U srijedu 29. travnja 2026. s početkom u 19 sati u prostorima Studio-galerije KLET u Ilici bit će predstavljena monografija PLAKATIRANJE – knjiga Vizkulturine kolekcije 259 autorskih plakata. Riječ je o publikaciji koja po prvi put na jednom mjestu okuplja sve radove nastale za ovaj naš kolaborativni umjetnički projekt, a potpisuje ih gotovo tristo različitih dizajnera/ica, umjetnika/ica, ilustratora/ica i dizajnerskih studija iz Hrvatske i regije.
Monografiju će predstaviti urednik publikacije i kustos kolekcije Ivan Dorotić – pokretač i glavni urednik Vizkulture, autorica oblikovanja i prijeloma knjige – dizajnerica Tessa Bachrach Krištofić te likovni kritičar i kustos Marko Golub, a razgovor će moderirati povjesničarka umjetnosti Tena Starčević. Nakon razgovora slijedi druženje, a glazbu će puštati DJ Erol Sjajni. Knjigu će biti moguće kupiti na promociji po cijeni od 40 € (plaćanje isključivo debitnim karticama). Narudžba knjige moguća je i putem e-maila [email protected]
Nova Instagram stranica projekta PLAKATIRANJE je instagram.com/plakatiranje
Više o monografiji i projektu PLAKATIRANJE:
U vremenu kada se vizualna komunikacija sve češće odvija u ubrzanim, fragmentiranim digitalnim tokovima, Vizkulturin projekt PLAKATIRANJE rijedak je primjer dugoročnog, kontinuiranog i autorski vođenog istraživanja medija plakata. Pokrenut davne 2013., samim početkom djelovanja medija o vizualnim umjetnostima i kulturi – Vizkultura, projekt PLAKATIRANJE je tijekom šest godina trajanja okupio zavidan broj autora/ica, vjerojatno više od bilo kojeg sličnog projekta. Novoobjavljena monografija okuplja ovu opsežnu produkciju, nudeći na 560 stranica pregled autorskih rješenja te društvenih, političkih, osobnih i kulturnih konteksta koji su ih oblikovali.
Nastala iz potrebe za objedinjavanjem i očuvanjem, te potaknuta retrospektivnim sagledavanjem opsega i jedinstvene kolektivnosti ovog projekta, monografija predstavlja svojevrsni završni čin projekta PLAKATIRANJE koje je, iako davno završeno, ostalo trajno upisano u suvremenu domaću vizualnu kulturu.
PLAKATIRANJE danas nije moguće čitati samo kao dizajnerski ili kustoski projekt, nego i kao precizan vizualni zapis jednog razdoblja. Nastajali kroz godine obilježene političkim tenzijama, promjenama u javnom prostoru, krizama kulturne infrastrukture ili transformacijama digitalne svakodnevice, uz sijaset strukovnih, lokalnih i globalnih okolnosti koje su inspirirale autore, plakati predstavljeni u monografiji artikuliraju projekt kao vizualnu kroniku vremena, svojevrsni arhiv društvenih atmosfera i prijepora. Plakatiranje je od samog početka bilo zamišljeno kao otvoreni prostor izražavanja, autori su pozivani da kroz formu plakata artikuliraju osobne i društvene teme, bez zadane ikonografije ili narativa. Takav pristup rezultirao je iznimnom raznolikošću izraza – od tipografskih eksperimenata do crteža i ilustracija, od fotografije i kolaža do konceptualnih rješenja – ali i sadržajnom gustoćom koja nadilazi uobičajene okvire dizajnerske produkcije.
Kako u svom tekstu u monografiji ističe kustosica i povjesničarka dizajna Koraljka Vlajo “plakati u knjizi pružaju uvid u kolektivno stanje uma lokalne (kreativne) zajednice; kao cjelina oslikavaju skup prepoznatljivih briga i frustracija, preokupacija, opsesija, frustracija i neuroza, pobuna, pobjeda i proslava “. Upravo u toj slojevitosti – između osobnog i društvenog, intimnog i javnog – leži trajna vrijednost projekta. Važan aspekt Plakatiranja bila je i njegova dvostruka priroda: istovremeno analogna i digitalna. Plakati su egzistirali kao jedinstveni fizički objekti, izloženi u vitrinama nekadašnjeg Kina Europa te tako ulazili su u izravan odnos s gradom i njegovim prolaznicima, izlazeći iz zatvorenog stručnog kruga i postajući dio svakodnevice, ali su ravnopravno postojali kao digitalni sadržaj koji se širio putem mrežnih stranica Vizkulture i njihovih kanala društvenih mreža. Taj odnos, kako u tekstu u knjizi primjećuje dizajner i teoretičar Borut Vild, predstavlja „simbolički čin i riječiti komentar odnosa analognih i ekranskih vizuala kojima smo zatrpani“, pri čemu stvarno i virtualno zajedno grade značenje rada. U knjizi su uz plakate postavljeni i autorski opisi, čime je dodatno produbljen uvid u procese i namjere autora. Vild ističe kako je upravo ta kombinacija slike i teksta otvorila prostor za „prave mentalne etide“ i omogućit će čitatelju da prati ne samo konačan rezultat, već i smjerove razmišljanja iza svakog rada.
Jedna od ključnih specifičnosti PLAKATIRANJA leži i u tome što je projekt tijekom godina uspio povezati različite generacije autora i autorica. U istom su se okviru susretali studenti i afirmirani profesionalci, mladi autori i doajeni domaće scene, oni kojima je to bio jedan od prvih javnih radova i oni čija su se imena već odavno upisala u povijest dizajna i vizualne umjetnosti. Stoga monografija koja (tek) sada izlazi ne predstavlja samo arhiv projekta, već i dokument čitave scene, njezinih aktera i njihovih reakcija, posebno zanimljiva iz današnje perspektive i s odmakom, razmatrajući gdje su danas profesionalno i što rade autori koji su sudjelovali u projektu. Monografija ne okuplja samo impresivan broj plakata, nego i tragove jedne profesionalne i afektivne zajednice — ljudi koji su kroz isti okvir dijelili prostor rada, komentara, podrške, eksperimenta i javnog izlaganja.
Jedan od zanimljivijih paradoksa Plakatiranja jest to što je projekt nastao u mediju koji je po definiciji privremen, prolazan i često vezan uz trenutak, a završava u formi monografije — trajnog zapisa. Time ova knjiga ne dokumentira samo produkciju, nego i pretvara efemerni medij u dugotrajno kulturno svjedočanstvo, kao čin očuvanja radova, konteksta i autorstva od zaborava.
Rečenica „Od kulture se raste“, ispisana na jednom od prvih plakata projekta, danas se može čitati kao sažetak čitave njegove logike i koncepta. PLAKATIRANJE je tijekom godina raslo brojčano, autorski i značajem za scenu, ali je istodobno širilo i prostor kulturne vidljivosti, kritičkog mišljenja i javnog dijaloga, sažimajući nadu i ideju projekta, i navedene fraze, da kultura nije dekor, nego prostor razvoja, mišljenja, otpora i artikulacije, potvrđujući da je moguće graditi kontinuitet i relevantnost unutar nezavisne kulture te da vizualne komunikacije i dizajn, kada im se pruži adekvatan prostor, mogu precizno i snažno govoriti o društvu.
Autori/ce plakata (po abedecnom redu): Marija Ančić, Mario Aničić, Ivan Antunović, Ivana Armanini, Artu Ditu, Babushke, Ena Baćanović, Antonija Bačić, Demijan Bačić, Nina Bačun i Goran Jovanović, Marta Badurina, Jelena Bando i Guilhem Monceaux, Ivana Banfić i Igor Ilić, Rina Barbarić, Maša Barišić, Željko Beljan, Ana Belić i Ivan Čadež, Benussi & The Fish, Beton, Dora Bilandžić, Petra Blažinčić, Bogovac+Volf+Milovac, Nikola Bojić i Goran Šoša, Marita Bonačić, Booboo Tannenbaum, Bruketa & Žinić, Anta Bučević, Ivana Bugarinović, Bunch, Catmi, Lana Cavar i Narcisa Vukojević, Chez, Nebojša Cvetković, Paolo Čerić, Daria Čičmir, Karla Čurčinski, Mario Depicolzuane, Dario Dević i Hrvoje Živčić, Dario Dević i Jasna Jasna Žmak, Dario Dević, Ivan Dilberović, Antonio Dolić, Ivan Dorotić, Dejan Dragosavac Ruta, Srđa Dragović, Andrej Drožđan, Drugo Uho, Dujmenović/Mlinarić, Dario Dunaj, Đukićpavlović, Nikola Đurek, 2 Dizajnera, Dvasadva, Easa Croatia, Ema Ema Ema, Fahrenheit, Fiktiv, Franić & Steković, Flomaster, Slavimir Futro, Irena Gajić, Andro Giunio, Filip Gjurin, Glitchboy 2000, Goeklektik, Marko Golub, Milica Golubović, Nikola Grabovac, Lana Grahek, Krešimir Grancarić i Sandra Mrkšić, Martina Granić, Davor Gromilović, Klasja Habjan, Hamper, Dorja Horvatić i Vita Vrebac, Martin Hrastić, Marko Hrastovec, Iva Hrvatin, Tea Ivković, Jakov Jakovljević, Helena Janečić, Dunja Janković, Nemanja Jehlička, Marko Jovanovac, Jufi, Iva Marija Jurić, Izvorka Jurić, Tea Jurišić, Ena Jurov, Tjaša Kalkan i Hrvoje Živčić, Sofija Kamasi, Ivan Karaga, Adrijan Karavdić, Vedran Kasap i Vanja Cuculić, Dora Kasun, Stefano Katunar, Kazinoti & Komenda, Kila Slova, Leo Kirinčić, Klarxy, Vedran Klemens, Ivan Klis vs. Damir Prizmić, Vedran Kolac, Draga Komparak, Vladimir Končar, Dragan Kordić, Marko Koržinek, Lina Kovačević, Ana Kovačić, Josipa Krolo, Igor Kuduz, Kuna Zlatica, Mirna Kutleša, Sanja Kuzmanović, Ana Labudović i Matea Jocić, Filip Latin, Anja Leko, Tena Letica Tkalčević, Ivan Levak, Lea Levi, Linnch, Alen Lipuš, Boris Ljubičić, Željko Lončar, Lovers, Apolonija i Agata Lučić, Lunar, Barbara Majnarić i Karla Paliska, Manasteriotti Marić, Marichoo, Market, Ivan Marković, Dominik Markušić, Ivo Matić, Marija Matić, Monika Meglić, Ivan Mesaroš, Metaklinika, Niko Mihaljević, Ivan Milas i Goran Radošević, Bratislav Milenković, Miron Milić, Petra Milički, Mireldy, MKF&AT, Tanja Modraković, Oleg Morović, Lucija Mrzljak, Andrija Mudnić, Marinko Murgić, Nebitno, Krunoslav Nemčić, Neumnoživi, Negra Nigoević i Dražen Novak, Ninja Tiger, Nisamtapir., Marin Nižić, NJI3, Nobl, Oaza, OKO, Jelena Oroz, Ivan Oštarčević, Tom Palinić, Milica Pantelić, Tea Pavić, Goga Pavlek, Sara Pavleković Preis, Jan Pavlović, Pekmezmed, Filip Peraić, Martin Peranović, Jelena Perišić, Vanja Perković, Pimp My Pump, Pink Moon, Ivana Pipal, Pliketi Plok, Saša Pocrnić, Filip Pomykalo, Poop Studio, Luka Maji Predragović, Marko Prpić Zets, Zoran Pungerčar, Barbara Rad, Ivana Radmanovac, Mane Radmanović, Radnja, Goran Radošević, Livio Rajh, Imelda Ramović, Matija Raos, Rašić+Vrabec, Razum & Osjećaji, Reloader, Andrea Resner, Miro Roman, Rootylicious, Maja Rožman, Tifani Rubi, Sarme One, Sensus Design Factory, Size, Ana Sladetić, Smelly Feet Dog, Damir Sobota, Sonda, Sven Sorić i Hrvoje Spudić, Danijel Srdarev i Maja Bagić Barić, Sretan Bor, Natko Stipaničev, Studio Borčić i Tanja Prlenda, Studio Sudar, Studio Tumpić Prenc, Superstudio 29, Anja Sušanj, Stjepan Šandrk, Timy Šarec, Alma Šavar, Melinda Šefčić, Šesnić & Turković, Lovro Škiljić, Dorotea Škrabo, Vedran Štimac, Ivana Štrukelj, Šumski, Oleg Šuran, Švicarska, Marko Tadić, Stipan Tadić i Luka Hrgović, Tarwuk, Hana Tintor, This Town Needs Posters + Artomat, Ivan Tudek, Nora Turato, Marta Tuta, Mladen Udovičić, Ugruv Smek, Ozana Ursić, Utorak + Luka Juras, Vendi Vernić, Leona Vertuš, Borut Vild, Jakov Vilović, Leo Vinković, Pero Vojković, Ivorin Vrkaš, Nikola Vrljić, Luka Vucić, Matej Vučković, Maša Vukmanović, Daniel Vuković, Dominik Vuković, Nenad Vukušić, Mate Zdilar, Katarina Zlatec i A. Z. Stolica, Petra Zlonoga, Ana Zubak.
Monografija PLAKATIRANJE
Izdavač: Udruga Vizkultura
glavni urednik knjige i kustos kolekcije: Ivan Dorotić
oblikovanje i prijelom: Tessa Bachrach Krištofić
naljepnice i tipografija: Marko Hrastovec
partner projekta: Igepa Plana
tekstovi u knjizi: Ivan Dorotić, Koraljka Vlajo, Borut Vild
podrška: Grad Zagreb
tisak: Kerschoffset d.o.o
naklada: 550 komada
ISBN: 978-953-48371-2-2
Sve plakate iz kolekcije možete pogledati na linkovima:
vizkultura.hr/kategorija/izdvojeno/plakatiranje/
plakatiranje.tumblr.com
Lokacija promocije: https://klet.hr
