Hrvatska sekcija ECOVAST-a (Europsko vijeće za sela i male gradove), Hrvatsko etnološko društvo te hrvatske strukovne organizacije i institucije iz područja arhitekture – Hrvatska komora arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruženje arhitekata pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu s Katedrom za teoriju i povijest arhitekture uputili su apel na Vladu Republike Hrvatske, nadležna ministarstva, regionalnu i lokalnu samoupravu potresom pogođenih područja za sveobuhvatan, uključiv i znanstveno utemeljen pristup obnovi potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke županije.
*foto: Nikša Božić
Dokument potpisuje i velik broj hrvatskih institucija iz područja kulture i znanosti: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Hrvatsko geografsko društvo, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Društvo “Terra banalis”, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju, Odsjekom za povijest umjetnosti, Odsjekom za psihologiju i Odsjekom za anglistiku, Odjel za etnologiju i antropologiju i Odsjek za anglistiku Sveučilišta u Zadru, Studij Održivi razvoj, Međimursko veleučilište u Čakovcu, Institut za etnologiju i folkloristiku, Institut za arheologiju, Etnografski muzej Istre u Pazinu i Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu.
U potresima 28. i 29. prosinca 2020. te 6. siječnja 2021. godine povijesne jezgre Gline, Petrinje i Siska, kao i brojne stambene, sakralne, školske i druge građevine u ruralnom prostoru pretrpjele su velika oštećenja. Ova situacija prepoznaje se kao prilika da se pokuša poboljšati kvaliteta života u malim gradovima i seoskim naseljima te kao početak razvoja strateških i održivih pristupa revitalizaciji kulturne baštine.
Prostor pogođen potresom uglavnom je ruralni i nerazvijeni prostor koji je i prije potresa vapio za promišljanjem sustavne preobrazbe te za demografskom i gospodarskom revitalizacijom. Modeli obnove kakve smo imali nakon Domovinskog rata ovdje su se jasno pokazali kao neučinkoviti. Složenost problema obnove područja Sisačko-moslavačke županije zahtijeva sustavan i interdisciplinaran pristup kako bi prostor osim obnove doživio i transformaciju u prostor održivih malih gradova, naselja i sela gdje će se kroz očitavanje povijesnih sadržaja i lokalnog identiteta stvoriti potencijal za kreiranje novih vrijednosti.
*foto: Nikša Božić
Ovim apelom donose se i preporuke za buduću obnovu i razvoj cjelokupnog područja pogođenog potresima:
– Razviti održive i kulturno osjetljive pristupe i modele oporavku;
– Osloniti se na multi- i interdisciplinarne pristupe i suradnju stručnjaka i stanovnika;
– Uvažavati kulturno-povijesne, geografske, arhitektonske, urbanističke i ambijentalne vrijednosti;
– Pri interventnim radovima posebnu pažnju posvetiti zahvatima na zaštićenim građevinama i u zaštićenim cjelinama;
– Nalaženje rješenja za očitavanje povijesnih sadržaja, znakova i simbola u strukturi i kulturnom krajoliku;
– Oporavak usmjeriti održivim malim gradovima, pametnim urbano-ruralnim vezama i sustavom pametnih sela za 21. stoljeće;
– Zadržati svoj povijesni i lokalni identitet te stvoriti potencijal za kreiranje novih vrijednosti;
– Održivost postići korištenjem, rekonstrukcijom, prenamjenom ili prilagodbom postojećih građevina i ponovnom uporabom i oporabom građevinskih materijala;
– Posebnu pozornost posvetiti očuvanju, rekonstrukciji i prilagodbi povijesne i tradicijske stambene i gospodarske arhitekture;
– Strateški pristupiti očuvanju brojnih vrijednih građevina koje su prazne i napuštene;
– Ubrzati rješavanje imovinsko-pravnih i vlasničkih odnosa;
– Oprezno pristupiti izradi eventualnih tipskih projekata tj. projektirati arhitekturu koja je ukorijenjena u tradiciji, kulturi i mjestu, a istovremeno okolišno, ekonomski i kulturno održiva;
– Prilikom rekonstrukcija te pri izradi prijedloga novih građevina uzimati u obzir suvremene okolišne izazove i potencijalne buduće katastrofe;
– Buduća planska rješenja trebaju osigurati održivost;
– Prostornim planovima odrediti sigurne lokacije za novu gradnju;
– Poticati nove sadržaje koji će kvalitetno uključivati naslijeđeni prirodni i izgrađeni okoliš, te time poticati zapošljavanje i podizati kvalitetu života.
Apel možete potpisati na ovom linku.
