Zagreb i okolicu u nedjelju rano ujutro pogodio je snažan potres, pa se stanovici Zagreba – osim s borbom protiv posvemašnje epidemije koronavirusa, kao i ostatak svijeta – trenutno bore i s posljedicama razornog zemljotresa, najjačeg na ovom području u posljednjih 140 godina. Nastala šteta još će se neko vrijeme utvrđivati, no jasno je da su brojne zgrade, pogotovo one u centru grada, znatno stradale.
Iz Muzeja za umjetnost i obrt javljeno je da je MUO pretprio teška oštećenja na samoj građevini, kao i na građi koja se čuva u ovom najvećem i najstarijem muzeju lijepih i primijenjenih umjetnosti u Hrvatskoj. Najvećim dijelom stradali su drugi i treći kat Muzeja, restauratorske radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil, slikarstvo i polikromnu skulpturu, urušen je velik dio krovišta te su oštećeni predmeti u dijelu stalnog postava na drugom i trećem katu.
Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, Miroslav Gašparović, prilikom obilaska zgrade i unutrašnjosti Muzeja istaknuo je: “Izuzetno smo pogođeni razmjerima potresa koji se dogodio, kako stanovništvu Grada Zagreba tako i cjelokupnoj kulturnoj baštini i kulturno – povijesnim građevinama koje su stradale ukljućujući i zgradu našega Muzeja i predmete koji se u njemu čuvaju. Nadamo se i vjerujemo da ćemo uz pomoć Grada, Ministarstva kulture, UNESCO-a i drugih međunarodnih institucija uspjeti iznaći sredstva za sanaciju nastale štete te jednako tako i za rekonstrukciju najoštećenijih dijelova građevine kako bi se ona adekvatno osigurala za budućnost”.
Zgrada Muzeja za umjetnost i obrt jedna je od najljepših historicističkih palača izgrađena davne 1888. godine, a u cjelokupnom fundusu ovoga muzeja čuva se više od 100.000 predmeta lijepih i primijenjenih umjetnosti od 13 st. do danas koji imaju neprocjenjivu vrijednost. Prije nešto više od mjesec dana, 17. veljače, MUO je obilježio okrugli jubilej: 140. godišnjicu od svog osnutka. Naime, na inicijativu Društva za umjetnost i njegova tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavoga, Muzej za umjetnost i obrt osnovan je kao jedna od prvih institucija takve vrste u Europi toga dana davne 1880. godine, a iste je godine – u studenome – Zagreb zadesila sudbina identična onoj jučerašnjoj.
