Prije nekoliko dana počelo je 9. izdanje festivala umjetničkih intervencija Okolo koje kroz dvije programske cjeline – Grad kao emocionalna mreža i Slojevi sjećanja – predstavlja sedam prostornih instalacija i umjetničkih intervencija u užem središtu grada. U suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba, Gradom Zagrebom te Ministarstvom kulture i medija, Okolo i ove godine poziva na susret s umjetnošću na zagrebačkim ulicama. Sedam lokacija, sedam različitih pogleda na Zagreb – izmještajući umjetnost izvan galerijskih zidova u javni prostor, Festival na potezu od trgova Zelene potkove do Tunela Grič otvara prostor za nove poglede na gradsku svakodnevicu.
Devetu godinu zaredom Okolo unosi suvremenu umjetnost u svakodnevni život Zagreba i otvara nove poglede na dobro poznate gradske lokacije. Smještanjem umjetničkih intervencija izvan galerijskih prostora, festival približava umjetnost građanima i posjetiteljima, a grad pretvara u mjesto susreta, istraživanja i novih iskustava. Pritom otkriva manje vidljive slojeve Zagreba, njegove osobne priče i sjećanja, istodobno skrećući pozornost na važna pitanja održivosti.
U dvorištu Zagrebačkog plesnog centra prolaznike očekuje fotografska instalacija Miješanja Sanje Bistričić Sriće. Arhivske fotografije Zagreba, zabilježene objektivima Toše Dabca, Šime Radovčića i Slavke Pavić, preklapaju se s refleksijama suvremenoga grada i odrazima prolaznika, povezujući različita vremena i perspektive. U Masarykovoj je niknula Grad-šuma Ane Kovačić, prostorna instalacija koja interpretira Zagreb kao maketu emocionalnog krajolika sastavljenu od osobnih orijentira, tajnih kutaka i svakodnevnih iskustava. Stilizirane oslikane forme inspirirane su Maksimirom, Medvednicom i autoričinim doživljajem ljudi koji čine grad, a pojedini elementi mogu poslužiti za sjedenje, odmor i igru.
U Glazbenom paviljonu na Zrinjevcu prolaznici imaju priliku otkriti Zagreb Marije Braut, rad Inije Herenčić posvećen fotografskom nasljeđu Marije Braut, realiziran u suradnji s Muzejom grada Zagreba. Unutrašnjost paviljona ispunjena je fotografijama otisnutima na prozračne tekstilne površine, stvarajući intiman prostor u kojem posjetitelji mogu uroniti u vizualni svijet jedne od najvažnijih kroničarki Zagreba. Nedjeljom, 23. i 30. kolovoza, od 20 do 24 sata, doživljaj će dodatno proširiti digitalna projekcija arhivskih fotografija. Na susjednom Trgu kralja Tomislava smjestila se velika tapiserija Ane Ratković Sobota Welcome to Plastic Culture / Plasticocene. Rad nastaje od odbačenih plastičnih vrećica i ambalaže koje umjetnica prikuplja i transformira u tapiseriju tehnikom tkanja. Postavljena na samostojeću metalnu konstrukciju, tapiserija poprima karakter svojevrsnog spomenika materijalu koji je obilježio naše vrijeme, otvarajući pitanja potrošnje, održivosti i odnosa prema okolišu.
Na Trgu kralja Petra Svačića nalazi se Vrtuljak, zajednički rad Albe Miočev i Josipe Tadić. Interaktivna instalacija sastavljena je od modularnih elemenata, a rotacijom središnjeg dijela posjetitelji mogu mijenjati kompoziciju i poglede kroz instalaciju. Svakim okretom mijenja se odnos između oslikanih površina i prostora koji ih okružuje te publika time postaje aktivni sudionik rada. Šetnju se potom nastavlja do Trga Marka Marulića, gdje prolaznike očekuje Pillow Talk Apolonije Lučić. Viseći tekstilni objekti koji oblikom podsjećaju na jastuke pozivaju na dodir, unoseći u javni prostor elemente nježnosti, prisutnosti i utjehe.
Za posljednju postaju rute potrebno je uputiti se prema ulazu u Tunel Grič sa strane Tomićeve ulice. Ondje je u tijeku restauracija Nepoznatog hrama Lava Paripovića, murala koji je na toj lokaciji nastao 2021. godine. Umjesto brisanja tragova vremena i vraćanja rada u izvorno stanje, umjetnik ih prihvaća kao dio njegove povijesti i nadograđuje novim slikarskim slojem. Promjene tona, boje i oblika postaju nastavak postojećeg rada, a restauracija nova faza njegova života u gradu. S umjetnikom na djelu možete porazgovarati 25. i 26. kolovoza od 18 do 20 sati, dok je završetak murala planiran za 30. kolovoza.
Okolo organiziraju Nas dve uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba, Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Festival se održava od 20. do 30. kolovoza, a sve informacije o programu, lokacijama i događanjima dostupne su na službenim kanalima festivala Okolo: www.facebook.com/okolozagreb i www.instagram.com/okoloaround. U nastavku potražite više informacija o svakom radu!
PROGRAM UMJETNIČKIH INTERVENCIJA: GRAD KAO EMOCIONALNA MREŽA
Što grad čini gradom? Njegove ulice, trgovi i zgrade tek su vidljivi sloj složenog sustava odnosa, sjećanja, navika, susreta i osobnih iskustava koji oblikuju naš svakodnevni život. Ovogodišnje izdanje festivala Okolo polazi od te nevidljive dimenzije grada. Umjetničke intervencije predstavljene na festivalu nastaju za specifična mjesta u gradu i potiču da ih koristimo i promatramo na drugačiji način. Pozivaju posjetitelje da grad dožive izvan njegove funkcionalne svakodnevice, kao mjesto mašte, bliskosti, promjene i zajedničkog iskustva. Kroz instalacije, tekstilne radove, participativne procese i intervencije u javnom prostoru, umjetnici istražuju različite načine na koje doživljavamo Zagreb. Ana Kovačić polazi od osobnog doživljaja grada, sastavljenog od mjesta, prirodnih motiva i svakodnevnih iskustava. Apolonija Lučić javni prostor privremeno pretvara u mjesto bliskosti, nježnosti i odmora. Alba Miočev i Josipa Tadić kroz interaktivnu instalaciju pozivaju posjetitelje da vlastitim sudjelovanjem mijenjaju pogled na prostor koji ih okružuje. Ana Ratković Sobota od odbačenih plastičnih vrećica izrađuje veliku tapiseriju koja polazi od svakodnevnog otpada i otvara pitanja potrošnje, okoliša i vrijednosti materijala koje najčešće odbacujemo. Lav Paripović vraća se svom muralu na ulazu u Tunel Grič te ga nadograđuje novim slikarskim slojem, uključujući tragove koje su na njemu ostavili vrijeme i svakodnevne izmjene u gradskom tkivu. Festival povezuje nekoliko lokacija u središtu Zagreba, od trgova Zelene potkove do ulaza u Tunel Grič, a kretanje od jedne do druge točke postaje dio iskustva festivala. Radovi su osmišljeni za konkretne prostore, pa se festival može obići u jednoj šetnji ili otkrivati postupno tijekom svakodnevnog prolaska kroz grad. – Tena Bakšaj
ANA KOVAČIĆ
Grad-šuma
Grad-šuma je prostorna instalacija koja Zagreb interpretira kao maketu emocionalnog krajolika sastavljenog od osobnih orijentira, tajnih kutaka i svakodnevnih iskustava. Stilizirane oslikane forme prikazuju autoričinu percepciju stvarnih elemenata grada – rad je tematski podijeljen u tri cjeline koje opisuju doživljaj Maksimira, Medvednice i autoričinih sugrađana. Objekti imaju i funkcionalnu dimenziju: na njima se može predahnuti, oko njih se kretati, igrati ili skrivati, a na pojedinim mjestima zasađene su biljke. Grad-šuma uz osobnu interpretaciju Zagreba istražuje i mogućnosti oblikovanja urbane opreme na sjecištu zaigranosti, uporabnosti i dekorativnosti.
Ana Kovačić ilustratorica je i dizajnerica koja djeluje na području vizualnih komunikacija, kulture i obrazovanja. Diplomirala je na Studiju dizajna u Zagrebu, a uz ilustraciju razvija i trodimenzionalne radove od papira i drva. Ilustrirala je knjige Dubravke Ugrešić i Olje Savičević Ivančević te surađivala na brojnim projektima nezavisne kulture. Izlagala je na samostalnim i skupnim izložbama. Živi i stvara u Zagrebu.
Naš intervju s Anom potražite ovdje.
ALBA MIOČEV & JOSIPA TADIĆ
Vrtuljak
Vrtuljak je interaktivna prostorna instalacija koja nastaje susretom dvaju različitih autorskih pristupa – slikarskog i dizajnerskog. Rad se sastoji od modularnih elemenata oblikovanih kao niz povezanih ploha, od kojih se središnja rotira i omogućuje stalne promjene kompozicije. Okretanjem ploče posjetitelji otvaraju ili zatvaraju poglede te sami određuju koje će se oslikane površine međusobno povezivati. U kompoziciju se uključuje i sama lokacija, koja kroz otvore postaje sastavni dio rada. Instalacija istražuje odnos između kretanja, percepcije i suradnje, stvarajući prostor u kojem se različiti vizualni jezici susreću i nadopunjuju. Kroz jednostavnu gestu rotacije rad poziva publiku na aktivno sudjelovanje i promišljanje načina na koji oblikujemo vlastite poglede na prostor koji nas okružuje.
Alba Miočev (1994.) studirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te se, uz klasično slikarstvo, bavi muralima i javnim intervencijama. Dobitnica je nagrada Erste Fragmenti 18 i Erste Fragmenti 20 te članica HDLU-a. Josipa Tadić (1993.) grafička je dizajnerica i umjetnica sa sjedištem u Zagrebu. Diplomirala je na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, redovito izlaže samostalno i skupno, te djeluje kao suorganizatorica i kustosica izložbe Shaped Shapes. Članica je HZSU-a te aktivna na području suvremene umjetnosti i dizajna.
Naš intervju s Albom potražite ovdje.
ANA RATKOVIĆ SOBOTA
Welcome to Plastic Culture / Plasticocene
Welcome to Plastic Culture / Plasticocene prostorna je instalacija koja tematizira sveprisutnost plastike u suvremenom okolišu i svakodnevnom životu. Polazište rada čini proces prikupljanja odbačenih plastičnih vrećica i ambalaže koje umjetnica transformira u veliku tapiseriju izrađenu tehnikom tkanja. Materijal koji se najčešće promatra kao otpad postaje osnovni gradivni element rada, otvarajući pitanja potrošnje, održivosti i odnosa prema okolišu. Tapiserija je postavljena na samostojeću metalnu konstrukciju te izložena u javnom prostoru kao svojevrsni spomenik materijalu koji je obilježio naše vrijeme. Rad upućuje na geološko podrijetlo plastike, proizvedene iz nafte i prirodnog plina nastalih iz ostataka drevnih morskih organizama. Spajajući tradicionalnu tehniku tkanja s plastikom, rad proces recikliranja pretvara u umjetničku gestu koja potiče promišljanje odnosa prema okolišu, potrošnji i transformaciji materijala.
Ana Ratković Sobota (1988.) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, a njezin rad obuhvaća slikarstvo, instalaciju, participativne projekte i umjetničko istraživanje. Sudjelovala je na međunarodnim rezidencijama u Europi i Aziji te realizirala projekte u javnom prostoru i institucijama. U svom radu često istražuje odnos prirode, društva i osobnog iskustva kroz eksperimentiranje materijalima i procesima.
Naš intervju s Anom potražite ovdje.
APOLONIJA LUČIĆ
Pillow Talk
Pillow Talk polazi od pojma intimnog razgovora obilježenog bliskošću, povjerenjem i emocionalnom otvorenošću, no autorica ga promatra kroz njegovu suprotnost – iskustvo usamljenosti. Instalacija se sastoji od visećih tekstilnih objekata koji oblikom podsjećaju na jastuke te stvaraju prostor koji posjetitelje poziva na fizičku i emocionalnu interakciju. Objekti se mogu dodirnuti ili zagrliti, prizivajući osjećaj nježnosti, prisutnosti i utjehe. Istovremeno, rad otvara prostor promišljanju odsutnosti, čežnje i potrebe za povezivanjem. Pillow Talk istražuje načine na koje materijal, forma i dodir postaju nositelji iskustava koja su istodobno osobna i univerzalna.
Apolonija Lučić (1995.) umjetnica je koja djeluje kroz medije crteža, ilustracije, stripa i umjetničke knjige. Diplomirala je slikarstvo i grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. U svom radu često polazi od osobnih iskustava koja kombinira s elementima fikcije, stvarajući intimne vizualne narative. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a njezini stripovi objavljivani su u domaćim i međunarodnim publikacijama. Živi i radi između ilustracije, izdavaštva i suvremene umjetničke prakse.
Naš intervju s Apolonijom (i njezinom sestrom Agatom) potražite ovdje.
LAV PARIPOVIĆ
Nepoznati hram
Nepoznati hram nastao je 2021. godine u sklopu manifestacije Ulični triptih kao mural na trafostanici i ulazu u tunel Grič. Smješten između infrastrukturnog objekta koji transformira energiju i prolaza koji povezuje dva dijela grada, rad od samog nastanka istražuje prijelaz, transformaciju i promjenu. Tijekom vremena mural je prirodno zadobio vlastitu patinu – grafite, oštećenja i tragove svakodnevnog života grada. Nova intervencija polazi od ideje restauracije, ali ne kao vraćanja murala u izvorno stanje, već kao nastavka postojećeg rada. Prihvaćajući postojeće tragove, rad ih nadograđuje novim slojem kroz promjene tona, boje i oblika. Takav pristup odražava i suvremeni Zagreb, grad obilježen obnovom, u kojem restauracija postaje dio svakodnevice. Projekt istodobno propituje odnos prema postojećim umjetničkim djelima u javnom prostoru te mogućnost njihove ponovne aktivacije. Na ulazu u tunel Grič, Nepoznati hram ponovno postaje portal – ne povratak radu iz 2021., nego njegovo novo poglavlje.
Lav Paripović diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje danas djeluje kao asistent na Slikarskom odsjeku. Dobitnik je više stručnih priznanja, među kojima su pohvala 3. bijenala slikarstva i Nagrada za mladog umjetnika HDLU-a. Uz galerijsku praksu, aktivno djeluje na području urbanih intervencija i projekata u javnom prostoru. U svom radu istražuje odnose percepcije, prostora i vizualnih sustava kroz slikarstvo, instalaciju i site-specific projekte.
Naš intervju s Lavom potražite ovdje.
FOTOGRAFSKI PROGRAM: SLOJEVI SJEĆANJA
Fotografski program Slojevi sjećanja okuplja dva rada koja promišljaju Zagreb kao promjenjivo polje vizualnog i emocionalnog pamćenja. Rad posvećen opusu Marije Braut gradi intimni vizualni arhiv grada, u kojem fotografije funkcioniraju kao fragmenti kolektivnog sjećanja, smješteni između dokumentarne preciznosti i poetskog pogleda. Miješanja Sanje Bistričić Sriće uvode prostornu instalaciju u kojoj se arhivske fotografije, refleksije suvremenoga grada i prisutnost promatrača preklapaju u dinamičnom prostoru percepcije. Zajedno, ovi radovi promišljaju sjećanje ne kao fiksnu priču, već kao proces slojevitog nakupljanja, preoblikovanja i ponovnog aktiviranja. Grad se pritom pojavljuje kao višeslojna slika – istodobno arhiv, refleksija i življeno iskustvo – koja se neprestano mijenja kroz čin gledanja. – Ana Mikin
INIA HERENČIĆ ZA NAS DVE
Zagreb Marije Braut
Zagreb Marije Braut transformira Glazbeni paviljon na Zrinjevcu u intiman prostor posvećen opusu jedne od najznačajnijih hrvatskih fotografkinja. Unutrašnjost paviljona ispunjena je fotografijama otisnutima na prozračne tekstilne površine koje stvaraju dojam lebdećih slika. Posjetitelji ulaze u prostor koji ih okružuje fotografijama Zagreba i poziva na uranjanje u vizualni svijet Marije Braut. Instalacija istovremeno oživljava javni prostor, približava fotografsko nasljeđe novim generacijama i potiče promišljanje grada kroz njegovu povijest, atmosferu i svakodnevicu. Kroz spoj fotografije, arhitekture i svjetla, rad stvara jedinstveno iskustvo susreta s gradom kakav je zabilježen objektivom jedne od njegovih najvažnijih kroničarki. Nedjeljom posjetitelje očekuje posebno večernje događanje – digitalna projekcija koja dodatno proširuje doživljaj susreta s autoričinim radom.
Inia Herenčić (1985.) vizualna je autorica i fotografkinja. Magistrirala je fotografiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a njezin rad temelji se na dokumentarističkom pristupu s naglaskom na emocije, međuljudske odnose i osobne narative. Izlagala je na brojnim međunarodnim skupnim i samostalnim izložbama te sudjelovala u edukativnim i istraživačkim projektima iz područja fotografije. U svom radu kontinuirano istražuje odnos osobnog iskustva, identiteta i suvremenog društva.
Našu podcast epizodu s Iniom potražite ovdje.
SANJA BISTRIČIĆ SRIĆA
Miješanja
Miješanja su prostorna instalacija koja istražuje susrete prošlosti i sadašnjosti, osobnog i kolektivnog iskustva te stvarnog i zamišljenog prostora. Polazeći od arhivskih fotografija Zagreba, autorica stvara slojevitu vizualnu strukturu u kojoj se povijesne slike preklapaju s refleksijama suvremenoga grada i odrazima prolaznika. Ovisno o poziciji promatrača i uvjetima u prostoru, neprestano se izmjenjuju različiti prizori i značenja. Instalacija tako postaje mjesto susreta memorije grada i individualnog iskustva, pozivajući publiku da aktivno sudjeluje u procesu gledanja. Miješanja ne funkcioniraju samo kao vizualna intervencija, već i kao prostor imaginacije u kojem se granice između vremena i stvarnosti privremeno brišu. Rad potiče na promišljanje o tome kako grad pamtimo, kako ga doživljavamo danas i na koji način u njega upisujemo vlastite priče.
Sanja Bistričić Srića multimedijska je umjetnica, fotografkinja i snimateljica. Magistrirala je Nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. U svojoj umjetničkoj praksi koristi film, video, fotografiju, zvuk i instalaciju, često istražujući osobne teme kroz eksperimentalne i dokumentarne pristupe. Izlagala je u brojnim muzejima i galerijama u Hrvatskoj i inozemstvu te sudjelovala na međunarodnim rezidencijalnim programima. Njezin rad usmjeren je na istraživanje sjećanja, identiteta i odnosa između slike, prostora i iskustva.
Našu podcast epizodu sa Sanjom potražite ovdje.
