Vizualizacije svijeta Jamesa Joycea

U Puli će se 15 i 16. lipnja ove godine održati osmi po redu Bloomsday Croatia – festival Jamesa Joycea, a ovogodišnje će izdanje biti posvećeno ikoni Marilyn Monroe koja je, što je manje poznato, čitala Joyceova Uliksa i Dublince ne bi li se pripremala za svoje uloge. Improvizaciju kao disciplinu i metodu spremala je na ovom predlošku u tajnosti, kao što je i upijala djela anglosaksonskih modernista. Monroe je bila poznata po tipskim ulogama “glupe plavuše”, no problematična je glumica u privatnoj domeni svoga doma bila opsjednuta čitanjem. To je prepoznao i redatelj John Huston – legenda filma zaslužna za njezinu ponajbolju ulogu u filmu The Misfits, a ujedno i redatelj najbolje adaptacije nekog od Joyceovih djela – nagrađivanog filma Mrtvi, adaptaciji posljednje kratke priče zbirke Dublinci. Festival kroz lik Marilyn Monroe govori o položaju žene u Hrvatskoj u sadašnjem društvu iz perspektive kontroverzne Istanbulske konvencije, kao i LGBTIQ mladeži suočenim s problemima marginalizacije i stigmatizacije. Međutim, festival je prožet zabavnim segmentima zbog čega organizira brojne glazbene i plesne radionice i nastupe, kvizove znanja i filmske projekcije.

*Plakat za ovogodišnji Bloomsday Croatia (dizajner: Igor Jurilj)

James Joyce je u svijetu književnosti i teorije neosporivo jedno od najvećih književnih imena u povijesti Zapadne književnosti, posebice zbog svog epohalnog modernističkog romana Uliksa. Njegovo su mjesto i vrijeme pomno odabranih 18 sati prema homerijanskom predlošku u Dublinu na prijelazu stoljeća na dan kad je irski bard Joyce upoznao svoju buduću djevojku i suprugu – Noru Barnacle.

Već tada ogorčen socio-političkim stanjem u koloniziranoj Irskoj, mladi par odlučuje se na samoizgnanstvo u Europu, a prva i njima neočekivana stanica bila je austro-ugarska vojna luka Pula gdje ostaju pet mjeseci. Ondje se Joyce upoznaje s filmom, započinje neke od kratkih priča koje će biti objavljene u zbirci Dublinci ratne 1914., zaljubljuje u istarski sir, ali usred špijunske krize odlazi za prvotno željeni Trst. Pula mu se nije previše svidjela, no ni u jednom gradu 37- godišnje Odiseje nije volio živjeti osim Trsta. Iako se nikad nije vratio u Dublin, on postaje i ostaje glavni protagonist njegovih djela, od Dublinaca, Portreta umjetnika u mladosti, Uliksa do Finneganova bdijenja.

*Plakati za Blooksday Croatia 2016. (dizajnerica: Hana Šoštarić) i 2017. godine (dizajnerica: Nikolina Fuzul)

Osim pluraliteta književnih utjecaja, motiva, aluzija, alegorija i simbola u Uliksu na čiji se dan obilježava Bloomsday Croatia i koje slavi, pulski festival Jamesa Joycea slavi multikulturalnost, različitost, raznolikost, manjine, individualnost i toleranciju istih. Upravo je to sukus svih dosadašnjih festivalskih izdanja čime se kroz seciranje elemenata nepresušnog vrela kreativnosti svim sudionicima nastoji približiti briljantna kreativnost i umjetnički impuls autora, a sve to kroz sljubljivanje kreativnih interpretacija stotina pojedinaca. Neki od njih su i dizajneri festivalskih identiteta koji odabranim godišnjim temama i motivima komplimentiraju vizualizacije finesa Joyceova svijeta na jednako joyceovski simboličan i poetičan način. Ovom prilikom detaljnije vam predstavljamo vizualne identitete za festivalska izdanja 2013., 2014. i 2015. godine, koje potpisuje Iva Hrvatin.

Bloomsday 2013.

Prva godina “sustavno” dizajniranog festivala. Vizuali su postavili jasan identitet festivala – nepretenciozne, kolažirane ilustracije i prostoručno ispisane informacije prenosile su neformalan štih Bloomsdayja. Osnovna ideja bila je da festival ne dobije čvrsti, prepoznatljivi logo, već da se svake godine transformira kroz kombinaciju kolažiranih segmenata i autoričin rukopis.

*Vizualni identitet za Bloomsday Croatia 2013. (dizajnerica: Iva Hrvatin)

Bloomsday 2014. (dizajnerica: Iva Hrvatin)

Interpretirajući teme iz Joyceovih Dublinaca, svi festivalski vizuali zapravo su motivi iz zbirke pripovijedaka koja je 2014. slavila 100 godina od obljavljivanja. Kolaži-ilustracije izložene su i na 5. hrvatskom biennalu ilustracije u Klovićevim dvorima u Zagrebu.

*Vizualni identitet za Bloomsday Croatia 2013. (dizajnerica: Iva Hrvatin)

Bloomsday 2015. (dizajnerica: Iva Hrvatin)

Vizualni identitet 2015. godine podređuje se ekonomičnoj izvedbi – jednobojnom tisku i natron papiru i kartonu kao mediju. Ovoga puta izričito masna, blok ilustracija funkcionira gotovo na piktogramskoj razini, pa festival koristi mali raspon raspoznatljivih simbola kako bi označio svoje glavne atrakcije – sajam sira, kino projekciju i vezanu izložbu, predstavu za djecu, stručni seminar za profesore engleskog jezika, performans plesne skupine irskog plesa.