U sklopu izložbenog programa udruge Drugo more u riječkoj Galeriji Filodrammatica (Korzo 28/1), vizualna umjetnica Kata Mijatović predstavlja instalaciju Anima, animalis. Izložbu je moguće razgledati do 27. veljače u radnom vremenu galerije, od ponedjeljka do petka od 11 do 13 i od 17 do 20 sati te subotom od 17 do 20 sati. Ulaz je slobodan.
Kata Mijatović (Branjina, 1956.) hrvatska je multimedijalna vizualna umjetnica. Izražava se u mediju instalacije, prostorne intervencije i performansa. Od 1990. sudjeluje u brojnim skupnim izložbama i umjetničkim projektima na domaćoj i međunarodnoj sceni. Od 1996. do danas ostvarila je niz samostalnih izložbi, performansa i prostornih instalacija u zemlji i inozemstvu. U svojim radovima propituje odnose između svjesnog i nesvjesnog, vidljivog svijeta i nevidljivih unutarnjih duševnih prostora, istražujući dihotomiju ova dva prostora, njihovu interakciju i mogućnost ili nemogućnost njihove međusobne komunikacije. U sklopu ovih istraživanja, poseban korpus čine radovi vezani uz fenomen snova, koji čine osnovni predložak i sadržaj tih djela. Baveći se područjem sna, problematizira percepciju stvarnosti u vezama svjesnog i nesvjesnog.
Instalacija Anima, animalis temelji se na pedesetak tekstova preuzetih s internetske domene Arhiv snova, na kojoj je od 2013. godine – kada je izrađena kao središnji rad autoričinog projekta Između neba i zemlje za 55. izdanje Venecijanskog bijenalea – zaprimljeno više od 2300 opisa snova korisnika na različitim jezicima.
Odlika odabranih snova za ovu izložbu je ta da se u njihovom manifesnom sadržaju pojavljuju životinje kao glavni akteri događanja, čime rad svjedoči o neraskidivoj povezanosti animalnog i nesvjesnog.
Riječima autorice, “snovi u instalaciji na pojedinačnoj razini funkcioniraju kao psihogrami, otisci Anime koja u nesvjesnom preuzima obličja životinja da bi sanjača konektirala s različitim arhetipovima animalnosti. Možemo samo pretpostaviti da nesvjesno tako prerađuje nesaopćiva emocionalna iskustva povezana sa strahovima, potisnutim traumama, važnim životnim prekretnicama, ili naprosto potvrđuje važnost prisustva animalnog u ljudskom.”
Radom se također neizravno propituje što danas znači biti čovjek u odnosu na druge vrste, te u kolikoj smo mjeri još uvijek životinje u vremenu kiborgizacije, u kojem se progresivnim i agresivnim spajanjem tehnologije i tijela antropološka definicija čovjeka ubrzano mijenja.
