---
title: "Samosvojan arhitektonski izraz"
url: "https://vizkultura.hr/samosvojan-arhitektonski-izraz/"
type: "post"
published: "2020-11-13T14:25:06+01:00"
modified: "2021-01-24T19:26:31+01:00"
author: "autor: vizkultura"
description: "Objavljena je monografija posvećena djelovanju istaknute arhitektice Zoje Dumengjić"
language: "hr-HR"
site: "VIZKULTURA"
category:
  - "ARHITEKTURA"
  - "ISTAKNUTI"
  - "VIJESTI"
post_tag:
  - "arhitektonski fakultet zagreb"
  - "UPI-2M"
  - "zoja dumengjić"
  - "Zrinka Barišić Marenić"
---

# Samosvojan arhitektonski izraz

![](https://media.vizkultura.hr/file/vizkultura-media/wp-content/uploads/2020/11/ZOJA-NASLOVNA-1024x600.jpg)

Djelovanju istaknute protagonistice moderne arhitekture, arhitektice **Zoje Dumengjić** (Odessa, 1904. – Zagreb, 2000.), posvećena je monografija objavljena ove godine u izdanju **Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu** i **UPI2M BOOKS**. Autorica monografije naslovljene ***Arhitektica Zoja Dumengjić*** izvanredna je profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, **Zrinka Barišić Marenić**, koja je na djelu ove značajne arhitektice obranila i doktorsku disertaciju.

[![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Zoja-korice-1024x737.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Zoja-korice.jpg)

Izuzetan stvaralački opus Zoje Dumengjić nedvojbeno predstavlja izniman doprinos hrvatskoj modernoj arhitekturi 20. stoljeća. Predstavljajući njezin stvaralački rad u kontekstu hrvatske moderne arhitekture, u ovoj se publikaciji kristalizira njezin doprinos i specifičnost autorskog prosedea koji na temelju izuzetne rigidnosti i analitičnosti postavki svakog zadatka, integrira konstruktivnost i avangardnost kolege **Ernesta Weissmanna**, a s druge strane realitet i promišljenost izvedbe kolege **Zvonimira Vrkljana**. Projektantski prosede arhitektice Zoje Dumengjić, zacrtan tijekom tridesetih godina 20. st., čvrsto temeljen na načelima moderne arhitekture, kulminirao je nakon Drugog svjetskog rata samosvojnim arhitektonskim izrazom, specifičnim promišljanjem prostora i funkcionalno-konstruktivnim rješenjima, te je na osobit način oplemenio hrvatsku graditeljsku baštinu.

[![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Zoja_TBC-1024x605.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Zoja_TBC.jpg)

[![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Zoja_Split-1024x607.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Zoja_Split.jpg)

[![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Zoja_Petrova-1024x611.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2020/11/Zoja_Petrova.jpg)

Značaj njezina opusa struka je prepoznala i tijekom arhitektičina života, kada je okrunjeno dvjema najznačajnijim strukovnim nagradama za životno djelo: **nagradom Viktor Kovačić** Udruženja hrvatskih arhitekata 1975. godine te nacionalnom **nagradom Vladimir Nazor**, koje je primila dvadeset godina kasnije, 1995. godine. Prva je stručna iskustva stjecala u zagrebačkom Atelieru Ignjata Fischera (1928. – 1930.), a potom djeluje kao projektantica Škole narodnog zdravlja, u okviru koje profilira svoj doprinos na izgradnji manjih zdravstvenih ustanova i škola za medicinsko osoblje. Paralelno surađuje s kolegom Zvonimirom Vrkljanom i suprugom Selimirom na brojnim natječajima na kojima polučuje niz istaknutih nagrada. Sklopovi općih bolnica u Splitu i Karlovcu te ciklus domova zdravlja u Zagrebu, Omišu, Kutini i Pločama antologijska su ostvarenja hrvatske moderne arhitekture.
