Nedjeljom vam predstavljamo studentske projekte nastale na umjetničkim, dizajnerskim i arhitektonskim fakultetima, školama i akademijama, u Hrvatskoj, regiji i svijetu.
Hana Golubovac Ehrenfreund i Irma Šmuc (Arhitektonski fakultet Zagreb) – ‘Bubara’
Autori: Hana Golubovac Ehrenfreund i Irma Šmuc
Mentorica: Ivana Ergić
Kolegij: Radionica arhitektonskog projektiranja 1
Tema: Suvremeno stanovanje
Naziv rada:“Bubara”
Fakultet: Arhitektonski fakultet, Zagreb
Ak. god.: 2013./2014.
*Klikom na jedan prikaz isti se otvara uvećan u galeriji
O projektu:
Koliki je prostor potreban suvremenom čovjeku za komforno stanovanje? Koji je, i za pojedinca i za društvo, održivi način stanovanja? Ima li smisla i dalje zauzimati neizgrađene prostore?
Tražeći odgovore na prethodna pitanja zaključile smo da su postojeći standardi u stanovanju postali neadekvatni da bi zadovoljili potrebe za smještajem sadržaja koje podrazumijeva suvremeno stanovanje. Istovremeno, posjedovanje vlastitog stana postaje sve nedostupnije sve većem broju ljudi, pri čemu stradava i standard življenja i sam stambeni fond čijem se održavanju rijetko sustavno pristupa.
Rješenje vidimo u modelu socijalne najamne stanogradnje kakvu poznaje velik dio zapadnoeruopskih država, a sam standard (površina po stanovniku) povećavamo u odnosu na do sad korištene modele. Na sličan način, ali u obrnutom smjeru, mijenjala se i površina potrebna za proizvodne procese pa smo tako za lokaciju predviđenog stanovanja odabrale prostor nekadašnje zagrebačke tvornice svile, poznatije kao Bubara, koja je odavno izgubila ikakvu namjenu i postala izgubljeni prostor u preizgrađenom i kaotičnom tkivu Trešnjevke.
Promjena funkcije prostora neminovno je istakla čitav niz granica; postojeće / novo, izgrađeno / neizgrađeno, otvoreno / zatvoreno, intimno / javno, proizvodnja / stanovanje… Upravo redefinicija značenja tih granica postala je način da u postojeću tipologiju uselimo novu funkciju, a time izmijenimo i samu tipologiju.
U stanove se uvodi gradacija intimnosti; najintimniji dio stana ostaje zarobljen u postojećoj opni, zajednički dio stana obavija tu opnu i rastvara se prema visokom raslinju zajedničkih prostora naselja. Istovremeno visoko raslinje u zajedničkim prostorima naselja sugerira mogućnost intimnog prostora kakav nalazimo u šetnji šumom.
Tako taj šumom zauzeti komad industrijskog Zagreba nanovo udomljava grad koji unatoč useljavanju u šumu ne zauzima dotad neizgrađene prostore.
Imaš odličan studentski projekt i misliš da ga konačno trebaju vidjeti i ljudi izvan tvog fakulteta ? Saznaj kako, klikni na tirkiznu sliku iznad ovog teksta!
