---
title: "Slika kao nova stvarnost"
url: "https://vizkultura.hr/slika-kao-nova-stvarnost-emanuela-lekic/"
type: "post"
published: "2026-05-13T14:48:09+01:00"
modified: "2026-05-14T09:34:30+01:00"
author: "autor: vizkultura"
description: "U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar slikarica Emanuela Lekić predstavlja novi ciklus radova naslovljen \"Marvelous problems\""
language: "hr-HR"
site: "VIZKULTURA"
category:
  - "ISTAKNUTI"
  - "UMJETNOST"
  - "VIJESTI"
post_tag:
  - "emanuela lekić"
  - "galerija kranjčar"
---

# Slika kao nova stvarnost

![](https://media.vizkultura.hr/file/vizkultura-media/wp-content/uploads/2026/05/NASLOVNA-EMANUELA-WEBL-1024x596.jpg)

Na aktualnoj izložbi u zagrebačkoj **Galeriji Kranjčar**umjetnica **Emanuela Lekić** predstavlja svoj novi ciklus slika ***Marvelous problems***, tematski posvećen slikarstvu kao mediju i stilski koncentriran oko autoričina prepoznatljivog figurativnog i koloristički vibrantnog vizualnog jezika. Izložba je otvorena do 20. svibnja, a naš veliki lanjski intervju s Emanuelom možete pronaći **[ovdje](https://vizkultura.hr/intervju-emanuela-lekic/)**.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2026/05/IMG_1529-1024x683.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2026/05/IMG_1528-1024x683.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2026/05/IMG_1530-1024x683.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2026/05/IVB_6610-1024x683.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2026/05/IVB_6617-1024x683.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2026/05/IVB_6626-1024x683.jpg)

***fotografije postava: Ivan Buvinić**

**U predgovoru Jelena Tamindžija Donnart piše:**

*Nova serija slika pod nazivom “Marvelous problems” Emanuele Lekić predstavlja hommage slikarstvu u kojem autorica propituje probleme slikarstva kao medija, ali i intelektualne koncepcije. Ono se prvenstveno odnosi na pojam slikarstva u nadrealističkoj maniri promišljanja slike koja nije reprezentacija stvarnosti, već tvori jednu novu stvarnost izgrađenu na tankoj granici ispitivanja između stvarnosti i imaginarnih prostora. Slika zapravo nije stvarnost jer nije objekt, već samo predstava tog objekta kao što pokazuje Magritte u svojem slavnom djelu “La trahison des images”.*

*Autorica upravo stoga poseže za tematski inventar pojma kazališta koji postaje platforma za prikaze u novoj seriji radova. Prije samog procesa slikanja, autorica kreće s izradom makete, arhitektonskog prostora u kojem može promatrati likovne elemente svjetla, sjena, tonova te odnosa među motivima tvoreći kompoziciju u koju će kasnije tijekom procesa slikanja unijeti figure. No ova je kazališna scenografija također tek reprezentacija, odnosno prikaza života, ono što Platon i Aristotel nazivaju mimesis – oponašanje stvarnosti.*

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2026/05/Emanuela-Lekic_Prologue_2025-1024x1019.jpg)

***Prologue, 2025.**

*Crpeći inspiraciju iz paper theatres, umanjenih verzija kazališta od papira ili kartona koje su se koristile za kućnu zabavu u 19. stoljeću, Lekić u svojim maketama stvara određene scenografije koje imaju prizvuk skloništa koji je istovremeno prikazan kao sigurno utočište i potencijalna zamka. Ono nosi kazališnu težinu napetosti u iščekivanju sljedećeg trenutka prizivajući atmosferu talijanskog metafizičkog slikarstva poput nadrealističkih iracionalno-vizionarskih kompozicija Giorgia de Chirica koje karakterizira uprizorenje napuštenih talijanskih trgova ili pak zaboravljenih mjesta. Promatrač osjeća određeni nemir, jezu i sablasnu tišinu unutar baršunastih tkanina, vrpci, lutki, upaljača, ostavljene cigarete gdje je tek naslućen nagovještaj čovjeka u fragmentiranom prikazu ruke ili pak lica poput prolaznika koji vas skriveno promatra.*

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2026/05/Emanuela-Lekic̣_Inflammation_2024-1024x1024.jpg)

***Inflammation, 2024.**

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2026/05/Emanuela-Lekic̣_A-Passing-Fancy_2026-1020x1024.jpg)

***A Passing Fancy, 2026.**

*Isti je misterij evociran u rotondama, arkadama, bistama, skulpturama koji postaju glavni protagonisti de Chiricovih prividno ukletih trgova gdje se figure, poput figura u Lekićinom prostoru se kreću bez scenarija, zadanih dijaloga i monologa tek slijepo čekajući svjetla na pozornici. Lekić stvara više činova s različitim umjetnim i nesavršenim scenografijama čime se stvara naracija unutar jedne zaokružene i promišljene serije radova gdje je naglasak stavljen i na tekstualnu važnost koja nas usmjerava na čitanje slike na ikonološkoj razini.*

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2026/05/Emanuela-Lekic_Conspicuous-Only-in-its-Absence_2026-1024x740.jpg)

***Conspicuous Only in its Absence, 2026.**

*Intermission i prologue jasne su odrednice kazališnog vokabulara, dok “Marvelous”, “Oh No” i “Mine All Mine” promatrača uvodi u sablasnu tišinu ispunjenu posesivnošću tekstualnih konotacija i ambijentalne napetosti prikaza unutar prostora šume u kojemu se promatrač dovodi u dvojbu čitanja slike: je li se događao već dogodio ili ga očekujemo, koliko je sudionika sudjelovalo u događaju prema prikazu triju cigareta, svjedočimo li zalasku ili izlasku sunca u prikazu, kolika je prijetnja upaljena cigareta papirnom kazalištu u kojemu je smještena.*

*Upravo ova atmosfera snoviđenosti koja je mirna i koloristički dopadljiva, ali istovremeno i neobična, jasna je poveznica s nadrealističkim tendencijama stvaranja zagonetnih stanja i prikaza koji promatrača dovodi u stanje preispitivanja kako prikaza, tako i vlastite percepcije. Lekić ne daje jednostavne odgovore, već poput maestralnog režisera, postavlja pitanja i pronalazi ljepotu ne u konkretnosti prikaza, već u naznakama njegova iščitavanja.*

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2026/05/IVB_6636-1024x683.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2026/05/IVB_6643-1024x683.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2026/05/IVB_6653-1024x683.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2026/05/IVB_6660-1024x683.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2026/05/IVB_6694-1024x683.jpg)

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2026/05/IVB_6717-1024x683.jpg)

***fotografije postava: Ivan Buvinić**

**Emanuela Lekić** (Rijeka, 1996.) diplomirala je slikarstvo 2019. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Igora Rončevića. Izlagala je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Među značajnijim grupnim izložbama ističu se *5. i 6. bijenale slikarstva* u Meštrovićevom paviljonu, *35. Salon mladih* –*Situacije* u Galeriji Forum te *14. Erste Fragmenti* u Galeriji Kranjčar. Serija *Marvelous Problems* je predstavljena internacionalno u Beču i Budimpešti u KahanArt Spaceu. Od ostalih samostalnih izložbi izdvajaju se projekti *Noćna smjena*, koji je predstavljen u Laubi (Zagreb), Galeriji Kortil (Rijeka) i Gradskoj galeriji Crikvenica, te *Lica iz klupe*, izloženi u Hrvatskom školskom muzeju (Zagreb) i Galeriji Decumanus (Krk). Tijekom studija nagrađena je pohvalom Akademskog vijeća, nagradu publike na *14. Erste Fragmentima*, nagradu za najbolju nezavisnu umjetnicu na art sajmu *Nesvrstani*, kao i prvom nagradom na *6. trijenalu autoportreta* u Samoboru. Živi i radi u Zagrebu, a trenutno djeluje i kao vanjski suradnik na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci.

![](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2026/05/IMG_1516-683x1024.jpg)

***Emanuela Lekić / foto: Ivan Buvinić**
