U četvrtak i petak, točnije 21. i 22. svibnja, u zagrebačkom MSU održava se Summit kreativnih i kulturnih industrija
Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija na prvom će Summitu kreativnih i kulturnih industrija će raspravljati o podršci državne uprave u smjeru privatnih ulaganja. Predstavnici Klastera smatraju kako ne postoji dovoljno jaka javna podrška Vlade i političara kreativnim i kulturnim industrijama te kako je činjenica da ne postoji nacionalna strategija ozbiljna prepreka razvoju istih. Također je prepreka što ne postoji strukturna potpora razvoju kreativnih i kulturnih industrija te je potrebno definirati i provesti korekcije u sustavima javne uprave prilagođene njihovom razvoju.
Osim prezentacije rezultata nacionalne studije mapiranja sektora kreativnih i kulturnih industrija Ekonomskog instituta u Zagrebu (Uvod:Ivana Nikolić Popović, HKKKKI,HUP-KKKI Prezentacija: EIZG), brojni govornici kroz predavanja i panel diskusije ukazat će na važnost otključavanja potencijala malog i srednjeg poduzetništva te ulogu države i EU tijela u financiranju i razvoju istih.
Područje kulturno/kreativnih industrija u fokusu je razvoja kako u Europskoj uniji tako i u svijetu,što je vidljivo u razvojnim dokumentima pojedinih zemalja. Stoga će se uz strane primjere poticanja i samozapošljavanja, n aSummitu izlagati o kulturnom identitetu Hrvatske i diskutirati između ostalog o eko sustavima, dobu digitalne ekonomije i kreativnom obrazovanju .
Paralelno će se održati sporedni program u organizaciji članica Klastera te će biti dodijeljena nagrada za kreativnost i inovativnost- organizator Udruga Mrak.
Područje kulturnih/kreativnih industrija u fokusu je razvoja kako u Europskoj uniji tako i u svijetu što je vidljivo u razvojnim dokumentima pojedinih zemalja, ali i velikih međunarodnih organizacija. Tako trendovi pokazuju izuzetan porast kulturnih/kreativnih industrija u svijetu, a to je područje postalo značajna komponenta svih razvijenih ekonomija. Svjetska trgovina proizvodima i uslugama kreativnih industrija je u periodu od 2000.-2005. godišnje rasla 8.7% godišnje. U 90.-ima, u zemljama OECD-a, godišnji rast kreativne ekonomije bio je dvaput veći od rasta uslužnih djelatnosti, a čak četiri puta veći od rasta u proizvodnje (Creative EconomyReport 2008).
Kreativne i kulturne industrije mogu biti pokretači društvene i teritorijalne kohezije, kao i kreativnosti i inovacija s pozitivnim učincima prelijevanja na ostatak ekonomije i društva u cjelini. Iskustvo zemalja članica Europske unije pokazuje kako postoji pozitivna veza između razine gospodarske razvijenosti regija i udjela kreativne radne snage u aktivnom stanovništvu. Regije koje obilježava visok BDP po stanovniku i visok udio kreativne radne snage su najvećim dijelom smještene u Švedskoj, Islandu, Finskoj i Srednjoj Europi.
Osim spomenutih trendova razvoja kulturnih/kreativnih industrija u svijetu koje predstavljaju razvojnu mogućnost mnogih velikih, ali manjih ekonomija, dosadašnje studije izrađene u lokalnom i nacionalnom kontekstu pokazale su da je moguće i potrebno poticati ovaj sektor kroz javne politike jer on ima potencijala da ta ulaganja vrati kroz otvaranje novih radnih mjesta, poticanje gospodarskog razvoja, stvaranje suvremenog imidža teritorija kao i kroz razvoj turizma. Poticaji za razvoj u ovom području, dakle, imaju višestruku funkciju:
Nacionalna gospodarska politika
Razvoj poduzetništva i gospodarstva
Inovacije
Međunarodna konkurentnost
Lokalni ekonomski razvoj
Rast i razvoj gradova i regija
Revitalizacija zapuštenih urbanih cjelina
Razvoj lokalnih i regionalnih klastera
Razvoj regionalne ekonomske raznolikosti
Razvoj identiteta/brendinga gradova i regija
Kulturna politika
Kulturna suradnja
Kulturna raznolikost
Kulturna razmjena
Kulturni identitet
Nove kulturne forme
Razvoj turističke ponude
Nova kulturna ponuda
Diversifikacija dosadašnjeg turističkog proizvoda
Više o programu i govornicima sajma pogledajte na www.summit.hkkkki.eu
