---
title: "Umjetnost kao pokretač društvene analize"
url: "https://vizkultura.hr/umjetnost-kao-pokretac-drustvene-analize/"
type: "post"
published: "2018-01-19T15:52:41+01:00"
modified: "2018-03-05T10:59:39+01:00"
author: "autor: vizkultura"
description: "Razgovor s meksičkom umjetnicom Teresom Margolles povodom njezine izložbe u Zagrebu"
language: "hr-HR"
site: "VIZKULTURA"
category:
  - "ISTAKNUTI"
  - "RAZGOVORI"
  - "UMJETNOST"
post_tag:
  - "francuski paviljon"
  - "identitet"
  - "intervju"
  - "izložba"
  - "karla pudar"
  - "lgbt"
  - "nasilje"
  - "razgovor"
  - "studentski centar"
  - "teresa margolles"
---

# Umjetnost kao pokretač društvene analize

![](https://media.vizkultura.hr/file/vizkultura-media/wp-content/uploads/2018/01/DSC3537-1024x681.jpg)

U četvrtak, 18. siječnja u **Francuskom paviljonu u zagrebačkom Studentskom centru**, otvorena je izložba ***Sutura*** istaknute meksičke umjetnice **Terese Margolles**. Riječ je o jednoj od najzanimljivijih meksičkih umjetnica sa svjetskom reputacijom. Njezin je rad međunarodno prepoznat i priznat te izlagan u svim važnijim institucijama i na manifestacijama poput **Venecijanskog bijenala, Manifeste, Guggenheima, MUAC**-a, itd.

[![_arb8377](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2018/01/ARB8377.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2018/01/ARB8377.jpg)

RadoviTerese Margolles, kojoj je ovo prva samostalna izložba u istočnom dijelu Europe, prezentirani su u Francuskom paviljonu, no i na drugim lokacijama unutar Studentskog centra. Svoje trajne preokupacije Margolles je povezala s trenutkom i prostorom u kojem se nalazi, provocirajući prostorne i vremenske artikulacije kako bi podigla na površinu supstrate nasilja i povijest sadržane u Studentskom Centru u Zagrebu. U proces je uključila i lokalnu zajednicu, u ovom slučaju LGBTIQ, povezujući problem odnosa prema manjinama u sredini iz koje polazi sa sredinom u koju dolazi. Ukazujući na slojeve nasilja koje zamećemo u slojevima svakodnevice, otkriva ih i pretvara u rad, sapunicu, video, fotografiju i postavlja tako da ih čak ni sveprisutni ignoranti neće moći previdjeti.

[![_dsc3468](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2018/01/DSC3468-199x300.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2018/01/DSC3468.jpg) [![_dsc3427](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2018/01/DSC3427-199x300.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2018/01/DSC3427.jpg)

Izložbu možete pogledati **do 24. veljače**, a prije toga svakako pročitajte što o svom radu kaže Margolles:

**► U Zagrebu prikazujete instalaciju *Zrak*, koja uključuje mašinu koja izbacuje delikatne mjehuriće, što je vrlo poetično. No ti su mjehurići načinjeni vodom s mjesta na kojima su natopljena platna kojima su obrisani tragovi ubojstva tri transrodne prostitutke u Ciudad Juárezu. Koliko je za vaš rad važan pojam kontrasta?**

**Teresa Margolles:** Mislim da se tako povezuju život i smrt. To naglašavam. U tome leži interes mog djelovanja.

**► Osim toga, izložit ćete i ta platna. Možeš li objasniti kakav je bio proces nabavljanja tih platna? I što će se s njima dogoditi u prostoru?**

**Teresa Margolles:**Platna su smočena vodom, a potom su njima obrisana tri različita mjesta gdje su se dogodili nasilni zločini: Karlino ubojstvo 2015., La Gatino ubojstvo 2016. i Selenino 2017.

Performans brisanja platnima izveli su i dokumentirali mladi lokalni umjetnici.

Karla je moja prijateljica, poznavale smo se duže vrijeme. Ubijena je 22. prosinca 2015. Pretučena je u napuštenoj zgradi, razbili su joj glavu cementnim blokom. Imala je 67 godina. Bila je pjevačica i prostitutka. Ubojstva La Gate i Selene bila su jednako okrutna. U sva tri slučaja počinitelji su prošli nekažnjeno. Ubijene su jer su bile žene. Tu se radi o femicidu, a njihovi su počinitelji još uvijek na slobodi.

Pitate zašto su ubijene? Zato što se može. Jer se to ne kažnjava. Iz mržnje.

[![accion-tela-003-copy](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2018/01/accion-tela-003-copy-684x1024.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2018/01/accion-tela-003-copy.jpg)

**► Kako je tekla vaša suradnja s članovima LGBT zajednice u Hrvatskoj?**

**Teresa Margolles:** Oni će izvesti performans s platnima dopremljenima iz Meksika u kojem će platna povezati u jedno šavovima. Šest je platna.

Članovi LGBT zajednice interveniraju u tragedije činom kojim daju vidljivost agresiji počinjenoj nad zajednicom. To je čin koji sjećanju na ubijene žene dalje vidljivost i dostojanstvo.

Brazil i Meksiko su zemlje u kojima se događa najveći broj zločina uvjetovanih homofobijom. Ta će platna biti izložena u galeriji u sjećanje na te tri i druge ubijene žene.

**► Predstavljate i rad vezan uz povijest Francuskog paviljona u Zagrebu i činjenicu da je on bio sabirni centar za transport Židova u nacističke koncentracijske logore. Koliko je za vas važan lokalni kontekst?**

**Teresa Margolles:**Kustosice Alejandra Labastida i Karla Pudar pozvale su me da izlažem u Zagrebu, u Francuskom paviljonu, galeriji koja se nalazi u kompleksu Studentskog centra. Nismo mogle ostati ravnodušne pred povijesnim teretom lokacije i njegovom poveznicom s progonom, bilo iz etničkih i religijskih razloga ili zbog seksualne orijentacije.

Kada sam prvi put posjetila Zagreb kako bih se upoznala s prostorom, primijetila sam tragove starih tračnica prekrivene travom tik uz istočni ulaz. Odlučila sam izvesti akciju s dvoje studenata koja se sastojala od čišćenja tračnica od trave. Ta je intervencija trajala dva sata i zabilježena je na videu i fotografijama.

**► Smatrate li da su nasilje i ljudsko tijelo važne teme za vaš rad?**

**Teresa Margolles:**Zanima me progovarati o boli. O načinu kako ubojstvo utječe na društvo, na obitelji, na prijatelje.

[![_dsc3525](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2018/01/DSC3525-1024x681.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2018/01/DSC3525.jpg)

**► Bavite se temom društvene i političke nepravde u Meksiku. Što mislite o Trumpovoj ideji zida i kako je na nju reagirala umjetnička zajednica?**

**Teresa Margolles:**Taj se zid gradi već 30 godina. Počelo se s izgradnjom u vrijeme Clintonove administracije, a nastavilo u vrijeme Busha i Obame. Podignuli su kilometre zida duž sjeverne meksičke granice, no Trump je to pitanje učinio središnjim dijelom svoje predizborne kampanje, propagirajući teror, stvarajući strah i bilateralne podjele. To je naštetilo objema zemljama. Zaoštravanje migracijskih politika stvorilo je duboke rane.

Umjetnici su se mobilizirali već prije dva desetljeća, provodeći multidisciplinarne akcije zajedno s aktivistima i predstavnicima civilnog društva. S obje strane granice nastaju murali, koncerti, kazališni komadi, filmovi i manifestacije. Umjetnici kao što su **Javier Téllez, Gustavo Artigas, Marcos Ramírez ERRE, Gina Arizpe, Gracia Chávez, Oscar Gardea**, te projekt javne umjetnosti **inSite** koji je uključivao gradove Tijuanu (Meksiko) i San Diego (SAD) samo su neki od njih.

Jedan od glavnih problema s granicom je trgovina oružjem iz SAD-a koje ilegalno ulazi u zemlju i kojim se opskrbljuje organizirani kriminal. Osamdeset posto oružja dolazi iz Amerike.

Većina zločina u Meksiku uključuje oružje. Godina 2017. je bila jedna od najnasilnijih u zadnjih 20 godina.

Oni snabdijevaju oružje, a mi mrtvace.

[![accion-tela-001-copy](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2018/01/accion-tela-001-copy-300x242.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2018/01/accion-tela-001-copy.jpg) [![accion-tela-006](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2018/01/accion-tela-006-300x200.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2018/01/accion-tela-006.jpg)

**►****U svojim radovima također koristitite vodu kojom su oprana mrtva tijela, zemlju natopljenu krvlju, razbijeno staklo, platna natopljena tjelesnim tekućinama… Možete li objasniti genealogiju dolaska u kontakt s tim neobičnim materijalima?**

**Teresa Margolles:**Radeći na ulicama u konfliktnim zonama, ti su materijali svakodnevni i uobičajeni. To su ostaci masakra.

Nažalost.

**► Izlagali ste na Venecijanskom bijenalu, europskom bijenalu suvremene umjetnosti Manifesti, te u Guggenheimu. Što mislite, kakva je ondje bila recepcija vašeg rada?**

**Teresa Margolles:**Recepcija ne ovisi o meni, kod takvih prostora važno mi je da oni nude priliku za kolektivno promišljanje.

[![_dsc3537](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2018/01/DSC3537-1024x681.jpg)](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2018/01/DSC3537.jpg)

**► Osim što ste umjetnica, studirali ste forenziku i veliki dio ranih istraživanja odvijao se u mrtvačnicama u Ciudad de Méxica. Jednom ste izjavili da su mrtvačnice jedan od pokazatelja stanja u društvu. Mislite li još uvijek tako?**

**Teresa Margolles:**Da. I dalje vidim mrtvo tijelo kao sredstvo za pokretanje društvene analize.

Zahvaljujemo **Teresi Magolles** i kustosicama izložbe**Karli Pudar i Alejandri Labastida** na intervjuu i ustupljenim materijalima.

*Tekst je dio Vizkulturinog projekta **“Vizkulturiranje društva, 2018.”** koji je sufinanciran sredstvima **Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija** Agencije za elektroničke medije

[![Logo AEM](https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2015/01/Logo-AEM.jpg)](http://www.e-mediji.hr/hr/)
