U izdanju Hrvatskog dizajnerskog društva objavljena je knjiga Zoran Pavlović: Sazviježđe Zozo – Knjige, časopisi, plakati od 1960-ih do 1990-ih, autora Marka Goluba i Dejana Kršića, a Kršić potpisuje i oblikovanje knjige. Na 156 stranica na hrvatskom i engleskom jeziku, knjiga predstavlja rad jednog od najproduktivnijih hrvatskih grafičkih dizajnera druge polovice 20. stoljeća, čovjeka koji je oblikovao kultne novine i omladinske i kulturne časopise kao što su Polet, Studentski list, Pop Express, Start, Pitanja, Telegram, kao i najpopularnija izdanja GZH 1980-ih i niza drugih izdavača.
Knjiga se može kupiti ili naručiti u pretprodaji u HDD-u po povoljnoj cijeni od 15 €, a bit će službeno promovirana u lipnju ove godine. Naručiti je možete emailom na adresu [email protected], ili možete preuzeti u HDD-ovom uredu i galeriji u Boškovićevoj 18 u Zagrebu. Kao svojevrsna ekstenzija istoimene izložbe održane ondje ujesen 2022., knjiga je sačinjena od materijala prikupljenih iz javnih muzeja, od obitelji i iz privatnih zbirki, uključujući plakate, knjige, časopise, originalne crteže itd., te nam daje uvid ne samo u jedan izniman dizajnerski opus koji dosad nije bio cjelovito obrađen, nego i u važan dio hrvatske kulturne i umjetničke povijesti, a naročito povijesti tiskanih medija – časopisa, magazina, knjiga itd. – u kontekstu niza ključnih kulturnih i društvenih strujanja kroz više od pola stoljeća.
Fascinantan, bogat i slojevit vizualni vokabular postavlja Pavlovića kao jednu od ključnih dizajnerskih figura u kontekstu omladinskog tiska, niza kulturnih i drugih časopisa i novina koji predstavljaju same vrhunce izdavaštva njegovog vremena: Polet, Start, Telegram, Studentski list, Pop Express, Pitanja itd. Njegov progresivni pristup oblikovanju knjiga (između ostalog u izdanju CDD-a gdje je vodio i grafički studio) doveo ga je i do mjesta art direktora izdavačke djelatnosti Grafičkog zavoda Hrvatske tijekom čitavih 1980-ih godina kada GZH izdaje neke od najuspješnijih i najatraktivnijih naslova – slavne Omladinske biblioteke, Zabavne biblioteke, sabranih djela Jorge Luisa Borgesa i Johna le Carréa te brojnih drugih.
Govoreći o Pavloviću, nemoguće je ne spomenuti i Mihajla Arsovskog, s kojim ga veže dugogodišnja suradnja i zajedničko istraživanje jezika grafičkog oblikovanja. Započevši kao njegov suradnik, upravo je Pavlović najdublje poznavao osebujan grafički jezik Arsovskog i primjenjivao ga na zajedničkim projektima ili onima koje je naslijedio, da bi potom on sam otvarao putove mnogim mlađim dizajnerima ili s njima tijesno surađivao. Među njima su istaknuti dizajneri kao Ivan Doroghy, koji se autorski formira upravo pod Pavlovićevim mentorstvom u CDD-u i Poletu, danas svjetski slavan Mirko Ilić koji ilustrira mnoge od najboljih naslovnica GZH-ove Zabavne biblioteke, Sanja Iveković koja s njim surađuje kao dizajnerica u istoj izdavačkoj kući itd.
U zaključnom dijelu knjige, njeni autori Marko Golub i Dejan Kršić navode i kako “(Pavlovićev) dizajn može tako lako u isto vrijeme biti i pop i seriozan, i retro i futuristički, ekspresivan i discipliniran, i svevremen i čvrsto svjedočiti o svome specifičnom trenutku. Sve te naslovnice i stranice, identiteti biblioteka i časopisa koje je oblikovao djeluju izuzetno dinamično, kao da su uhvaćene u pokretu, kao da su mišljene kao film. Gledajući ih na jednom mjestu vidimo, kako smo rekli na samom početku, i odsjaje jedne uzbudljive, vibrantne kulturne i društvene povijesti posljednja četiri desetljeća 20. stoljeća, ali i odsjaje života — mnogi od nas odrastali su i sazrijevali bivajući uvučeni u barem neki od kutaka ‘sazviježđa Zozo’. To je upravo i ono najljepše — kada govorimo o dizajnu našeg i prošlih razdoblja uvijek govorimo o životu.”
Zoran Pavlović Zozo rođen je 1941. u Subotici, a od ranog je djetinjstva živio u Zagrebu gdje je studirao arhitekturu, a zatim upisao i Filmsku montažu na AKFU (danas ADU). Od 1962. se bavi karikaturom. Surađujući u Studentskom listu (1964 – 1965.) sa Zlatkom Bastačićem, Milovanom Kovačevićem, Fedorom Kritovcem, Ivanom Pahernikom, Ivanom Šarićem i Ratkom Petrićem, osniva neformalnu skupinu tzv. Zagrebačke grupe karikaturista, čiji se radovi odlikuju crnim humorom. Počeci njegovog rada kao grafičkog urednika i dizajnera vezani su za dugogodišnje prijateljstvo i suradnju s Mihajlom Arsovskim, koja počinje 1965. u Studentskom listu, nastavlja se u Poletu i Pop Expressu — gdje 1969. pokreću prvi neformalni dizajnerski studio P&D, Pop i dizajn — te Telegramu, časopisu Teka i BiblioTeci.
Izlaže na brojnim revijalnim i tematskim izložbama (Zagrebački salon, Kontakt, Zgraf…), od 1967. član ULUPUH-a. Za TV Zagreb oblikuje špice i telope emisija Ekran na ekranu, Nedjeljom u 7, Četvrtkom otvoreno. Od 1973. do 1975. kao vanjski suradnik djeluje kao art direktor magazina Start, nakon čega osniva i do 1980. vodi Studio za grafički dizajn Centra za društvene djelatnosti (Studio CDD) gdje uz praktičan rad odgaja nove generacije dizajnera. Godine 1980. je pozvan da formira i kao art direktor vodi odjel dizajna u novopokrenutoj izdavačkoj djelatnosti Grafičkog zavoda Hrvatske, gdje ostaje do stečaja tvrtke 1993. Do umirovljenja 2003. godine radi kao voditelj studija i art direktor u studiju Graffiti Design Željka Borčića. Nakon odlaska u mirovinu bavi se crtanjem i karikaturom. Preminuo je u Zagrebu 11. veljače 2011., dva dana prije svog 70. rođendana.
