje koja sabire svu prikupljenu oborinsku vodu u naselju. Intervencija u prostoru ispod mosta predmet je detaljne razrade te služi kao model za izvedbu pojedinih cjelina ovog prijedloga, odnosno uređenja šireg prostornog konteksta.
2. Na području naselja Borovje predviđa se izvedba kolnika od poroznog asfalta s ciljem prikupljanja, pročišćavanja i odvodnje oborinske vode. Kolnike je moguće izvesti u fazama te povećati količinu prikupljene vode povezivanjem s prometnim mrežama okolnih područja. Podzemni slojevi šljunka i drenažne cijevi omogućuju pohranu, pročišćavanje i odvodnju prikupljene oborinske vode, a završni sloj poroznog asfalta propušta vodu te smanjuje zagrijavanje i buku od prometa. Sva oborinska voda slijeva se u cijevi odvodnje ispod glavne sabirne ulice koja prolazi sredinom naselja Borovje. Prilikom kišnih dana, površina kolnika upija oborine, a kratkotrajna pojava “potoka” memorija je na nestali rukavac koji je nekoć onuda tekao.
3. Prikupljena oborinska voda putem zatrpanih odvodnih cijevi slobodno se izlijeva na naplavne površine pretvarajući ih u privremena močvarna područja u vrijeme kišnih dana. Naplavne površine apsorbiraju bujice te sedimentiraju krute čestice iz oborinske vode. Ondje se prikuplja višak vode iz drenažnih sustava okolnih sportskih terena te zajedno s ostalim oborinama odvodi prema akumulacijskom bazenu.
4. Voda se s naplavnih površina slijeva u sustav bazena za pročišćavanje oborinske vode putem fitoremedijacije. Bazeni različitih dubina, brzine protoka i vegetacije izvode se unutar zelenog pojasa na ogoljenim mjestima koja su raskrčena nekontroliranim devastiranjem prirode za potrebe raznih odlagališta. Svaki od bazena/močvara pogodan je razvoju različite populacije bilja, ovisno o dubini i brzini protoka.
5. Između obiteljskih kuća i plastenika na području ruralnog predgrađa Savica Šanci prokopava se mreža kanala za pročišćavanje oborinske vode i navodnjavanje okolnih poljoprivrednih površina koji svojom upojnom površinom napajaju tlo. Čitavo područje sa sjeverne strane odijeljeno je zaštitnim pokosom od industrijske zone i potencijalnih zagađenja, a s južne strane integrirano među obiteljske kuće i plastenike rahlom strukturom humaka koji nastaju prokopavanjem kanala.
6. Posljednji dio sustava čini umjetno jezero s pročišćenom vodom. Ono napaja okolna polja, prihranjuje podzemne vode putem upojnog zdenca te višak vode ispušta u slijepi kanal Jezera Savica – preostali trag riječnog rukavca.
Više informacija o 56. zagrebačkm salonu arhitekture i urbanizma saznajte na službenoj Instagram stranici i u dosadašnjim objavama na Vizkulturi
Objava nagrađenih projekata s 56. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma na Vizkulturi realizirana je u suradnji s Hörman Hrvatska
