Brojne građevine muzejske, galerijske i kulturne namjene diljem Zagreba znatno su oštećene u potresu koji je u nedjelju ujutro pogodio šire zagrebačko područje. Jučer smo pisali o razornim posljedicama koje je potres ostavio na zgradi i fundusu Muzeja za umjetnost i obrt, a razmjere potresa osjetila je i deset godina stara zgrada Muzeja suvremene umjetnosti.
Kako navode iz MSU-a, Muzej je – kao i brojne druge kulturne institucije – pretrpio oštećenja kako na samoj zgradi Muzeja tako i na muzejskoj građi. Uslijed potresa aktivirali su se protupožarni sprinkleri koji su izazvali poplavu u izložbenim prostorijama, a voda je oštetila stropove i podove te nanijela štetu nekoliko predmeta. Također je oštećeno nekoliko skulptura uslijed podrhtavanja tla. Umjetnine ugrožene od poplave su dislocirane i na njima su vidljive manje promjene. Osim nekoliko pomicanja umjetnina u depoima, stanje je bez promjena.
U prizemlju Muzeja znatno je oštećen cigleni zid, kao i na više mjesta u prizemlju, MSU dućanu, podrumu, stubišnim vertikalama te u uredskom dijelu. Primijećeno je dodatno značajno slijeganje južnog platoa.
Podsjećamo kako Muzej suvremene umjetnosti u svojim zbirkama ima više od 12.000 djela domaćih i inozemnih umjetnika. Djela su sakupljana više od pola stoljeća – od osnutka Muzeja 1954. godine – i pokrivaju razdoblje od sredine dvadesetog stoljeća do naših dana, a rađena su u različitim medijima – slikarstvo, kiparstvo, crtež, grafika, fotografija, video, film, instalacije, internet art … Od prosinca 2009. Muzej djeluje u novoj zgradi u Novom Zagrebu, sagrađenoj prema projektu Igora Franića, te je s oko 15.000 četvornih metara trenutno najveći muzejski objekt u Hrvatskoj i jedan od rijetkih namjenski sagrađenih muzeja u zemlji.
MSU je, kao i sve ostale kulturne institucije u državi, do daljnjega zatvoren za javnost zbog trenutne epidemiološke situacije.
Nakon izlazaka stručnih ekipa na teren, sve je više dojava o muzejskim zgradama oštećenima u potresu; osim spomenutih, teško je stradao i Arheološki muzej te Gliptoteka HAZU, a oštećeni su i Umjetnički paviljon i Moderna galerija, gdje je, između ostaloga, nastradala i skulptura Miroslava Šuteja iz 1968. te mobil Aleksandra Srneca. Oštećeni su i Etnografski muzej, Mimara, Hrvatski prirodoslovni muzej, Klovićevi dvori… Hrvatski povijesni muzej pretrpio je niz konstrukcijskih oštećenja što je ozbiljno narušilo statiku, a nastradao je i dio građe.
Osim toga, velika šteta zabilježena je i na nizu primjera vrijedne graditeljske baštine, među ostalima i Zagrebačka katedrala je ostala bez vrha južnog tornja, a jedna od najozbiljnije stradalih crkava je bazilika Srca Isusova u Palmotićevoj. Oštećene su i crkva sv. Marka, zaštićeni spomenik kulture, te barokna crkva sv. Katarine, pravoslavna crkva na Cvjetnom trgu. U župnoj crkvi u Remetama, također zaštićenom kulturnom dobru, urušio se dio stropa svetišta, a istu je crkvu 1880. poharao veliki potres, nakon čega je obnovljena pod nadzorom Hermanna Bolléa. Bolléov mirogojski kompleks također je ove kobne nedjelje pretrpio veliku štetu, posebno na slavnim arkadama i kapelici.
Ministarstvo kulture obavijestilo je da će na jednom mjestu objavljivati sve informacije vezane uz niz potresa koji su zadesili Zagreb i sjeverozapadni dio Hrvatske i doveli do niza oštećenja na kulturno-povijesnoj graditeljskoj baštini te da će, nakon prikupljenih prijava o oštećenjima utvrditi plan rada prema prioritetima u koja spadaju pojedinačno zaštićena kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te područje zone A kulturno-povijesne cjeline Grada Zagreba.
Fotografije koje bilježe stanje kulturnih i muzejskih objekata te ostalog zagrebačkog graditeljskog nasljeđa nastradalog u nedavnom potresu objavljuju se i na Facebook stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra te Odsjeka za povijest umjetnosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
