Nagrada Radoslav Putar se već dvanaest godina dodjeljuje mladim likovnim umjetnicima do 35 godina, za umjetnička ostvarenja realizirana u posljednje dvije godine. Samu nagradu ustanovio je Institut za suvremenu umjetnost u suradnji s partnerima iz inozemstva, Foundation for Civil Society, Trust for Mutual Understanding i SCCA Slovačka.
Nagrada nosi ime Radoslava Putara, oca modern likovne kritike, povjesničara umjetnosti i kustosa, koji je ustrajao na odmaku od teorije odraza, bio je jedan od glavnih zagovaratelja apstrakcije 50-ih u domaćoj likovnoj umjetnosti i svojim je radom bitno usmjerio hrvatsku kulturnu scenu ka suvremenom likovnom jeziku. Putarov rad važan je i kroz perspektivu društvenog aspekta, jer je promovirao ideje demokracije i zagovarao dijalog, toleranciju, slobodu izražavanja i otvorenost prema drugim kulturama.
Ovog četvrtka doznat ćemo dobitnika nagrade za Radoslav Putar 2013. godinu, koji će biti izabran između 4 nominirana autora, odnosno finalista koje je međunarodni žiri izdvojio među 38 prijavljenih autora i autorskih grupa. Ovogodišnji finalisti su Mihael Giba, Hana Miletić, Dina Rončević te umjetnički dvojac Fokus Grupa, kojeg čine Iva Kovač i Elvis Krstulović.
Proglašenje pobjednika te izložba radova ovogodišnjih finalista nagrade bit će u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, u četvrtak 6. Lipnja u 20 sati.
Članovi žirija koji su odabrali finaliste i pobjednika su Miran Blažek, Irena Bekić, Jon Blackwood, Željka Himbele, Tadej Pogačar.
Na otvorenju izložbe u Galženici žiri će objaviti dobitnika Nagrade za 2013. Godinu, koji osvaja 6-tjedni boravak u New Yorku, u kojem mu Institut za suvremenu umjetnost, organizator i osnivač nagrade, i njujorški partneri iz mreže YVAA (Young Visual Artsts awards) i Foundation for Development of Civil Society osiguravaju atelje u prestižnom njujorškom rezidencijalnom programu u ISCP-u (International Studio and Curatorial Center).
U kratkoj, ali za mlade domaće umjetnike itekako važnoj povijesti, nagrada Radoslav Putar dodijeljena je 11 puta, a dosadašnji laureati su; Tanja Dabo (2002), Nika Radić (2003), Igor Eškinja (2004), Antun Božičević (2005), Tina Gverović (2006), Vedran Perkov (2007), Marko Tadić (2008), Goran Škofić (2009), Davor Sanvinčenti (2010) , Marko Marković (2011) i Miran Blažek (2012).
Galerija Galženica, ako niste znali, je u Velikog Gorici, no organizatori su za posjetitelje izložbe organizirali besplatni autobusni prijevoz Zagreb-Velika Gorica-Zagreb. Polazak je ispred zgrade poglavarstva u Zagrebu (Trg S. Radića) u 19h i 15 min, a povratak u Zagreb u 22h i 15 min.
U nastavku pogledajte više o ovogodišnjim finalistima te njihovim radovima, predstavljene kroz najavne tekstove izložbe preuzete od Galerije Galženica
Mihael Giba
Mihael Giba je 2008. godine diplomirao na slikarskom odsjeku splitske akademije, ali je prije medijski umjetnik, nego slikar. Štoviše, Giba pripada malobrojnoj skupini umjetnika rođenih početkom 80-ih, zahvaljujući kojoj se jaz između različitih generacija medijskih umjetnika prestao produbljivati.
Giba je, također, i pedagog, odnosno asistent na splitskoj umjetničkoj akademiji. U svom radu ističe samostalne izložbe u MKC-u Split, Galeriji umjetnina u Splitu, Galeriji Vladimir Nazor u Zagrebu te galeriji P74 u Ljubljani, a od skupnih, izložbu finalista nagrade [email protected] 2010. godine, Biennale Kvadrilaterale 3, 35. Splitski salon i 28. Salon mladih.
Više o Mihaelovom radu pogledajte na njegovoj web stranici mihaelgiba.com
Fokus Grupa
Grupu čine umjetnički i životni partneri, Iva Kovač i Elvis Krstulović. Iza gotovo desetljeća rada na umjetničkoj sceni, moguće je prepoznati koordinate njihove umjetnosti. Za sebe kažu da su nastavljači post-konceptualnih umjetničkih praksi i doista u radovima koji se bave muzejsko-galerijskim sistemom, u onima koji kritiziraju rodne stereotipe, ili u onima koji problematiziraju diskurse javne sfere (mediji, politika itd.), moguće je pronaći reference na Sanju Iveković, Gorana Trbuljaka ili Grupu šestorice. Drugim riječima, rad Fokus grupe može se opisati kao prevođenje društvenog aktivizma u umjetničku praksu svim sredstvima: produkcijom umjetničkih radova, kuriranjem, participacijom u pitanjima od društvene važnosti i slično.
Više o Fokus grupi pogledajte na njihovoj web stranici fokusgrupa.net
Hana Miletić
Rođena je u Zagrebu 1982., ali je period visokog školovanja provela u Nizozemskoj i Belgiji gdje i danas živi. Govoreći pojednostavljeno, Hanin se umjetnički rad može locirati uz pomoć dvije koordinate. Jednu čine tinejdžeri i adolescenti, odnosno oni sudionici društvenih procesa koji se tek spremaju postati punopravni članovi društva. U svojim radovima, Hana Miletić naglašava upravo tu, simbolički važnu i često traumatičnu tranziciju iz svijeta mladih u svijet odraslih. Drugu koordinatu čini područje kulture, osobito omladinske supkulture u okviru koje Miletić posebnu pažnju pridaje značenju različitih znakova, simbola i praksi. Na globalnoj mapi suvremenih umjetničkih kretanja, moglo bi se ustvrditi da njezin rad pripada tzv. relacijskoj estetici. U lokalnom kontekstu, takva vrsta suvremene umjetnosti nije nepoznata, ali se nitko od hrvatskih umjetnika tako sistematično kao Miletić ne bavi fenomenom omladinske supkulture.
Hanin recentni rad “The Molem Collective” smo nedavno pradstavili na našim stranicama, a više o njezinom radu možete pogledati na njezinoj stranici hanamiletic.com
Dina Rončević
Rođena je 1984.; diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu; 2009. stječe dodatno obrazovanje na Centru za ženske studije; iste godine uspijeva se prekvalificirati za automehaničarku.
Kada bi sažeto morali predstaviti njezin rad, koji upravo zadobiva svoju umjetničku vidljivost, mogli bi reći da se on tiče, s jedne strane, biološke različitosti između žena i muškaraca, a s druge, njihove društvene sličnosti, odnosno jednakosti. Prvi bi aspekt mogli predstaviti performansom ‘Orgazam’ u kojem umjetnica naglašava anatomsku, to jest spolnu razliku između muškaraca i žena, ukazujući na veću raznovrsnost ženskog seksualnog užitka od onog koji je, barem u javnosti, na raspolaganju muškarcima. Drugi aspekt njezinog rada najbolje je izražen nizom izložaba, performansa i radionica u kojima se umjetnica pojavljuje u svojstvu kvalificirane automehaničarke. Bilo da rastavlja popularnu Bubu na sastavne dijelove – automehaničarskim rječnikom, govoreći, ‘radi generalku’ – bilo da konstruira novu vrstu transportnog sredstva ili, pak, veze presjek četverotaktnog motora, umjetnica postupno posvaja tipične atribute muške kulture i tako se suprotstavlja postojećim rodnim, odnosno društvenim podjelama.
Više o radu Dine Rončević možete pogledati na njezinoj stranici dinaroncevic.blogspot.com
Više o nagradi Radoslav Putar pogledajte na linku nagradaputar.scca.hr, a o Galeriji Galženica na njihovoj stranici galerijagalzenica.info
