U nedjelju, 28. travnja na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije (HRT) u tjednom ritmu od 20.40 h kreće druga sezona dokumentarnog serijala Betonski spavači koja gradi priču oko moderne arhitekture u Hrvatskoj i prostoru bivše Jugoslavije. Seriju je režirao Saša Ban, scenarij uz njega supotpisuju Maroje Mrduljaš i Nevenka Sablić, a seriju je za HRT proizveo Hulahop d.o.o. Razvoj serije potpomognut je sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC).
Dok smo u prvoj sezoni gledali napuštene hotele na Jadranskoj obali, u novoj sezoni Betonskih spavača podnaslovljenoj Nedovršene modernizacije, gledat ćemo primjere vrhunske modernističke arhitekture 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća koja je svojim sadržajima, ali i prostornim koncepcijama, služila emancipaciji građana, a iako je priznata kao kulturno dobro, danas je prekrivena patinom nebrige i društveno-ekonomske nemoći da revitalizira velike građevine i javno dobro tog vremena.
*Kadrovi iz epizode “Zagrebački velesajam, nesuđeno središte grada”
Prva epizoda, nazvana Zagrebački velesajam, nesuđeno središte grada, bavi se Velesajmom koji je bio važan dio urbanog identiteta Zagreba i mjesto prezentacije brojnih tehnoloških dostignuća te modernih oblika i načina života koji će tek djelomično zaživjeti u svakodnevici građana Zagreba, Hrvatske i Jugoslavije. Izgradnja Velesajma bila je prva velika graditeljska akcija na južnoj strani rijeke Save s vizionarskim projektom stvaranja velikog središta Novog Zagreba. Ideja nije realizirana, a Zagrebački velesajam, zaštićen kao kulturno dobro – s 561.000 četvornih metara, 40 paviljona, 12 kilometara asfaltirane ceste i vlastitim vodocrpilištem – danas je u stanju poluživota: niti je napuštena industrijska zona niti je primjereno iskorišten.
Druga epizoda, Uređaji emancipacije, bavi se arhitekturom koja postaje važan instrument poslijeratne obnove te se širom Jugoslavije grade multifunkcionalni centri – domovi kulture čija je ideja bila povezivati edukaciju, kulturu, zabavu i politički život. Urbanističke zamisli i akcije nastojale su transformirati provincijalne gradove u globalne metropole, a mala mjesta približiti tada suvremenim kretanjima. U toj epizodi posjetit će se nekadašnje Radničko sveučilište Moša Pijade u Zagrebu, domove kulture u Nikšiću i Kolašinu u Crnoj Gori te u Konjicu u BiH i bivši Dom JNA u Komiži na Visu. Je li njihov opstanak moguć ili oni ostaju tek simbol velikih ambicija?
*Kadrovi iz epizode “Uređaji emancipacije”
U trećoj epizodi odlazi se u Split, fascinantni primjer kontinuiteta urbane kulture od antičkih vremena do modernizma. Epizoda Split, između plana i kaosa bavi se nedovršenim urbanističkim fenomenom Splita 3, jednim od najnaprednijih modernističkih naselja na svijetu izgrađenog 1970-ih godina prema modernističkim principima slobodnostojećih gradova pod slovenskim timom Mušič-Bežan-Starc. No, paralelno uz izgradnju skladno proporcioniranih zgrade Splita 3, niče i divlja stambena gradnja koja ga okružuje. Planovi i deregulacija koegzistiraju, uzorna uređenost sudara se s totalnim kaosom, grad i njegova suprotnost. Suprotne se tendencije isprepliću, ali određena vremena donose dominaciju jedne od njih. Forma grada preslika je društva, a u ovoj epizodi to iščitavamo na fascinantnom primjeru splitskog arhitektonskog kolaža.
*Kadrovi iz epizode “Split, između plana i kaosa”
Posljednja epizoda serijala donosi priču iz Skoplja. Grad koji je bio premoderan priča je o nedovršenoj modernizaciji grada koji nije bio spreman na modernizam. Nakon proglašenja makedonske neovisnosti i organskog razvoja grada Skoplja, 1963. godine dolazi do traumatskog reza u procesu razvoja i modernizacije grada katastrofalnim potresom. Iste se godine organizira međunarodni natječaj za centar grada na kojem pobjeđuje Kenzo Tange, rodočelnik japanskog metabolističkog pokreta u arhitekturi i posljednje avangarde koji s Isozakijem prvi put primijenjuje metabolističke koncepte izvan Japana. Skoplje postaje globalni pokazni grad budućnosti i anticipira neke od koncepcija koje se tek danas ostvaruju, no ambiciozna ideja biva tek djelomično realizirana. Ogoljena brutalistička arhitektura nežbukanog betona, istovremeno arhaična i futuristička ne radi kompromise, već gradi novi svijet – no radi li se o megalomanskom projektu nemogućem za život? U epizodi se dotiče i aktualne makedonske političke nomenklature u poduhvatu preokretanja povijesti kroz građenje – autentični modernizam zamijenjuje lažni barok koji reprezentira lažno konstruirani nacionalni identitet.
*Kadrovi iz epizode “Grad koji je bio premoderan”
Novosti vezane uz serijal Betonski spavači možete pratiti putem Facebook stranice, a trailer za drugu sezonu pogledajte ovdje. Našeg razgovora s redateljem Sašom Banom, koji smo vodili nakon emitiranja prve sezone, prisjetite se ovdje.
Ekipu Betonskih spavača čine:
Scenaristi: Saša Ban, Maroje Mrduljaš, Nevenka Sablić
Redatelj: Saša Ban
Producentice: Miljenka Čogelja, Dana Budisavljević
Snimatelj: Hrvoje Franjić
Montažeri: Vanja Siruček, Nina Velnić
Skladatelj: Nenad Kovačić
Produkcija: HULAHOP d.o.o. za HRT
Godina proizvodnje: 2018.
Urednica: Gordana Mrđen
