Na Hrvatskoj radioteleviziji uskoro kreće nova, treća sezona hvaljene dokumentarne serije Betonski spavači koja predstavlja modernu arhitekturu u Hrvatskoj i zemljama bivše Jugoslavije, području jedinstvenom po velikom broju napuštenih i neiskorištenih zgrada iz druge polovice 20. stoljeća. Epizode će se emitirati četvrtkom na HRT 1 od 23:15 (nakon Dnevnika 3), a prva epizoda na programu je 9. studenog.
Autori koncepta i scenaristi serije su Saša Ban, Maroje Mrduljaš i Nevenka Sablić, redatelj je Saša Ban, a voditelj arhitekt Maroje Mrduljaš. Snimatelj je Hrvoje Franjić, montažerka Nina Velnić, skladatelj izvorne glazbe Nenad Kovačić. Serijal je za Hrvatsku radioteleviziju (urednica Nana Šojlev) proizveo Hulahop, a producentica je Dana Budisavljević. Razvoj projekta podržali su Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) i fond Creative Europe Desk – MEDIA Office Croatia.
Podsjetimo, prethodne dvije sezone Betonskih spavača bavile su se turističkom arhitekturom na Jadranu (Izgubljena arkadija, 2016.) te projektima koji su bili pokretači modernizacijskih procesa (Nedovršene modernizacije, 2018.). Serijal iznimno popularan kod domaće publike pronašao je put i do gledatelja u inozemstvu. Druga sezona Betonskih spavača prodana je televizijama u Švedskoj, Nizozemskoj, Češkoj i Slovačkoj, a prodaju je ostvarila agencija TVF International iz Londona s kojom su producentska kuća Hulahop i Hrvatska radiotelevizija u rujnu 2022. potpisali ugovor o zastupanju na svjetskim teritorijima.
Nova sezona naziva Treći put bavi se vezom između arhitekture i središnjih ideja jugoslavenskog socijalističkog sustava. Na putu kroz glavne gradove i zemlje nastale nakon raspada Jugoslavije, Betonski spavači istražuju arhitekturu koja je predstavljala temeljne vrijednosti tadašnjeg društva: federativnost, nesvrstanost, industrijalizaciju i antifašizam. Da bi sagledali cjelinu, otputovali su do središta Europske unije i belgijskog gradića Wevelgema koji krije tajnu kako je znameniti paviljon Vjenceslava Richtera koji je predstavljao Jugoslaviju na svjetskoj izložbi EXPO ’58 u Bruxellesu danas škola, a zgrada je zaštićena kao belgijski spomenik kulture.
Među ostalim, posjetili su zgradu nekadašnjeg Saveznog izvršnog vijeća u Beogradu, napuštena borilišta Olimpijskih igara u Sarajevu, Sava centar – okupljalište svjetske političke i kulturne elite koje uskoro otvara svoja vrata te kompleks Brodarskog instituta u Zagrebu koji je donedavno bio uspješni istraživački centar, a čeka ga neizvjesna budućnost. Prikazuju bosanskohercegovački grad Zenicu kao primjer cjelovitog planiranja, ali i kontroverzi modernizacije. Bave se spomenicima najviše kulturne vrijednosti poput onoga Vojina Bakića na Petrovoj gori, zgradama Političke škole i Spomen-doma u Kumrovcu koje, usprkos svojim potencijalima, propadaju. Iz Sarajeva donose i priču o nekadašnjem Muzeju Revolucije koji je zahvaljujući zaposlenicima i bez podrške države uspio ostati važnim mjestom promišljanja progresivnih društvenih vrijednosti.
Četiri nove epizode – Mogućnost zajednice, Između željeznih zavjesa, Grad radnika i arhitekata i Smrt fašizmu, sloboda ostalima nakon emitiranja na HRT 1 bit će dostupne i online na servisu HRTi, a uoči televizijskog emitiranja premijerno predstavljanje jedne epizode bit će na međunarodnom arhitektonskom festivalu Dani Orisa koji se održava u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 3. i 4. studenog. Više o novoj sezoni i pojedinim emisijama iz serijala doznajte u nastavku.
Nakon Drugog svjetskog rata Jugoslavija i Hrvatska kao jedna od njezinih republika grade novo društvo između Istoka i Zapada. To je eksperiment je obilježen mnogim proturječnostima koje se odražavaju i u arhitekturi – važnom dijelu tog velikog društvenog projekta.
Na neobičnom putu od Zagreba do Beograda preko Zenice i Sarajeva do malog belgijskog grada Wevelgema kroz četiri epizode istražit ćemo arhitekturu koja je predstavljala temeljne vrijednosti tadašnjeg društva: federativnost, nesvrstanost, modernizaciju i antifašizam. Posjetit ćemo kuće, spomenike i gradove koji su te ideje utjelovili. Ispitat ćemo sudbinu arhitekture najvišeg simboličkog značenja koja je radikalnim povijesnim rezom izgubila prvotni smisao, ali ne kulturnu i društvenu važnost.
Možemo li prepoznati autnetnične društvene i arhitekonske vrijednosti i skinuti stigmu ideoloških neprijatelja s nekih od najvrjednijih primjera našeg urbanog naslijeđa?
Možemo li kritički sagledati ostvarenja jedne generacije i tako uspostaviti kontinuitet naše novije povijesti?
Epizoda: Mogućnost zajednice
Federativnost je bila ključna odrednica Jugoslavije, a ideja zajedništva u različitosti ostvarivala se i kroz arhitekturu. Posjetili smo zgradu nekadašnjeg Saveznog izvršnog vijeća u Beogradu koja, zamrznuta u vremenu, svjedoči o nestalom društvu koje danas djeluje sve zagonetnije. Odlazimo i u grad koji je bio simbol jugoslavenskog zajedništva – Sarajevo. Napuštena borilišta Olimpijskih igara održanih 1984. predstavljala su vrhunac sloge u očima svijeta, da bi samo nekoliko godina kasnije postala simbolom krvavog raspada. U Belgiji, središtu zajednice europskih država, pronašli smo jedno od najvažnijih djela naše arhitektonske povijesti. Paviljon Jugoslavije koji je Vjenceslav Richter projektirao za međunarodnu izložbu Expo 58, preživio je na najneočekivaniji način.
Epizoda: Između željeznih zavjesa
U drugoj polobici 20. stoljeća međunarodna zajednica je zaokupljenoj hladnim ratom i blokovskim podjelama. Jugoslavija predvodi u izgradnji Pokreta nesvstanih i i zauzima istaknutu poziciju u svijetu na političkom, gospodarskom, kulturnom i znanstvenom planu. U takvom kontekstu brojna poduzeća pronalaze put na globalno tržište. Dojmljiva zgrada projektantske i građevinske tvrke Energoprojekt u Beogradu i danas svjedoči o izvozu znanja i tehnologija širem svijeta. Prostorno raskošni Sava centar, nekada okupljalište svjetske političke i kulturne elite, danas je privatiziran i nepovratno se mijenja u skladu sa zahtjevima današnjeg društva. Ogromni kompleks Brodarskog instituta u Zagrebu još do nedavno bio je svjetski relevantna znanstvena institucija i uspješni istraživački centar, danas ga čeka neizvjesna budućnost.
Epizoda: Grad radnika i arhitekata
Modernizacija i industrijalizacija bile su temeljne ideje socijalističke Jugoslavije, dio velikog plana preobrazbe ruralne zemlje u moderno društvo. Odlazimo u Zenicu, bosanskohercegovački grad koji je odličan primjer cjelovitog planiranja ali i kontrovezi modernizacije. Intenzivan istovremeni rast grada i industrije osiguran je promišljenim urbanizmom čije nasljeđe i danas podiže kvalitetu života građana, dok je pak problem zagađenja potaknuo i razvoj ekološkog pokreta. Promjenom političkog sistema nekadašnji partnerski odnos grada i željezare se mijenja. Obimne javne instutucije koje je finacirala željezara izgubile su svojeg pokrovitelja, a njihova vrijedna arhitektura prepoznata je kao kulturna vrijednost ali i prepuštena propadanju.
Epizoda: Smrt fašizmu, sloboda ostalima
U socijalističkoj Jugoslaviji su izgrađeni brojni spomenici i zgrade koje su komemorirale žrtve i afirmirale borbu protiv fašizma. Raspadom države ta arhitektura gubi pokrovitelja i društvenu ulogu. Čak i spomenici najviše kulturne vrijednosti, poput onog Vojina Bakića na Petrovoj gori, prepušteni su propadanju. U Kumrovcu, simbolički jednom od najznačajnijih mjesta tadašnje države, nalaze se ambiciozne zgrade Političke škole i Spomen-doma. Imale su turbulentnu povijest, no usprkos svojim potencijalima, one stoje prazne i propadaju. U Sarajevu je nekadašnji Muzej Revolucije zahvaljujući zaposlenicima i bez podrške države, uspio zadržati povijesni kontinuitet i ostati važno mjesto promišljanja progresivnih društvenih vrijednosti.
