Na riječkoj šetnici Molo longo, s pogledom na povijesna lučka skladišta i gradsku kulisu u pozadini, Društvo arhitekata Rijeka predstavilo je 22. srpnja publikaciju Metropolis – perspektive novog grada. Predstavljanje je održano iza zgrade Dezinsekcije, upravo na prostoru koji je bio jedno od polazišta promišljanja sadržanih u izdanju. Odabir lokacije nije bio slučajan: odnos Rijeke i njezine obale, dugogodišnja fizička i simbolička odvojenost grada od mora te mogućnosti ponovnog otvaranja lučkog prostora građanima čine središnje teme publikacije. Publikacija je nastala kao materijalni trag istoimenog istraživačkog projekta, panela i izložbe koje je Društvo arhitekata Rijeka organiziralo u studenome 2023. godine. O tadašnjem programu, njegovu društvenom i urbanističkom kontekstu te različitim vizijama budućnosti povijesnih skladišta za Vizkulturu pisao je Kristian Benić u tekstu Skladišta koja grad znače. Time je već 2023. godine otvoren širi javni razgovor o vrijednosti kompleksa Metropolis i mogućnostima njegova uključivanja u budući razvoj Rijeke.
Metropolis čini pet povijesnih lučkih skladišta izgrađenih između 1909. i 1914. godine, smještenih u dva paralelna niza u pozadini Praškog pristaništa. Kompleks svjedoči o razdoblju u kojem se Rijeka razvijala kao snažno industrijsko, prometno i lučko središte Austro-Ugarske Monarhije. Skladišta su građena kombinacijom armiranobetonske konstrukcije i opeke, a njihovim kasnijim povezivanjem oblikovana je specifična arhitektonska scenografija koja je podsjećala na estetiku kultnog filma Metropolis Fritza Langa.
Iako se kompleks nalazi nadomak gradskog središta i proteže se prostorom usporedivim s dužinom riječkog Korza, većini građana ostao je gotovo nevidljiv i nedostupan, odvojen lučkim ogradama, željezničkim kolosijecima i zatvorenim režimom korištenja. Upravo ta podvojenost – postojanje civilnog grada i lučko-željezničkog grada – desetljećima određuje odnos Rijeke prema vlastitoj obali.
U trenutku novih infrastrukturnih i gospodarskih zahvata pitanje budućnosti povijesnih skladišta postalo je aktualnije nego ikada. Izgradnja prometnice D403, razvoj Zagrebačke obale i kontejnerskog terminala te prenamjena skladišta broj 22 pokazuju da Metropolis više nije samo napuštena industrijska baština ili prostor zamišljene budućnosti. U obnovljenom skladištu 22 danas, u 2026.godini, tri godine nakon panela, nalaze se uredski prostori za zaposlenike Rijeka Gatewaya i prateći servisni sadržaji kontejnerskog terminala, čime je započeo konkretan proces ponovne uporabe dijela kompleksa.
Publikacija povezuje povijesne slojeve prostora s mogućnostima njegove buduće transformacije. Njezinu okosnicu čini transkript gotovo trosatne panel-rasprave održane pred ispunjenom dvoranom nekadašnjeg skladišta Exportdrva. U raspravi, koju je moderirao arhitekt Maroje Mrduljaš, sudjelovali su riječki urbanist Bojan Bilić, tadašnji gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, Mladen Jurčević iz tvrtke Rijeka Gateway i pročelnica riječkog Konzervatorskog odjela Lilian Stošić. Razgovaralo se o očuvanju industrijske baštine, gospodarskoj funkciji luke, mogućnostima prenamjene skladišta te složenom odnosu institucija, koncesionara i gradskih interesa.
U sklopu projekta održana je i izložba studentskih radova nastalih tijekom petnaestak godina na arhitektonskim fakultetima u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu te na ETH-u u Zürichu. Prikazane su različite, utopijske i realistične vizije transformacije obale i skladišnog kompleksa. Metropolis se u njima pretvarao u prostor stanovanja, urbanu farmu, lučki kampus, skladište podataka, vertikalno selo i mjesto novih kulturnih i društvenih sadržaja.
Stručne tekstove u publikaciji potpisuju Kristian Benić, Maroje Mrduljaš, Ana Orlić, Gorana Stipeč Brlić, Nana Palinić i Marija Premužić Ančić. Nana Palinić donosi povijesni pregled razvoja riječke luke i skladišne arhitekture, dok Marija Premužić Ančić predstavlja konzervatorski elaborat izrađen za skladište 22. Kristian Benić smješta pitanje Metropolisa u suvremeni društveni i medijski kontekst, a Maroje Mrduljaš piše o propuštenim prilikama za urbanističko eksperimentiranje, podsjećajući pritom da prostor za djelovanje i dalje postoji.
Poseban dio izdanja čine vizije budućnosti kompleksa, sažete na jednoj stranici i izrečene u zadanom formatu od 150 riječi, čiji su autori Adam Butigan i Blanka Levačić, Aleksandra Deluka-Tibljaš, Velid Đekić, Marin Nižić i Iva Rinčić. Metropolis se u tim projekcijama pojavljuje kao mogući filmski studio, kulturni i obrazovni centar, prostor stanovanja, inovacija, javnih sadržaja i zelenih površina. Te vizije ne nude jedno konačno rješenje, nego pokazuju širinu mogućnosti koje se otvaraju kada se industrijska baština promatra kao aktivan gradski resurs. Kako su i sami autori rekli, viziju je potrebno zapisati da bi ostavila trag i otvorila mogućnost svoje realizacije u budućnosti.
Na predstavljanju su urednice i autori govorili o nastanku projekta, procesu oblikovanja publikacije i važnosti nastavka javnog dijaloga. Urednički tim činile su Ana Orlić, Gorana Stipeč Brlić i Ariana Sušanj, dok oblikovanje i prijelom potpisuju Martina Mataija, Ana Orlić i Ariana Sušanj. Ilustracije je izradila Ariana Sušanj, a transkript rasprave pripremila Mia Bećirević.
Projekt je realiziran uz potporu Hrvatske komore arhitekata, a podržali su ga Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Grad Rijeka. Održavanje predstavljanja na prostoru Molo longa omogućeno je uz podršku Luke Rijeka. Predstavljanje publikacije zaključeno je porukom da zaštita baštine ne završava obnovom pročelja ili očuvanjem konstrukcije. Njezina se vrijednost potvrđuje tek kada prostori ponovno dobiju funkciju, korisnike i život. Ova publikacija posvećena je samo jednoj zgradi iz cijelog opusa riječke industrijske baštine i kao takva je jedinstvena. Metropolis – perspektive novog grada nije samo dokument prethodnog istraživanja, nego i poziv na nastavak dijaloga o budućnosti prostora na kojem se susreću grad, luka, povijest i more.
Publikaciju je moguće naručiti putem adrese [email protected].
Metropolis – perspektive novog grada
Izdavač: Društvo arhitekata Rijeka
Urednički tim: Ana Orlić, Gorana Stipeč Brlić, Ariana Sušanj
Autori tekstova: Kristian Benić, Maroje Mrduljaš, Ana Orlić i Gorana Stipeč Brlić, Nana Palinić, Marija Premužić Ančić
Autori vizija: Adam Butigan i Blanka Levačić, Aleksandra Deluka-Tibljaš, Velid Đekić, Marin Nižić, Iva Rinčić
Oblikovanje i prijelom: Martina Mataija, Ana Orlić, Ariana Sušanj
Ilustracije: Ariana Sušanj
Transkript debate: Mia Bećirević
Partneri: Hrvatska komora arhitekata, JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ, Grad Rijeka Tisak: Kerschoffset
Fotografije publikacije: Ana Orlić
