Srijedom ili nedjeljom vam predstavljamo studentske projekte nastale na umjetničkim, dizajnerskim i arhitektonskim fakultetima, školama i akademijama, u Hrvatskoj, regiji i svijetu.
‘What if?’ – Ekstremni scenariji živog spomenika
međunarodna ljetna radionica u Splitu: LIVING MONUMENT Mat-Organization and Diocletian’s Palace ‘What if?’
Studenti:
Bruno Bartulović, Marin Bodrožić, Luka Ćakić, Inka Černić, Stjepan Dragoja, Diana Jukić, Stefani Maša Majčica, Nikola Mihaljević, Hana Paleka, Ivana Pamuković, Samantha Vanessa Pavić, Marija Petričević, Dora Stupalo, Karlo Ugarković, Domagoj Vučinović, Katarina Vuletić
Studentska radionica održana od 5. do 15. srpnja u prostorijama sjeverozapadne kule Dioklecijanove palače organizirana je u sklopu istraživačkog projekta Instituta za povijest umjetnosti ‘Grand Tour Dalmatia’, pod pokroviteljstvom Hrvatske zaklade za znanost, u suradnji s Fakultetom građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu.
*fotografije s radionice (snimila: Diana Jukić)
Uz mentore s američkog Sveučilišta Cornell, arhitekte Leslie Lok i Sasu Zivkovica, u radu s timovima studenata treće, četvrte i pete godine splitskog Studija arhitekture izmjenjivali su se svakodnevno u živim konzultacijama i raspravama arhitekti Saša Begović (FGAG, 3LHD) i Ivo Čović (Politecnico di Milano), dizajner Damir Gamulin, umjetnik Viktor Popović sa splitske Umjetničke akademije, arhitekti Hrvoje Bartulović, Branka Juras, Ivan Jurić, Bruna Kovačević, Ana Krstulović, Ana Kuzmanić i Ivana Vlaić sa Studija arhitekture te Iva Raič Stojanović, Irena Šimić i Ana Šverko s Instituta za povijest umjetnosti. Diskusije su bile usmjerene na istraživanje i interpretaciju povijesnog prostora iz različitih aspekata.
Cilj radionice bio je suočiti se s temama kao što su dostupnost, masovni turizam, elitni turizam, ‘sindrom Dubrovnika’, ekstremna konzervacija, depopulacija povijesne jezgre, i to na jedan drugačiji i puno slobodniji, pa čak i ‘paranoidni’ način, kakav može pružiti upravo model studentske radionice.
*Grupa 1 – Javni prostor
*Grupa 1- Intenzitet kretanja / Topografija
*Grupa 1 – Presjeci
U intenzivni cjelodnevni program bila su uključena predavanja Leslie Lok o ‘mat-sustavima’ u različitim prostornim mjerilima – arhitektonskim i urbanističkim organizacijama naglašene horizontalnosti i velike gustoće podložnima transformaciji i rastu, čiji su elementi višestruko međusobno povezani fleksibilnim vezama. Sudionici su se tako upoznali s primjerima od projekta bolnice u Veneciji Le Corbusiera, projekta ‘No-Stop City’ grupe Archhizoom, do urbane intervencije studija OMA za Yokohamu u Japanu pod nazivom ‘Programmatic Lava’, odnosno projekta studija SANAA za ‘Rolex Learning Center’ u Lausannei u Švicarskoj. Na taj je način postavljena potka za analiziranje i razumijevanje Dioklecijanove palače kao povijesnog ‘mat-sustava’ i otvorena mogućnost njezine analize kroz navedenu prizmu. U pripremnoj literaturi za radionicu ovoj je temi bila posvećena većina tekstova, na koje su se studenti referirali u radu.
*Grupa 2 – Kombinacija
*Grupa 2 – Presjeci
Za egzaktnost ulaznih podataka naročito je instruktivna bila šetnja Palačom s konzervatorom dr. sc. Goranom Nikšićem, koji je slijedom teme radionice, ali i samih studentskih pitanja, na svjež način prikazao prostor Palače, kao i potencijal formalnih i funkcionalnih veza između njezinih substruktura s dominantnom razinom gradske jezgre. Jednako tako vrijedno bilo je i predznanje koje splitski studenti stječu tijekom studija s profesoricama Katjom Marasović i Snježanom Perojević.
Samoj je prezentaciji, uz razgovore s mentorima, uvelike doprinijelo inspirativno predavanje Irene Šimić o arhitektonskim maketama u fotografijama Branka Balića, koje je poslužilo kao sjajan uvod u izradu radnih maketa. Studenti su tako trodimenzionalno krenuli u prepoznavanje logike i zakonitosti Dioklecijanove palače kao prostornog sustava, istražujući i analizirajući odnos izgrađenog i neizgrađenog, presjeke u punoj visini Palače, njezinu topografiju i sustave kretanja. Ove su se analize pokazale iznimno korisnima kao polazišta za arhitektonsko razumijevanje prostora – nikada, naime, ne dolazimo na prazno polje, pa su analiza topografije, kretanja, presjeka i odnosa punog i praznog zasigurno ishodišta svake arhitektonske misli.
*Grupa 3 – Kretanje
Studenti su prepoznali odnos intenziteta kretanja u odnosu na spomeničku vrijednost prostora, te su bili potaknuti prikazati javno kao ‘puno’, naspram nedostupnog u Palači kao ‘praznog’ prostora. Istaknuli su smanjene mogućnosti kretanja i korištenja javnog prostora ako se za isti ne ‘plati’ (a trebao bi pripadati svima). Prikazali su presjek Palače kao stiješnjenu vizuru koja preslikava atmosferu ulica, čiji odnos visine i širine dodatno sugerira tako izraženu blizinu, izrazitu prisutnost svjetla i sjene i njihov utjecaj na korištenje prostora, kao i kompleksnost kretanja različitih korisnika u različitim godišnjim periodima. Topografiju Palače prikazali su apstrahirano, gotovo u duhu modernizma, i ukazali na relativnost sadržaja kvadranata dok god je prisutna mreža unutar čvrstog okvira čije značenje ispitujemo. Također su analizirali odnos gustoće kretanja kroz slojeve presjeka.
*Grupa 3 – Presjeci / Pulsiranje
Izrada radnih modela popraćena tekstovima te inzistiranje mentora na iscrpnim obrazloženjima pokazali su se bitnim za elokventno argumentiranje razloga za svaki daljnji trag koji su student ostavljali: najprije u materijalu, a zatim u crtežu.
Kako bi se stekli preduvjeti za što bolje razumijevanje potencijala Dioklecijanove palače kao živog i adaptibilnog prostornog i funkcionalnog sustava, radionica je nastavljena istraživanjem distopija, odnosno negacijom teze o međusobnoj povezanosti dijelova Palače na različitim funkcionalnim i formalnim razinama kao temelju za njezinu vitalnost.
*Grupa 3 – Puno_prazno / Topografija
To je provedeno ispitivanjem ekstremnih ‘what if’ scenarija, odnosno raznih mogućih budućnosti Palače kroz četiri dominantna tipa krajnosti: dominacija funkcije (odnosno monofunkcionalnosti), kroz ekstremne simplifikacije namjene – primarno kroz diktat turizma; dominacija forme (odnosno purifikacije), kroz ispitivanje ekstremnog očuvanja elemenata izrazite spomeničke vrijednosti i isključivo jasne stilske pripadnosti, a čišćenja ‘neutralnog’ arhitektonskog fonda 19. i 20. stoljeća; potom dominacija kretanja, kroz ekstremne varijante javne (ne)dostupnosti, ali i ekstremnu diferencijaciju kretanja odvajanjem turističkih i lokalnih ruta kao i potpunom odvojenošću kretanja kroz razinu podruma i prizemlja Palače, što je pretvara u prostor paralelnih svjetova koji se ne dodiruju.
Posljednja je pak bila analiza bila fokusirana na margine Palače odnosno na ekstremne sile djelovanja rubnih uvjeta na Palaču, naspram njezine potpune izolacije. Takvo je ispitivanje temeljeno na analizi zidova Palače kao linija razdvajanja, odnosno linija spajanja i specifičnostima njihova karaktera, perforacijama koje omogućuju kontakt dvaju lica zida, funkcijama koje se formiraju u njima i uz njih te na promjeni urbanističko-arhitektonskog karaktera neposrednih rubnih uvjeta (Riva/Pazar/park/srednjovjekovna ekstenzija grada) i utjecaju takvih promjene na Palaču. S druge pak strane ispitivana je samoodrživost Palače kao izoliranog urbanističko-arhitektonskog sustava.
*Grupa 3 – Topografija / Presjeci
Strategije djelovanja proizašle iz distopijskog hipotetskog konteksta primijenjene su zatim primarno na područje jugoistočnog kvadranta Palače. On je već bio izložen ekstremnoj purifikaciji sredinom 20. stoljeća, čime je ujedno i poremećen kontinuitet kretanja Palačom, a sam prostor je ostao funkcionalno i formalno izoliran. Navedena prostorna sekvenca poslužila je kao model za primjenu jednostavnih i konkretnih arhitektonskih intervencija kojima bi se, putem kontekstualizirane forme i programa, moglo suprotstaviti posljedicama i utjecajima ekstremnih scenarija.
Jugoistočni kvadrant je odabran kao fokus za intervencije upravo kako bi se pokušalo bitno promijeniti paradigmu formiranu spram tog prostora kao ‘brisanog prostora’, naspram njegove percepcije kao potencijalnog vitalnog dijela cjeline sustava Palače s kojim je, makar podvrgnuta specifičnom tretmanu tijekom 20. stoljeća, i dalje neraskidivo vezana.
*Grupa 4 – Gustoća / Kreatnje
Pristup temeljen na distopijskim scenarijima, a zatim na formiranju strateške negacije takve budućnosti, pokazao je već tijekom same radionice da se upravo taj ‘prazni’ prostor jugoistočnog kvadranta, prostor diskontinuiranog kretanja, bez uporišnih formalnih i funkcionalnih točaka, može razumjeti kao mjesto definirano funkcijom, formom i linijama kretanja koje proizlaze iz dodira ove prostorne sekvence s kontaktnim područjima cjeline kojoj pripada.
Tri radionice posvećene Dioklecijanovoj palači u sklopu istraživačkog projekta ‘Grand Tour Dalmatia’, u kojima su se poviješću njezine percepcije i interpretacije, analizom i razumijevanjem problema u njezinoj sadašnjosti i prepoznavanjem potencijala budućnosti bavili studenti arhitekture, komparativne književnosti i sociologije, i u kojima je aktivno sudjelovalo 60 studenata i mentora, zasigurno su pridonijele da se ovaj izazovni prostor sagleda na dublji, stručno i znanstveno utemeljeniji i senzibilniji način.
*Grupa 4 – Presjek / Kretanje
Ipak, radionice su uglavnom ishodišta nekih budućih znanja, promišljanja i suradnji koje se često u punini osvijeste i dogode dugo nakon završetka radionice. Ovaj veliki tim pokušao bi pak sublimirati rezultate radionica u formi digitalnog izdanja, što znači intenzivan rad na postprodukciji, sakupljanju, provjeravanju i dovršavanju brojnih korištenih, dopunjenih ali i novostvorenih materijala u vezi Dioklecijanove palače. Ako bi u tome uspjeli, ove bi radionice možda mogle poslužiti ne samo kao početak daljnjeg kontinuiranog niza radionica, već i kao dodatni poticaj za formiranje baze znanja o gradskoj jezgri Splita kao ishodištu za čvršće utemeljeno i argumentirano razumijevanje i planiranje njezina razvoja i konzervacije – dva pristupa o čijoj ravnoteži ovisi budućnost svakog živog spomenika.
*Grupa 4 – Topografija
*Grupa 4 – Topografija
*Sudionici radionice (snimila: Diana Jukić)
*Plakat (Dizajn: Damir Gamulin Gamba)
Imaš odličan studentski projekt i misliš da ga konačno trebaju vidjeti i ljudi izvan tvog fakulteta ? Saznaj kako, klikni na tirkiznu sliku iznad ovog teksta!
