13 hrvatskih kandidata za Miesa

Sredinom prosinca svake neparne godine europska arhitektonska javnost s nestrpljenjem očekuje objavu nominacija za prestižnog Miesa! Nagrada European Union Prize for Contemporary Architecture – Mies van der Rohe Award zasigurno je najvažnije europsko strukovno priznanje na području arhitekture i dodjeljuje se od 1988. godine te smo konačno dočekali nominacije za izdanje ove nagrade za 2019. godinu.

Riječ je o dugovječnoj instituciji nagrade važnoj za diseminaciju izvrsnosti u europskom arhitektonskom kontekstu, osobito u poplavi raznoraznih privatnih i novoutemeljenih priznanja i nagrada, relevantnih, ali često nerelevantnih portala, brendova i inicijativa, PR mašinerijom potkovanih nagrada ili razvikanih priznanja koja su isključivo aplikacijske prirode i participanti za neke od njih plaćaju ogromne svote sudjelovanja. Nagrada European Union Prize for Contemporary Architecture – Mies van der Rohe tip je nagrade za koji se ne može samoincijativno prijaviti, plod je prijedloga profesionalaca te pažnjom i s punim strukovnim backgroundom artikulira kvalitativno najrelevantniju produkciju suvremene arhitekture u Europi. Nominacije za nagradu su generirane iz prijava i prijedloga 76 svjetskih nezavisnih arhitektonskih stručnjaka, zatim krovnih nacionalnih arhitektonskih udruženja te pomno odabranog savjetodavnog odbora nagrade. Među dosadašnjim dobitnicima nagrade su neka od najvažnijih imena recentne povijesti arhitekture, od Alvara Size, Petera Zumthora, Rema Koolhaasa, Zahe Hadid, Normana Fostera i Davida Chipperfielda, preko NL Architects, Dominiquea Perraulta, Henning Larsen Architects, Snohette pa sve do španjolskih dvojaca Manislla+Tunon i Barozzi Veiga. Primarni cilj nagrade je prepoznavanje i sveobuhvatno razumijevanje transformacije europskog izgrađenog okoliša, prepoznavanje i isticanje izvornosti i inovacije na polju arhitekture, skretanje pažnje spram važnim doprinosu europskih profesionalaca u razvoju novih ideja, uz nepobitnu potporu klijenata te uključivanje korisnika svih ovih zgrada i objekata.

Ovogodišnja lista kandidata za Miesa broji 383 projekta iz 38 zemalja Europske unije i Europe. Među nominiranim arhitektonskim dostignućima je čak 13 projekata iz Hrvatske i to je, nakon 2009. godine, najveći broj hrvatskih realizacija koje konkuriraju za nagradu – što bi valjda trebalo značiti da se izvrsnost kvalitetne produkcije hrvatske arhitekture vraća na brojke iz sredine dvijetisućitih. Svakako treba naglasiti da je ovaj broj hrvatskih nominacija Hrvatsku smjestilo na visoko deseto mjesto u poretku europskih država, na čijem vrhu je (uobičajeno) Španjolska s čak 27 nominiranih projekata, a slijede Belgija s 21, Francuska i Velika Britanija s 19 te Njemačka i Poljska s 18 nominacija. Hrvatska se ovim velikim brojem nominacija našla ispred niza zemalja čija je suvremena arhitektonska produkcija među najboljima na svijetu pa su tako iza nas ostale Nizozemska (7), Danska (10), Finska (9), Norveška (9) i Švedska (7). Kako napominju organizatori najveći broj nominacija čine zgrade za kulturu, čak 15 %. Među hrvatskim nominacijama su tri obiteljske kuće, dvije škole te po jedan bazen, muzej, centar za posjetitelje, stadion, višestambeni kompleks, hotel, poslovni interijer i mini kino.

Predsjednica ovogodišnjeg žirija koji će odlučivati o nagradama i finalistima je poznata danska arhitektica Dorte Mandrup, a ostali članovi su libanonski arhitekt i kritičar George Arbid, austrijska teoretičarka i kritičarka arhitekture Angelika Fitz, rumunjski arhitekt, publicist i istraživač Ștefan Ghenciulescu, arhitekt iz nizozemskog NL Architects Kamiel Klaasse (kojeg smo nedavno intervjuirali za Vizkulturu), španjolska arhitektica María Langarita iz dvojca Langarita &Navarro te irski novinar Frank McDonald. U siječnju 2019. žiri će objaviti shortlist listu 40 istaknutih najboljih projekata po njihovom izboru od kojih će 5 finalista biti objavljeno 13. veljače. Prestiž nagrade i diseminacija znanja koju nagrada i njezine aktivnosti nose nastavlja se organizacijom popratnih izložbi i debata širom Europe i svijeta, dovodeći tako ponajbolju europsku arhitekturu do što većeg broja zainteresirane javnosti.