+ 44 Preporuka

Dizajn kao interdisciplinarna praksa

autor: vizkultura


PODIJELI:

U petak, 10. studenog u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba Damir Gamulin: dizajnom, izvan dizajna. Izložba predstavlja tematski pregled Gamulinovih dizajnerskih radova od ranih 2000-ih do 2017., u rasponu od publikacija, plakata, vizualnih identiteta, preko signalizacije i izložbenih postava do složenih projekata prostorne tematike realiziranih unutar interdisciplinarnih autorskih timova. Autori koncepcije izložbe su Damir Gamulin i Marko Golub, koji je ujedno i kustos izložbe.

 

unnamed-3

*Studio UP i Damir Gamulin: Boutique Hostel Forum, 2013.

 

Iz teksta Marka Goluba:

“(…) Damir Gamulin počinje dizajnirati tako što pokušava razumjeti, ući u tajne filma, likovne umjetnosti, arhitekture, glazbe, suvremenih tehnologija, suvremenih teorija, programiranja, i prevesti to što je tamo pronašao vlastitim jezikom u drugi medij, vjerojatno dijelom i zato što vjeruje da, unatoč svim razlikama i nužnosti uspostavljanja jasnih načelnih distinkcija, sva ta područja djelovanja na spoznajnoj razini negdje duboko traže odgovore na slična pitanja. Za njega svaki zadatak zavređuje maksimum pažnje, bez obzira je li riječ o nekom niskotiražnom izdanju nastalom u kontekstu izvainstitucionalne kulturne scene, ili o novom raskošnom turističkom smještajnom objektu negdje na Jadranu. (…)

Radovi predstavljeni na ovoj izložbi ilustriraju nekoliko karakterističnih strategija i postupaka koje Damir Gamulin razvija u svom radu. Od ranih 2000-ih, primjerice, upotrebljava softverske algoritme koji u kreativni proces ugrađuju element programiranog slučaja (vizualni identitet manifestacije Critical Upgrade, 2002.), ili nasuprot tome služe racionalnoj organizaciji i vizualizaciji složenih mreža odnosa (44. Zagrebački salon arhitekture, 2009.; knjiga The Berlage Affair Vedrana Mimice, 2017). Projekti poput vizualnih identiteta 29. salona mladih: Salona revolucije(2008.) i Animafesta (suautorstvo s Tinom Ivezić, 2009.) sadrže participativnu i performativnu komponentu, odnosno oslanjaju se na učešće drugih. Plakat za predstavu Dan umorstava u priči o Hamletu po dramskom tekstu Bernard-Marie Koltèsa (režija Ivica Buljan, 2005.) rezultat je istraživanja kreativnog postupka primijenjenog u dramskom tekstu i njegove reinterpretacije sredstvima dizajna, dok s druge strane, dizajn knjige Moderna vremena Jacquesa Rancièrea (izd. Multimedijalni institut, 2017.) evocira iskustvo susreta s filmskim ekranom. Suradnje s umjetnicima Davidom Maljkovićem (knjiga umjetnika Place with Limited Premeditation, 2005.) i Nicole Hewitt (knjiga In Time, 2008.) rezultiraju artefaktima koji čitatelje autorefleksivno upućuju na proces svog nastanka, a plakati festivala dokumentarnog filma ZagrebDox (2006.) skreću pažnju na stvarni urbani život koji se odvija u njihovoj pozadini.

 

unnamed

*Damir Gamulin: Vizualni identitet 29. salona mladih, 2008.

 

Projekti prostorne tematike, vizualni identiteti, prostorna grafika i signalizacija hotela i hostela poput splitskog Goli+-Bosi (sa Studiom UP, 2010.), zadarskog Foruma (isto, 2014.) rovinjskog Amarina (isto, 2016.), Gradske knjižnice Labin (s Ivanom Žalac, Margitom Grubiša i Igorom Presečanom, 2013.), Memorijalne zbirke Lipa pamti (s Antunom Sevšekom, 2016.) i mrtvačnice u Resniku (s Igorom Presečanom, 2013.) pokazuju kako dizajn i arhitektura mogu funkcionirati kao integralna cjelina a da se ne doimaju rigidnim, kako osnovni, krajnje reduciran početni grafički i koloristički vokabular može proizvesti dinamične i iznimno stimulativne ambijente, ili kako označavanje može u isto vrijeme biti pripovijedanje, a signalizacija igra.

 

unnamed-2

*Damir Gamulin i Antun Sevšek: Memorijalni centar Lipa pamti, 2016.

 

(…) Razumijevajući dizajn kao suštinski interdisciplinarnu praksu, Gamulin je kroz svoje projekte pokušava maksimalno otvoriti prožimanju s drugim disciplinama. S druge strane, čini se da neprestano ima i potrebu vraćati se na njena počela i konzultirati njenu elementarnu razinu da se ne bi pogubio u konceptualnim ćorsokacima, pa se tako, primjerice, često vraća tipografiji i slovni znak uspostavlja kao glavnu gradbenu česticu koja projektima daje mjeru, dizajneru racionalan oslonac, a korisnicima orijentir.”

 

Izložba je otvorena do 1. prosinca, a tijekom trajanja izložbe bit će predstavljena i istoimena opsežnija publikacija.

 

+ 44 Preporuka