U utorak, 15. rujna u 18 sati u HDD galeriji u Zagrebu otvara se izložba Praksa teorije / Matko Meštrović i dizajn, posvećena teoretičarskom, kritičarskom i zagovaračkom djelovanju Matka Meštrovića u kontekstu dizajna u razdoblju od ranih 1960-ih do današnjih dana. Zamišljena kao svojevrsni portret čovjeka koji je svojim radom snažno utjecao na naše današnje poimanje dizajna i njegove uloge, kao i na razumijevanje njegove, ali i naše, relacije s tehnološkim, medijskim, kulturnim, društvenim i ekonomskim okruženjem u kojem živimo, izložba se sastoji od brojnih dokumenata, tekstova, citata, artefakata, knjiga, časopisa, fotografija i drugih materijala te pruža osnovni kronološki i tematski pregled svih za područje dizajna važnih poglavlja života i djelovanja Matka Meštrovića. Tim temama priključene su i neke koje nisu u izravnom dodiru s dizajnerskom praksom i okruženjem, ali osim što su neizbježne za cjeloviti uvid u rad ovog autora, pomažu nam baciti novo svjetlo upravo na Meštrovićev interes za dizajn.
*Matko Meštrović
Autori izložbe – Marko Golub, Dejan Kršić i Ora Mušćet – panoramski predstavljaju Meštrovića kao značajnu ličnost na domaćoj kulturno-umjetničkoj sceni: od njegovih likovno-kritičarskih početaka, kritike velikih spomeničkih projekata 1960-ih, angažmana i ključne uloge u kreiranju diskursa oko Novih tendencija, časopisa Bit International čiji broj o dizajnu upravo on uređuje, duhovnog i svjetonazorskog okruženja Gorgone čiji je bio član, djelovanja u okviru Centra za industrijsko oblikovanje gdje Meštrović od 1965. do 1969. vodi Odjel za informiranje i uređuje časopise i publikacije, sudjelovanja na različitim važnim internacionalnim strukovnim kongresima i skupovima i uspostavljanja međunarodnih veza i kontakata, prelaska na Radioteleviziju Zagreb gdje ranih 70-ih nadgleda provedbu novog vizualnog identiteta kuće ali tamo i ostaje sve do kasnih 1980-ih, sudjelovanja u radu brojnih strukovnih žirija, različitih inicijativa za osnivanje visokoškolskog obrazovanja dizajnera koje 1989. kulminiraju pokretanjem Studija dizajna u Zagrebu, do vođenja Zavoda za kulturu Hrvatske, predavanja povijesti i teorije dizajna na Studiju dizajna u Zagrebu i rada u Ekonomskom institutu u Zagrebu itd. Izložba stavlja poseban fokus i na brojna izdanja čiji je Meštrović autor ili urednik – knjige, časopise, biltene – ključne teorijske i kritičke tekstove, dizajnerske projekte koje je nadgledao ili bio dionikom njihova nastanka, važne dokumente, korespondenciju, referentna izdanja iz njegovog arhiva, ali i nekoliko njegovih poetskih tekstova, usredotočenih na odraz čovjeka sa svijetom, na poimanje života, smrti i duha, na subjekt i njegovu okolinu i na pojmovni aparat kojim se ta relacija ostvaruje.
Na dan otvorenja izložba će se moći posjetiti od 18 do 21 sat, a nakon toga svakog radnog dana od 12 do 19 sati, sve do 1. listopada.
*Časopis “Dizajn”, dizajn: Hrvoje Devide, Centar za industrijsko oblikovanje, 1967 – 68.
*Bit International, br. 4, Dizajn / Design, Galerije grada Zagreba, Zagreb, 1969.; Vizualni identitet Radiotelevizije Zagreb, logo: Jože Brumen, aplikacija dizajna: Boris Ljubičić, suradnik: Fedor Kritovac, 1969 – 1972.
Iz autorskog teksta povodom izložbe:
“Izložba Praksa teorije: Matko Meštrović i dizajn inicirana je dodjelom nagrade za životno djelo Matku Meštroviću 2018. godine i predstavljala je izazov jer za razliku od dosadašnjih dobitnika nagrade i autora koji su imali izložbe u Galeriji HDD-a, nije riječ o autoru kojeg možemo povezati s ijednim konkretnim dizajnerskim djelom, niti je grafički ili industrijski dizajner u užem smislu. Mada su se neki od njih, poput Bernarda Bernardija i Tomislava Lerotića, bavili i teorijskim promišljenjem dizajna te edukacijom, ipak je bila riječ o praktičarima dizajna. Matko Meštrović je osoba drugačijeg profila. Njegovi radovi — koji uključuju velik broj tekstova, kritika, eseja, znanstvenih i popularnih članaka te desetak autorskih knjiga — obuhvaćaju interdisciplinarnu kritičku teoriju, kritiku umjetnosti, teoriju dizajna i kritičko-teorijsko promišljanje tehnologije i medija. No, upravo on sam ističe da ako za ijedno znanstveno područje može reći da je u njemu kod kuće ‘onda je to teorija dizajna, industrijskog dizajna i dizajna u širem smislu koji dosiže integralnost poimanja čovjekove okoline’.
Nesumnjivo je riječ je o osobi i stručnjaku koji je iznimno važan za afirmaciju discipline i razvoj diskursa o dizajnu u našoj sredini. Tako odluka o dodjeli nagrade za životno djelo — a nadamo se i ova izložba artefakata, dokumenata, preslika dokumenata, fotografija i rekontekstualiziranih fotografija i vizualnih materijala, citata i tumačenja, a ne autorovih umjetničkih djela — ima i simboličku važnost ukazivanja ne samo na teme kojima se bavio i, suvremenim rječnikom, mreže u kojima je djelovao, nego prije svega na ulogu teorije dizajna kao i važnost kritičke društvene teorije za praksu i promišljanje dizajna, odnosno afirmaciju ideje da je teorijska refleksija važan i neizostavan dio svake dizajnerske prakse.”
*Matko Meštrović – Teorija dizajna i problemi okoline, dizajn: Dean Jokanović Toumin, Naprijed, 1980.; Obrazovni program Studija dizajna, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1986.
