U subotu, 7. srpnja u belgijskom gradu otvara se izložba hrvatskog umjetnika i arhitekta Vjenceslava Richtera. Izložbu i prateću konferenciju posvećenu slavnom arhitektu povodom šezdesete obljetnice izgradnje paviljona za svjetsku izložbu u Bruxellesu organiziraju Grad Wevelgem i Organizacijski odbor Richter Experience 2018 u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti i Zbirkom Richter.
Jedini sačuvani izložbeni paviljon Vjenceslava Richtera na listi je zaštićenih kulturnih dobara Belgije. Richterov projekt nacionalnog paviljona za svjetsku izložbu u Bruxellesu 1958. godine nagrađen je posebnim priznanjem organizacijskog odbora EXPO-a. Paviljon, građen od stakla i metala, predstavljao je otvorenu, transparentnu građevinu koja je simbolično predstavljala novu, mladu državu. Po završetku svjetske izložbe, nacionalni paviljoni ponuđeni su na prodaju i Richterov paviljon otkupio je Grad Wevelgem s namjerom da ga pretvori u školu. Tako je danas to Sint-Pauluscollege i ponos tog belgijskog grada.
Izložba Richter Experience 2018 – Vjenceslav Richter, the architect and his art autorice Vesne Meštrić, više kustosice Muzeja suvremene umjetnosti, bit će postavljena u prostoru paviljona, tj. današnje škole, a belgijskoj će publici predstaviti tridesetak radova iz Richterovog arhitektonskog i umjetničkog opusa.
Taj paviljon je na specifičan način povezao dvije zemlje, Belgiju i Hrvatsku, kada je po završetku svjetske izložbe rastavljen i ponovno sastavljen u belgijskom gradiću Wevelgemu, gdje je prilagođen novoj funkciji, školi Sint-Pauluscollege. Na inicijativu Organizacijskog odbora Richter Experience 2018. bit će dodijeljena nagrada Vjenceslav Richter jednom učeniku za najbolja ostvarenja u području likovnosti.
Uz izložbu, održat će se i jednodnevna konferencija posvećena Vjenceslavu Richteru na kojoj će sudjelovati Vesna Meštrić, autorica izložbe, Katia Baudin, ravnateljica Kunstmuseen Krefeld i teoretičarka arhitekture te Zvonko Maković, teoretičar umjetnosti.
Vjenceslav Richter (Omilje, 1917. – Zagreb, 2002.) umjetnik i arhitekt, istraživač i teoretičar svojim je cjelokupnim stvaralaštvom obilježio drugu polovinu 20. stoljeća. Jedan je od osnivača grupe EXAT-51, aktivan sudionik međunarodnog pokreta Novih tendencija, autor niza arhitektonskih projekata javne i stambene namjene i idejnih rješenja u području urbanizma. Istaknut ćemo samo neke od ključnih projekata koji su nastajali u drugoj polovici 20. stoljeća i kojima je Richter ostvario međunarodnu karijeru: jugoslavenski paviljoni u Bruxellesu, Torinu i Milanu, potom projekti muzejskih zgrada poput Muzeja za prostorne eksponate, Muzeja evolucije u Krapini, Muzeja revolucije u Beogradu i Sarajevu, Arheološkog muzeja u Aleppu. Usto, autor je Vile Zagorje, Tvornice Saponije u Osijeku, a jedno od ključnih ostvarenja sredinom šezdesetih bio je vizionarski arhitektonsko-urbanistički projekt Sinturbanizam u kojem je ostvaren dijalog arhitekture i likovnosti. Dobitnik je niza nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu među kojima su i Herderova nagrada i Nagrada Viktor Kovačić i Vladimir Nazor za životno djelo.
Prošle godine u Muzeju suvremene umjetnosti održana je velika retrospektivna izložba Vjenceslava Richtera Buntovnik s vizijom koja je valorizirala i pozicionirala Richtera u kontekstu nacionalne i internacionalne umjetničke i arhitektonske scene druge polovice 20. st. U ožujku ove godine izložba je postavljena u Neue Galerie u Grazu, a Richterovo stvaralaštvo bit će predstavljeno i u okviru izložbe Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948–1980 u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku.
